pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Izvorno, danas već čuveni Pelješki most ideja je nedavno preminuloga bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje. Metkovski građevinar i 'prvi crveni župan' iznjedrio je ideju gradnje danas kontroverznoga mosta u okolnostima sasvim različitim od današnjih. U to vrijeme Dalmatina nije bila ni na obzoru, a prolaz kroz Neum ipak je značio konkretniji problem u putovanju prema Dubrovniku, osobito u kontekstu željenoga oživljavanja turističkoga prometa. Spojivši politiku i profesiju Šprlje je 'trasirao' Pelješki most kao tad spasonosno rješenje prometne povezanosti Dubrovnika. Na njegovim izbornim plakatima bila je karta s ucrtanim mostom i parolom 'Župan koji povezuje'. Držalo je to vodu, bez obzira na usputne opaske da je u tu ideju dobro upakiran i njegov poslovni interes.

naslov dnevnika samo je jedna od parola koje su se izvikivale u Beogradu i diljem Srbije nakon 16:00 u nedjelju 17. veljače. neki u Srbiji kažu da će se vrijeme u njihovom kalnedaru mjeriti prije i poslije toga dana. Kosovo je Srbija!, moto je, pak, prosvjednog okupljanja u Beogradu na kojem se očekuje nekoliko stotina tisuća ljudi. neki čak spekuliraju s mogućnošću da se okupi više od milijun građana Srbije koji žele svijetu poručiti da se ne mire s odcjepljenjem Kosova. organizatori, Vlada i parlamentarne političke stranke, preciznije Srpska radikalna stranka, Demokratska stranka Srbije, Nova Srbija i Socijalistička partija Srbije, očekuju da će prosvjedni skup proći mirno i bez incidenata te da će Srbija svijetu ponuditi drugačiju sliku od one nedjeljne kada su huligani harali ulicama Beograda i uništavali restorane McDonald'sa te neka veleposlanstva, prije svega slovensko i Sjedinjenih Država.

Ko i uvijek dojde mi ideja o dnevniku i zbog mojeg problema s pisanjem, odugovlačim i odgađam iz dana u dan. Jednostavno me blokira i problem postaje sve veči i veči, i to nije niš novog jel je to sa svim problemima jednako jel se sa odugovlaöenjem ne rješavaju
Sva sreča da od mog odugovlačenja nema niko štete.

U zadnje vrijeme se puno piše o dizanju cjena sirove nafte i hrane, ne samo kod nas nego i u cjelom svjetu.

Sve je veča i veča potražnja jel si može sve više i više ljudi priuštit taj luksuz koji je kod nas u Evropi bil čisto normalni standard, a u drugim djelovima svijeta ljudi umireju od gladi.

Sve je to tak raspodjeljeno po svijetu da uvijek nekom nekaj fali i svi probaju to kaj imaju iskoristit ko pritisak na onog koji to nema.

Formiraju se interesne zajednice i među njima je i taj kod nas tolko komentirani NATO i pristup Hrvatske u taj savez.

Onda imamo i EU koja je postala velesila s velikim utjecajem na svjetskoj političkoj i ekonomskoj sceni, i kad se uzme u obzir da s USA i Kanadom stvara taj famozni NATO i realno gledano jedinu velesilu.
Kad nebi bilo tak več bi od kad imali WWIII.

Ekologija je s svakom novom godinom sve značajnija i važnija tema. I doista, kako vrijeme prolazi, ekološke teme sve više zaokupljaju medijski prostor, ali i svakodnevne razgovore. S pravom! Iako se glavnina ekoloških odluka donosi na "visokim razinama" i bave se "velikim temama", postoji puno malih tema koje se mogu itakako primjeniti u svakodnevnim životima, a koje u konačnici ipak mogu imati mjerljivi rezultat u "velikoj slici". Jedna od takvih tema, koja me se dotiče direktno je - biciklizam.

Politička situacija u susjednoj nam Republici Srbiji iz dana u dan postaje sve zategnutija. Ne samo zbog neizvjesnosti drugog kruga predsjedničkih izbora, nego i zbog mogućnosti da se raspadne vladajuća kolicija koju čine DS, DSS i G17 plus. A nad cijelu se Srbiju nadvilo pitanje budućnosti Kosova i Metohije koje je, odgađano godinama, čini se, konačno došlo na dnevni red.

Koliko se može vidjeti u srbijanskim medijima i općenito u javnosti, nitko se ne bavi time kako će se stvari razvijati kad/ako Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke, pobjedi na predsjedničkim izborima i useli u Nove Dvore. I iz njih iseli Borisa Tadića koji je bio uvjeren da će biti prvi predsjednik neovisne Srbije. Medijska i većina političke javnosti, isključujući Radikale, fokusirani su na to kako će Boris Tadić pridobiti premijera Vojislava Koštunicu da stane iza njega, podrži ga u drugom krugu izbora i osigura kontinuitet demokratske vlasti u Srbiji. No, prema svim pokazateljima to neće biti nimalo lako.

U Švedskoj postoji stranka pod nazivom 'Pirate Party' (Stranka pirata) koja ima tri osnovna cilja:
- reforma copyright zakona
- aboliranje patentnog zakona
- maksimalno poštovanje prava na privatnost

Poanta je da su zakoni o copyright-u i patentima, koji su uvedeni da drže ravnotežu između zaštite autora i napretka ljudske zajednice, u potpunosti narušili ravnotežu za koju su prvotno uopće doneseni. Više uopće nije bitan napredak zajednice, nego je bitan samo i jedino profit pojedinca. Ovakve odredbe su apsurdne u modernom društvu! Privatni korporativni pritisci na vlade država da svakim danom donose sve rigoroznije zakone (čija je u srži zapravo jedina svrha zaštita korporativnoga interesa i potpuno uništenje prava na privatnost) su nevjerojatno visoke već poduže vrijeme. To, zajedno sa izmišljenim strahom od terorizma, u potpunosti zbunjuje narod i radi na povratku zajednice u mračna vremena totalitarizma i ograničenog jednoumlja.

Ako želite, posjetite stranice spomenute stranke, te proučite njihov program: http://www2.piratpartiet.se/international/english

kao dopisnik SlobodneDalmacije za Mrakland, evo novog priloga..

EKSKLUZIVNO: IZ BRUXELLESA IZVJESTITELJ EUROPARLAMENTA ZA RH
HANNES SWOBODA UPOZORAVA ZAGREB:
''Europa ne želi korumpiranu Hrvatsku
Ulazak u Uniju Hrvatska može ostvariti ili sama brzo ili u paketu s drugima, što predviđa čekanje od 5 ili 7 godina
piše Ines Sabalić
Austrijski socijalist Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, upućuje poziv na uzbunu Vladi Ive Sanadera i upozorava da se Hrvatska mora vrlo ozbiljno prihvatiti reformi, pogotovo u pravosuđu, ako želi stići ciljeve koje je sama sebi postavila.
U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju europski zastupnik Swoboda, koji detaljno poznaje situaciju i priprema novi parlamenarni izvještaj o Hrvatskoj, objašnjava kako treba riješiti dilemu oko ZERP-a.
Prespore reforme
• Koji su vaši prvi dojmovi o novoj hrvatskoj Vladi?

Političari novi multilateralni ugovor Europske unije, koji će biti dodan setu od već postojećih 6 ugovora (više u: Ugovor a la carte) koji su pravni temelj za nadnacionalno generiranje gomile propisa, komentiraju u Europi potpuno različito. Tako je recimo slovenski državni tajnik integracionistički zavapio "Nikad više ne smijemo podbaciti", a pridružio mu se i francuski parlamentarac koji vjeruje da će "Ugovor izvesti Europu iz rutine". S druge strane, Britanci su istaknuli "Duboko nečastan proces", a Nizozemci, koji su prethodni ugovor odbili na referendumu, pozvali su ponovno "Potreban je novi referendum". Lobist Roland Rudd kontrirao je i njima i britancima izjavom da je "Pričanje o superdržavi hiperbolična glupost".

Jedno od obilježja demokracije - otvorena rasprava - i zanimljivost međudržavne debate zaobišli su Hrvatsku koja je, makar na putu za EU, trenutno zaokupirana učenjem osnova demokracije kroz borbu za vlast i čavrljanjem o ZERPu (makar većina sudionika rasprave ne zna ni što ZERP jest). Hrvatski političari nisu sadržajno komentirali novi ugovor uopće, a kamoli raznoliko, no to nije iznenađenje jer Hrvatska slabo ili pogrešno i neinformirano raspravlja o EU čija bi htjela biti članica.

Ta EU dobila je novi temeljni Ugovor iz Lisabona koji mijenja na referendumima propali Ustav za Europu. Jesu li propali i novi ugovor dovoljno različiti da ne propadne i novi?

OPERACIJA BALKAN

Predsjednik države odjednom je stao zagovarati veliku koaliciju Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije i time prilično iznenadio političku javnost. Mnogi su počeli razglabati o toj mogućnosti i odgonetavati zašto to predsjednik želi. Demokracija se time, zaključili su, ne bi poboljšala, čak štoviše, stanje bi postalo još gore. Neki su u ovom predsjedničkom prijedlogu pokušali otkriti želju za pomirenjem među Hrvatima i još štošta drugo.
I zaista, pitanje je zbog čega predsjednik iznosi takve prijedloge, osobito kad se od funkcije koju obnaša očekuje da bude neutralna i ne petlja se u izbornu utakmicu. Valja pokušati odgonetnuti ovu zagonetku, ali, da bi se to uspješno učinilo, treba prethodno rasvijetliti stvarni položaj hrvatske države u procesima koje vlada provodi u većoj ili manjoj tajnosti. I ne samo ova, nego i prethodna vlada, te sam predsjednik države.
Riječ je o razdoblju od 24. studenog, god. 2000. pa do danas, koje, zbog protuustavne djelatnosti predsjednika države, Sabora i dviju vlada, možemo s punom odgovornošću nazvati protuustavnim razdobljem. Jer, Ustav propisuje:

Z1, 4. studeni 2007. U Noćnoj Mori gostovao je Ivić Pašalić. Emisija je započela na kontroverzan način - “zabranjenim” spotom Vatrogasaca o Euniji. Nakon toga - puno razgovora o prošlosti i (ne)potrebnim objašnjavanjima već viđenog.

Do prestavljanja programa i pogleda u budućnost trebalo je čekati. Te odlučih nazvati (skupo čekanje) a i drugi su gledatelji “navalili” sa pitanjima - koja su postajala sve zanimljivija.

Htio bih prokomentirati pitanja koje sam postavio Dr Pašaliću, a nisam siguran da li je u cijelosti išlo u eter.
Prvo pitanje (na koje nisam dobio odgovor) je pitanje da li Jedino Hrvatska prihvaća kao alternativu ulaska u EU ulazak u EEP (Europski Ekonomski Prostor).

Jučer sam bio na promociji zaručnice mog starijeg sina. Diplomirala je pravo. Promocija je (prvi puta !?) održana u velikoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ i to vrlo dobro i svečano osmišljeno. Bilo je 176 diplomanata pa je sve skupa i dugo trajalo. Ali nije mi žao.

U ime studenata govorila je jedna diplomantica koje je, pazite sad, završila studij prava u roku od 3(slovima:tri) godine i 11(slovima:jedanaest) mjeseci s prosječnom ocjenom 5.0 (slovima: pet.nula). Dok imamo takvu mladost možemo biti mirni. I nakon nas bit će onih koji će znati što i kako.

No ono zbog čega sve ovo pišem je pozdravni govor dekana prof.Josipa Kregara koji je budućim odvjetnicima, sucima, pravnicima i političarima navijestio da će u idućih nekoliko godina, pod utjecajem Europske unije kod nas doći do ogromnih promjena u pravnom sustavu. Ako sam dobro zapamtio, i kod nas će se uvesti kao bitan element sudskog postupka presedan i mišljenje viših sudova. A 80% naših zakona će otpasti i ostati će ih samo 20%.

Proces približavanja EU domaćoj javnosti polako otkriva njenu srž: enormne količine u Briselu propisanih standarda oprimjerene u najnovijem konkretnom iskustvu - propisu o veličini, obliku, težini i izgledu paprike. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je naime dva nova pravilnika usklađena s pravnom stečevinom EU koja se, u doista velikoj mjeri, sastoji od elaboriranih standarda za proizvode na tržištu. Ta pravila osiguravaju jednaka pravila za sve u tržišnoj utakmici i prirodna su nužnost predanosti fer tržišnoj utakmici u EU. Zbog toga se u EU dosta precizno zna što se može prodavati pod imenom "paprika" ili "rajčica" pa će se ova dva proizvoda (od kojih je rajčica zapravo botanički gledano voće koje se klasificira kao povrće iz praktičnih razloga) od skora u Hrvatskoj smjeti prodavati samo ako zadovoljavaju određene kvalitete. U skoroj budućnosti, piše Jutarnji pod naslovom "Na policama paprika po EU kriterijima", očekuje se donošenje još 12 sličnih pravilnika. Europska Unija zapravo je ništa drugo nego nezamisliva količina ovakvih propisa.

Gotovo svakodnevno slušamo o raznim prijetnjama vezanim uz stupanje na snagu odluke o ZERP-u, o toj "tihoj diplomaciji" i "tehničkim podacima". Bitno je naglasiti slijedeće: svaka obalna država ima pravo na gospodarski pojas ako ga izričito proglasi. Hrvatska je to učinila na temelju svih važećih propisa međunarodnog prava. Obalne države u izrazito nepovoljnom geografskom položaju kao što su primjerice Slovenija, BiH, DRKongo, Jordan, Irak ga ne mogu proglasiti.

Na temu troškova eventualnog ulaska u EU, evo još malo podataka:

- Hrvatska će za čuvanje vanjske granice Unije dati 2 milijarde kuna

- EIZ: Studija o očekivanim ekonomskim učincima priključenja EU

Osobito su sa troškovne strane zanimljivi ovi detalji:

Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti područje s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se očekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.

U medijima se u zadnje vrijeme vrte reklame za besplatne telefone o "istini o EU". Kao, nazovete i oni vam objasne što stvarno znači pristup Hrvatske. U reklami se usput vrte slike kumica s placa, fotografije sira i slično.

To naravno da ulijeva povjerenje. Nazovi besplatni broj, i doznati ćeš sve o orbiteku, debilatoru (ups, to je Nov@ trademark iz emisije Bumerang) kao i o vrećama koje "stvaraju prostor" (jeste li znali da vaš stan može vrijediti i do 2000 eura po kvadratu? Ne kupujte novi i veći stan, prostor će vam napraviti naše vakum-vreće) i naravno, što je to EU.

Kako nam planiraju, ništa od mosta, možda budemo doznali i zašto.