Tagovi

Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima

Od početka ove godine, radim na knjizi naslovljenoj "Ekologist", koja treba pokriti ćiro spektar tema. Zato manje objavljujem na blogovima. Ovo je najfriškija vijest i bitna za sadržaj onog djela knjige o energetici. Indija je jedna od ključnih država, sad kad je novi predsjednik SAD najavio radikalni zaokret u energetskoj politici, natrag ka ugljenu, protiv obnovljivih i protiv svake brige o klimatskim promjenama. Ona sad daje do znanja da se, kao i Kina, neće dati smesti s izabranog puta; dapače.

piyush-goyalPrema izvještaju, kojeg je pripremio indijski Institut za energiju i resurse (TERI, http://www.teriin.org), a jučer ga predstavio indijski ministar za energetiku i rudarstvo Piyush Goyal, na konferenciji kojoj je prisustvao velik broj drugih indijskih dužnosnika, Indija je u odnosu prema električnoj energiji došla do važne prijelomne točke.

India has a 10-year window in which no new investments likely in coal, gas or nuclear capacities: TERI

Kapaciteti elektrana, koje su izgrađene ili su u gradnji, dovoljni su da zadovolje rastuću potrađnju otprilike do 2026.. Nisu potrebne nove investicije u TE na ugljen ili nulearne.

Ukoliko se poduzmu određene policy mjere, te ostvare očekivanja pada cijena obnovljivih, Iza 2023.-24, sve nove elektrane mogu biti na obnovljive izvore energije.

Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima?

Opadajući troškovi električnih vozila (EVs) i solarnih tehnologija prepolovit će globalni rast potražnje za naftom i ugljenom, prema istraživanju objavljenom 2. veljače, koje su proveli institut Grantham s londonskog Imperial College i nezavisni think tank Carbon Tracker Initiative. (Cheaper renewables to halt coal and oil demand growth from 2020)

U slijedećih deset godina, fosilna goriva bi mogla izgubiti 10% svojeg tržišnog udjela u korist fotonaponskih elektana i električnih vozila. Nakon toga, ukupna potražnja bi mogla početi opadati.

Pad potražnje od 10% izazvao je kolaps rudnika ugljena u SAD. U Europi, pet najvećih elektroprivrednih poduzeća je u razdoblju 2008.-2013. izgubilo na vrijednosti više do sto milijardi eura jer nisu bile pripremljene za rast obnovljivih.

Studija procjenjuje da bi solarne fotonaponske elektrane mogle davati 23% globalne proizvodnje električne energije do 2040..

Donald Trump protiv vjetroelektrana: prijeti li opoziv zbog zastupanja osobnih interesa?

Suprotno predizbornim obećanjima da će ako bude izabran u potpunosti napustiti upravljanje svojim poslovima i predati ih svojoj djeci, Donald Trump je nakon izbora više puta pokazao da smatra normalnim i dalje promovirati svoje poslovne interese.

aberdeen-obalaNa sastanku s predsjednikom britanske Independent Party (UKIP) Nigelom Farageom, izabrani predsjednik SAD Donald Trump izrazio je osobno ogorčenje zbog projekta gradnje pučinske vjetroelektrane uz obalu škotske (program nazvan European Offshore Wind Deployment Centre (EOWDC)), za koju kaže da bi pokvarila pogled s njegova dva igrališta za golf uz obalu koja su u gradnji, "Trump International Golf Links Course". Ovo je izazvalo brojne prosvjede u američkim medijima.

Ministarstva okoliša i energije: od Švedske do Tonge, pa čak i Hrvatske

Pregovori o raspodjeli moći unutar vjadajuće koalicije HDZ-a i Mosta doveli su do neočekivane institucionalne promjene u strukturi ministarstava. Prema Konačnom prijedlogu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, poslanom na odlučivanje u Sabor u okviru pregovora o formiranju nove vladajuće većine i nove vlade, stvara se novo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

minissatr-okolisa-baden-u-nySadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode preuzet će upravne i stručne poslove iz područja energetike od Ministarstva gospodarstva, te također iz područja vodnog gospodarstva od sadašnjeg ministarstva poljoprivrede. Na taj način Ministarstvo dobiva znatno veći djelokrug, proračun i težinu unutar vlade. Energetika je jedna od najvažnijih privrednih grana, a upravljanje vodama također uključuje velika novčana sredstva.

Ko tu koga mulja o energiji

Evo nama zabave:

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/radimir-cacic-samo-za-jutarnji-i...

Znači, Radek, koji lobira za ugljenare, napada Iveka, koji lobira za plinare. A zajedno rade na blokadi obnovljivih izvora energije. Pa to je divno. A narod misli da se oni svađaju tko će prodavati jeftiniju električnu energiju?

Zgodan izraz "volatilna energije", to još nisam čuo. To je za strašenje naroda.

Pa uvezite svu električnu energiju! Pa će koštati kikiriki, ali ćete svejedno biti bez posla. Znate zašto? Jer je to višak energije iz obnovljivih izvora iz zapadnih zemalja. Država kojoj je stalo do građana otvara radna mjesta, organizira zakonski okvir i uvjete da se razviju novi biznisi koji smanjuju potrošnju domaćinstva efikasnijim tehnologijama (a ne da trošite što više jeftine energije dok uzalud tražite posao). Ne mulja ovako narod (kao Radek i Ivek) za proviziju. Ne radi na tome da uvozimo sav ugljen (!?) i dopunjavamo uvoznom električnom energijom, uz obaveznu amortizaciju vršne potrošnje već isplaćenim hidroelektranama.

Rekonstrukcija TE Sisak C – početak zaokreta u HEP-u? Još da političari shvate…

Blok C u Termoelektrani Sisak još nije dovršen, a već se razmatra zanimljiva i važna preinaka projektiranog režima rada.

Značajna investicija ili bacanje novca? Ovisi o tome, navijate li za pratizane ili za ustaše

15-11-04- Otvaranje TE Sisak CRiječ je o značajnom kombi-kogeneracijskom postrojenju s 230 MW električne i 50 MW toplinske snage. Danas u TE Sisak postoje dva bloka snage po 210 MWe. Novi blok je plinski, dok su stariji blokovi uz prirodnih plin kao gorivo koristili i lož ulje. Oba starija bloka još od 2008. gotovo uopće nisu u pogonu, jer je struju jeftinije uvoziti. [1] Zbog novih, strožih propisa EU o zaštiti zraka, oba stara bloka bit će isključena 2018. godine.

Novi blok gradili su Rusi, djelomično kao otplatu starog klirinškog duga SSSR-a. Završetak roka gradnje bio je prekoračen za pune tri godine, bez ikakvog interesa ne samo hrvatske javnosti, nego i vlade. [2] Planiranoj gradnji TE Plomin C posvećeno je otprilike tisuću puta više pažnje.

Blok je pušten u probni rad početkom studenoga 2015., nekoliko dana pred izbore za Sabor. Komentari u medijima bili su, u skladu s interesima tadašnje vlasti ili opozicije, pozitivni [3] ili negativni [4], a nakon toga su zamrli. Koga briga, kad se tako puno zanimljivijih i važnijih stvari događa s i oko nove vlade!

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj stanje: 31. prosinca 2015. i perspektiva za 2018.

Sažetak:U Hrvatskoj je tijekom 2015. na mrežu priključeno 217 novih elektrana na obnovljive izvore, ukupne snage 38 MW. Ukupno 31. prosinca 2015. ima operativnih 1271 elektrana snage 449,5 MW. Za još 545 MW sklopljeni su ugovori, a još nisu priključene na mrežu, između ostalog zbog svjesne opstrukcije od strane Vlade, u službi tradicionalnih lobija. Ukupno one mogu pokriti 16% današnje potrošnje električne energije, čime bismo bili u prosjeku Europske unije.

Ekološka ekonomija: što činim i zašto to smatram važnim

Uz moj osobni blog, šarenog sadržaja, vodim i neke specijalizirane, kao što je Ekološka ekonomija. Povremeno ovdje prenesem nešto što sam izvorno tamo objavio. Tijekom 2015. objavio sam 83 članka i 110 slika.

Slika prikazuje instalirane snage elektrana u Europskoj uniji 2010.-2014. g.. Vidljiv je vrlo mali rast hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva, pad nuklearnih i vrlo brzi rast obnovljivih. Uz članak 'Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka', objavljen 9. prosinca.
Slika prikazuje instalirane snage elektrana u Europskoj uniji 2010.-2014. g.. Vidljiv je vrlo mali rast hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva, pad nuklearnih i vrlo brzi rast obnovljivih. Uz članak 'Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka', objavljen 9. prosinca.

Članci na blogu u prosincu, plus prvi u siječnju

Naslovi u prosincu (obrnuto od vremenskog reda):

Ekologija kao osnov razvoja: nešto pozitivno za svijet i za Hrvatsku

U posljednje tri godine puno vremena posvećujem specijaliziranom blogu "Ekološka ekonomija" i istoimenoj facebook stranici.

FN modul Rade Končar 1990Slika lijevo: fotonaponske module, koje je hrvatska kompanija Rade Končar proizvodila od 1987., danas možete pogledati kao izložak u Tehničkom muzeju Zagreb.

Iako se malo bavim Hrvatskom, jedan od razloga zašto stalno pišem o globalnoj ekologiji (osobito klimatske promjene) i energetskoj revoluciji (zaokretu - Energiewende), jest što bi ovoj naciji trebala tema, koja je pozitivna/poticajna i globalna. (Hm, nisu li to dva razloga? :cool: No, svejedno...)

Svjetski lideri o tome stalno govore (papa Francisko je temi posvetio encikliku), tema je značajnih sastanaka, bilateralnih (SAD i Kina, Brazil i Njemačka, Saudijska Arabija i Kazahastan...) ili multilateralnih (G7, G20, Generalna skupština UN te naravno predstojeći Samit UN o klimi).

Tu se zbivaju ne samo odgovori na krizu, nego vrlo uzbudljive i mnogobrojne promjene tehnologije, financijskih tokova, društvenih odnosa, svjetonazora. Ogroman novac sad ide u "zelene tehnologije", globalni je pokret protiv investicija u fosilna goriva, i golem broj patenata se prijavljuje.

Naftne kompanije prilagođavaju se niskim cijenama (i nešto o poukama za Hrvatsku)

Sažetak: 'Financial Times' donosi vijest i urednički komentar o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loš period ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ulaganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva - dugoročan, ali aktualno konkretan.

Shell odustao od eksploatacije nestandardne nafte u Kanadi

15-10-29- Crude Oil Brent u 2 godineKompanija Royal Dutch Shell otpisala je dvije milijarde USD dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz naftnih pijesaka (oil sands) u zapadnoj Kanadi.

Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Pokušavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad je ispod 50.

Aktualne procjene su da će se period niskih cijena nastaviti. Shell ove godine planira u istraživanje uložiti oko 30 milijardi USD, što je smanjenje za sedam milijardi u odnosu na 2014., a suma će se iduće godine još smanjiti.

Ovo je jedan od brojnih projekata od kojih naftne kompanije u svijetu posljednjih mjeseci odustaju ili ih odgađaju zbog neisplativosti. U ovom slučaju, posebno, znatan utjecaj imaju i ekološke brige i prosvjedi građana i lokalnog stanovništva u SAD i Kanadi.

Novi dnevnici

  1. Agrokorovanje od Feniks komentara 4
  2. ŠEFovske istine neka nestanu od aluzija komentara 0
  3. U Hrvatskom saboru mnogi zastupnici od drveta ne vide šumu od Feniks komentara 7
  4. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 13
  5. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 13
  6. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 10
  7. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  8. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  9. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  10. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  11. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 137
  12. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  13. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  14. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  15. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  16. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  17. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  18. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  19. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  20. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  21. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  22. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  23. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  24. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  25. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59

Tko je online

  • magarac
  • mrak
  • padobranac

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199