Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Nakon 60-godišnjeg diktatorskog desničarenja u Paraguayu, negdašnji paraguayski katolički biskup Fernando Lugo , prebacio se u Socijalističku internacionalnu - i upravo postao novi ljevičarski predsjednik Paraguaya. Nama bliže, u Europi, sadašnji muenchenski biskup Reinhardt Marx piše novi „Kapital“, po uzoru na poznati Marxov ali s podnaslovom "Socijalno-etička rasprava“. Nama najbliže, u neviđenoj zbrci idejnog i pragmatičnog djelovanja na duhovnom planu hrvatski nadbiskup i rimski kardinal Josip Bozanić poziva državno tužilaštvo na progon „verbalnog delikta“. Stvari su samo naoko paradoksalne – jer iza svega postoji neko logično objašnjenje!
Dva mjeseca u godini, travanj i svibanj, predstavljaju tradicionalno neurotično hrvatsko razdoblje, u kojem iracionalno nadvisuje racionalno, irealno nadvladava realno, a odgovorni i autoritativni čimbenici javnog života se počnu intenzivno vraćati u povijest, u nastojanju kreiranja što bolje (osobne, obiteljske, grupne ili ideološke) prošlosti. Radi preciznijeg opisa fenomena nacionalna neurotike, sve započinje početkom travnja kad jedni komemoriraju nastanak NDH; krajem travnja se nastavlja s komemoriranjima Jasenovačkih žrtava; početkom svibnja se evociraju uspomene na pobjedu antifašizma nad fašizmom (9 svibnja), da bi stvari kulminirale obilježavanjem „rata poslije rata“ i Bleiburške tragedije (17 svibnja) . Na kraju se svi možemo vratiti u manje-više normalni život s 30-tim svibnja tj. spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990 tj. kada je nekima „mrski“ Stipe Mesića, evidentno zvijezda ovogodišnjeg hrvatskog PMS-a postao povijesni prvi premijer nove hrvatske države. No zbrka koja se svake godine proizvede unutar ta dva mjeseca je prevelika i svaki puta ostavlja duboke brazgotine.
Premda je o slučaju Mirjane Pukanić napisano puno redaka, malo ih je napisano o funkcioniranju uređene države za kakvu se predstavljamo.
Naime ono što bode u oči su reagiranja koja nastaju tek po objavi spornog postupanja institucija, u ovom slučaju sa M.P. Nakon izjave doktorice koja je pozvala policiju, a po nalogu socijalne službe gdje se spominju sva involvirana imena u postupku hospitalizacije, reagira članica Povjerenstva za praćenje i provedbu politike ravnopravnosti spolova u medijima, Jadranka Polović, policijska inspektorica. U ispravnost njenih izjava, odnosno stavova ne želim ulaziti već postavljam pitanje zašto dotična nije reagirala ranije, nakon svirepog privođenja M.P. u bolnicu Vrapče.
Koliko god željeli izbjegavati pitanja etičnosti, ona se sama po sebi nameću.
Evo! Gledao sam danas Stankovića! Sve nam govore Vaše zadnje rječi i zadnji pogled u ekran, da stvarno svjesno lažete! Moj gospodine Čehok Vi stvarno imate grižnju savjesti, ali jedno 15 % savjesti i ništa više. Kao prvo da rasčistimo nije mi namjera Vas vrijeđati i spuštati se na nivo budale, nego Vas potaknuti na razmišljanje koliko Vama god to ne odgovaralo. Čitam Anića pod riječ etika jer Vi ste dr. etike koliko ja znam "1. učenje o moralu i moralnoj praksi 2. ponašanje u skladu s pravilima morala". Evo definicije za moral " 1. ukupnost načela u sudovima, ponašanju i u odnosima među ljudima koja se nameću savjesti pojedinaca ili zajednice, a u skladu su sa općim pravilima o dobru, 2. svijest o dužnosti, spremnost i volja za preuzimanje i izvršavanje zadataka."
Nedavno izvješće Europske komisije, koje zemlje Balkana kao što je to primjetio Economist čekaju kao svjedodžbu u osnovnoj školi, je u uobičajenim kritikama na pravosuđe, tretman prema manjinama i ostale boljke nerazvijene hrvatske demokracije sažeto ubolo u još jedan očiti problem: slabo razumijevanje koncepta "sukob interesa". Da je istina da je "the concept of conflict of interest is little understood" uvjerljivo demonstrira slučaj Ivane Šikić, urednice na HRT-u koja je bila u vezi s osobom osuđenom zbog organiziranog kriminala.
Nedavni slučaj novinarke lista Lider, Tanje Pavičić, ponovo je pokrenuo pitanje etike u medijima. Ukoliko niste upoznati, svi novinari Lidera morali su se pretplatiti na list, što u se smatra neprihvatljivim. To je kao da radite primjerice u tvornici zašećerenih napitaka i imate obavezu kupovine određene količine pića koja ta tvornica proizvodi, iako ih možda uopće i ne pijete. Problem nije samo ta pretplata, već općenita situacija u medijima gdje krupni kapital često diktira što će mediji objavljivati, pa čak i prikriveno oglašavati.
Dne 01.03.2007 je Večernji list objavio komentar pod naslovom HDZ dijeli SDP gdje stoji:
“HDZ je odredio kojim će putem. Knjiga metodističkog svećenika Vincenta Pealea „Moć pozitivnog mišljenja“ iz 1952. godine, proglašena je novom Biblijom HDZ-a, i odredit će, kažu poznavatelji, njihovu kampanju, jer će se pozitivnim mišljenjem pokušati suprotstaviti aferama i udarcima sa svih strana“.
Slično je objavio i Nacional , Glas Slavonije, Glas Koncila, Slobodna Dalmacija , pa čak i DugiRat.Com .
La compravendita dei voti! - Kupoprodaja glasova!
Povirivši na web stranice susjeda Talijana da vidimo rezultate rješenja nedavne krize vlasti, a naročito kako je doživljena kroz perspektivu stranke „Italia dei valori“ („Italija zemlja vrijednosti“ koja je dio vladajuće koalicije), i njenog karizmatičnog lidera Antonia Di Pietra (ministra u Prodijevoj vladi lijevog centra) - naleti se na „deja vue“ atmosferu
Da li obavještajci trebaju prije svega biti džentlmeni?
Jeste li čuli za književnika John Le Carré-a i njegovog junaka Smileya, lika iz špijunskih romana (Smješko - kad se prevede na naš jezik)
- Lacon ima samo taj crveni kaštel i osjećaj kršćanske etike, koja mu ne obećava nikakvu nagradu osim viteštva, poštovanje njegovih kolega, dobru mirovinu, i nekoliko dobrotvornih počasti u Gradu.(iz „Šeprtlja, krojač, vojnik, špijun“ 1974)
- Moramo živjeti bez simpatija, zar ne? To je naravno nemoguće. Mi djelujemo jedni protiv drugih sa svom okrutnošću, ali naravno nismo takvi, mislim…. nitko ne može biti stalno u sjeni; mora jednom izići …. razumijete li što hoću reći?“ (iz „Špijun koji je izišao iz sjene“ 1965) „
Prošlog tjedna u Jutarnjem listu don Živko Kustić osvrnuo se na pitanje etike i vjere u hrvatskom školstvu. Suprotno duhu ostatka teksta, propovijed je zaključio citatom Radića koji joj, bojim se, znatno mijenja smisao:Vjera je temelj moralnoj kulturi. Vjera uopće, a kršćanski nauk napose, temelj je poštenoga odgoja.
-- Stjepan RadićImajući na umu da se pod "vjera" misli na religioznost, ova bi se izjava mogla čitati na više načina:
Prvo, kao konstatacija: vjera jest temelj moralnoj kulturi. Kako iz perspektive povijesti filozofije, tako i s gledišta suvremene etike, ta tvrdnja ne stoji, barem ne bez značajnih kvalifikacija. Istina je, naravno, da vjera može biti temelj nekoj određenoj moralnoj kulturi -- za Azande to je vjera u vještice, za Židove i njihove duhovne nastavljače vjera u jednoga Boga. Nije istina da je vjera (kao religija) beziznimno bila temelj svakoj moralnoj kulturi u povijesti civilizacije. (Pronalaženje protuprimjera ostavljam čitatelju, jedan će biti dovoljan.)
