Tagovi

Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS

Posljednji politički događaji, a posebice stvaranje koalicije HDZ-HNS, samo su dokazali da je Hrvatska ušla u dugotrajnu političku krizu koja je u stvari počela padom Oreškovićeve Vlade kad je prvi put morala svojim autoritetom koji proizlazi iz ustavnih ovlasti intervenirati predsjednica Republike. Treba podsjetiti da je višedesetljetnu idilu smjene na vlasti HDZ-a i SDP-a poremetila pojava Mosta nezavisnih lista. Otada pa unaprijed više ništa ne može biti isto kao što je to bilo u posljednja dva desetljeća vladavine dvije vodeće stranke. Stvaranje koalicije HDZ-HNS samo je vrhunac dosadašnje stranačke prostitucije na hrvatskoj političkoj sceni. Ni jedna ni druga od dvije vodeće stranke, naravno s izuzetkom apsolutne premoći HDZ u prvim godinama stvaranja države, više ne mogu vladati a još manje učinkovito upravljati bez satelita.

Plenković, čovjek od slame

Hrvatska kao država je propala. Ima vladu koja ne može organizirati samu sebe. Kradu se dnevnice, kradu se tableti, krade se još puno toga ali se sve ne zna. Državno odvjetništvo i policija ne smiju niti su sposobni riješiti te sitne krađe unutar vlade.
Takva nesposobna Vlada, velike krađe, poput Agrokora, rješava na način da nacionalizira tvrtku kako bi prikrila kriminal i državnim novcem osigurava kontinuitet pljačke.
Vlada je ušla u Agrokor a da nije pitala, gdje je novac? Gdje je greška u organizaciji? Gdje su rupe za odljev novca? Ona je spriječila vjerovnike i dobavljače, kojima je koncern dužan, da uvedu prinudnu upravu i pokušaju vratiti dugove. Dobavljači i vjerovnici imaju nekoliko milijardi razloga riješiti problem uvođenjem svojih kriznih uprava.
Agrokor ima svoje offshore tvrtke, u Nizozemskoj i tko zna gdje još. Te, offshore tvrtke osnivaju se upravo zbog varanja matične države i njenih poreza. Preko tih offshore agrokora, interesne skupine su krale novac, koji sada država treba nadoknaditi. Vlada, umjesto da istraži poslovanje takve tvrtke, želi raspustiti takozvani "porezni uskok" koji je specijaliziran upravo za takve istrage

NATO je preskup i suvišan u mirovanju

NATO JE PRESKUP I SUVIŠAN U MIROVANJU
zabranjeno je razumjeti...

NATO treba nestati,
jeste li saznali za ovaj zaključak, koji je preUžasan,

a zašto?
preUžasan!

zabranjeno je razumjeti...

NATO je preskup...
u čiju korist?
na čiju štetu?

NATO je suvišan...
u čiju korist?
na čiju štetu?

ALI ALI ALI

svatko MORA razumjeti...

Rusija je neprijatelj EUropske unije...
NATO je sveMoć koja će onemogućiti neprijateljsku aktivnost Rusije,

(i zbog toga)

NATO nije preskup u mirovanju,
NATO nije suvišan u mirovanju,

ALI ALI ALI

francuska vojska (Napoleon) jest okupirala Rusiju sve do Moskve,
ruska vojska nije okupirala Francusku sve do Pariza,

ruska vojska nije okupirala
Holandiju, Belgiju, Dansku,

itd. itd. itd.
itd. itd. itd.

Rusija je EUropske unije neprijatelj...
a zašto?

Rusija neće dopustiti nekoj stranoj vojsci da stigne do Moskve,
Rusija je sljednik SSSR-a,

Rusija hoće obnoviti granice SSSR-a,
jer jamče državnu sigurnost Rusije,

EUropska unija NE dopušta Rusiji obnoviti granice SSSR-a,
(i zbog toga)
Rusija je neprijatelj EUropske unije,

Je li Andrej Plenković pobjednički ili gubitnički premijer

Iako Andreju Plenkoviću kao novom hrvatskome premijeru treba ostaviti 100 dana da pokaže svojim prvim potezima i mjerama u kojem pravcu namjerava na čelu Vlade i stožerne hrvatske stranke HDZ-a voditi Hrvatsku, neke njegove ocjene nameću pitanje je li on svjestan u kakvoj državi obnaša najvišu izvršnu dužnost. Najsvježiji primjer je njegova reakcija na izjavu srbijanskog premijeraa o imenovanju umirovljenog generala Ante Gotovine za posebnog savjetnika novog ministra obrane umirovljenog generala Damira Krstičevića

Težak udarac hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini

Uhićenje deset hrvatskih branitelja Orašja s obzirom da se dogodilo samo dva dana nakon tobože uspješnog posjeta premijera Andreja Plenkovića poticaj je da se ozbiljno „sine ira et studio“ razmotri cjelokupna državna politika Republike Hrvatske prema, htjeli ne htjeli, provizornoj državi Bosni i Hercegovini. Temeljno je pitanje kakvo stajalište u međunarodnim odnosima treba zauzeti Republika Hrvatska prema susjednoj državi gdje živi jedan dio hrvatskog nacionalnog korpusa koji je na određeni način zaštićen Ustavom Republike Hrvatske. To je jedna dimenzija odnosa Zagreba prema Sarajevu, a druga je dimenzija kako u susjednoj državi s hrvatskim narodom kao najslabijim kontitutivnim čimbenikom gledaju na odnose s Republikom Hrvatskom. U sve to, kao treću važnu dimenziju, treba uključiti i nesavršen Daytonski sporazum koji je stvorio nefunkcionalnu državu i sukob interesa velikih sila na Balkanu.

Htio ne htio, Ivan Pernar blago rečeno nastupa kao rusofil

Zastupnik u novom sazivu Hrvatskoga sabora Ivan Pernar unio je u nacionalni parlament ne samo novi način sudjelovanja u raspravama o svemu i svačemu, nego je posebnu pozornost izazvao svojim ocjenama hrvatske vanjske politike. Budući da je dosad Sabor bio uhljebnica stranačkih poslušnika s rijetkim pojedinačnim iznimkama, slagali se ili ne s Ivanom Pernarom, on je svojim učestalim istupima u raspravama i replikama unio određenu živost, pa sjednice vrhovnog hrvatskog predstavničkog tijela više nisu dosadne kao što su dosad bile pod kontrolom dvije vodeće stranke i njihovih satelita.

Pariški klimatski dogovor stupa na snagu nakon samo 11 mjeseci!

Pariški dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, ratifikacijom od strane Europske unije i Indije, stupit će na snagu vjerojatno 7. studenoga, prvi dan slijedeće Konferencije UN o klimi (COP22) u Marakešu, Maroko.

Ovo je izvanredan uspjeh, jer je za Protokol iz Kyota trebalo više od sedam godina da stupi na snagu (1997.-2005.).

Europska unija kolektivno ratificira

15-12-19-narendra-modi-i-barack-obamaMinistri okoliša zemalja članica EU, na izvanrednom sastanku u Brislu, u petak 30. rujna postigli su dogovor o kolektivnoj ratifikaciji Pariškog dogovora o suzbijanju klimatskih promjena.

»Sretan sam ali na prvom je mjestu olakšanje", rekao je Financial Timesu povjerenik za klimu EU Miguel Arias Canete. »Znate da je jednoglasnost u EU teško postići.«

Rusko-turski dogovor o gradnji plinovoda u okviru globalnog nadmetanja

Sažetak: Rusija i Turska ponovo popravljaju odnose, pa se obnavlja i projekt gradnje plinovoda preko Crnog mora od Rusije do Trakije. Razni predlagani i odbacivani projekti gradnje plinovoda iz Rusije i Srednje Azije prema Europi dio su geostrateške igre, a u srži je odlučnost Rusije da prekine transport kroz Ukrajinu. Isprepleteni su interesi Rusije, EU, Njemačke, Italije, Višegradske skupine, Irana, SAD, Kine… U svemu tome, Hrvatska je na rubu i ne smije se previše vezati uz jedan projekt, kao što je LNG na Krku.

ruski-plinovodi-u-europu

Turska je 8. rujna dala preliminarnu dozvolu ruskom izvozniku prirodnoga plina Gazprom za gradnju plinovoda "Turski tok" preko Crnog mora. [1] Plinovod će voditi od sjeveroistoka ka jugozapadu, od Anape u Rusiji do Kiyiköya u Trakiji (europski dio Turske). Predviđeni kapacitet je 31,5 milijardi m³/god., s mogućnosti da se kasnije udvostruči. Dio plina išao bi za potrebe Turske, koja je veliki potrošač, a drugi dio bi se transportirao preko Grčke dalje na zapad i sjever, u europske zemlje.

Propagandna ofenziva Srbije i velikosrpske pete kolone u Hrvatskoj

Posljednji događaji na relaciji Beograd-Zagreb ukazuju na eskalaciju velikosrpske politike koja se vodi na više frontova, kako na službenoj tako i na medijskoj razini, što ukazuje da se radi o dobroj smišljenoj kampanji s ciljem diskreditiranja ne samo službene politike Republike Hrvatske nego dovođenja u pitanje njezinog političkog karaktera.

Presuda Perkoviću i Mustaču ispala iz Tuđmanovog ormara

Presuda kojom su zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku na doživotni zatvor osuđeni bivši pripadnici jugoslavenske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač predstavlja politički, pravno i moralno ozbiljnu kritiku Republike Hrvatske.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci