Neovisni, ali ne i neutralni

Ovo doba godine — poznato kao sezona grijanja i poreznih prijava — me uvijek nagoni na razmišljanje, što bi moglo bolje, što bi trebalo biti jednostavnije itd.

Evo što mi pada na pamet...

Porez na dohodak

Recimo, porezna prijava. Sjećam se kako je nekad prijava bila dokument koji je valjda samo idiot mogao krivo popuniti. Sjećam se da sam je popunjavao rukom. Danas, mislim da ne bi bilo šanse popuniti rukom poreznu prijavu, uvijek popunim obrazac Erste banke u Excelu, isprintam ga i pošaljem. Ali je taj obračun vrlo složen.

Jeste li ikad razmišljali koliko se novaca troši na izradu poreznih prijava, njihovo tiskanje, slanje, pa obradu u poreznoj upravi, isplatu — na na ono što se vraća, već trošak isplate na račun? Prošle godine je bilo oko milijun prijava. Neka papir i toner koštaju kunu, ili neka obrasci koštaju 5 kn, poštarina 10 kn, trošak obrade jedne prijave i isplate povrata još 5 kn, to je 20 kn po prijavi (minimum!) dakle 20 milijuna kuna! (Radi jednostavnosti, milijune kn ću skratiti kao Mkn u daljem tekstu)

Grčka, zemlja čija je desničarska do krajnjih granica korumpirana vlast zanemarivala sva upozorenja i samu ekonomsku krizu čak i kad je žestoko uzdrmala zemlju, je pred pobunom.
Pitanje je dana kad će generalni štrajk u potpunosti paralizirati zemlju, a nasilje koje organi represije neće moći zaustaviti se početi valjati ulicama grčkih gradova.
Zemlji prijeti bankrot i isključenje iz eurozone, jer je postala prijetnja stabilnosti Eura.
Zašto spominjem Grčku?
Pa iz jednostavnog razloga što se hrvatska Vlada ponašala jednako kao i grčka, zanemarivala je naznake krize, negirala je već i u vremenu kad je žestoko poćela tresti Hrvatsku.
A da hrvatska Vlada i danas odbija svaku krivnju i odgovornost za stanje u zemlji pokazuje i današnja saborska rasprava gdje HDZ-ovi rabični psi upiru prstom u HNB kao glavnog krivca i generatora gospodarske krize.
A prema znalcima se upravo monetarna vlast u RH jedina i odgovorno postavila i poduzimala prave i pravodobne mjere, koje vladine mjere fiskalne politike nisu slijedile, jer ih ili nije bilo ili nisu bile odgovarajuće ni na vrijeme donesene.

... koja, bojim se, nikome neće donijeti sreću

Jadranka Kosor kompletirala je svoj savjetnički tim za ekonomska pitanja koji sačinjavaju Sandra Švaljek, Borislav Škegro, Željko Lovrinčević i Željko Perić.

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, iz kojega je i dosad dolazilo za Hrvatsku puno "korisnih" prijedloga, a otuda potiču i Ž. Lovrinčevižć i B. Škegro. Ž. Perić pak potiče iz istog "legla" iz kojeg potiču i "usrećitelji" "Plive" i "Podravke" Ž. Čović i D. Marinac.
O B. Škegri nije potrebno trošiti riječi, radi se o čovjeku koji je svojedobno vedrio i oblačio na hrvatskom ekonomskom nebu, čovjeku čije poteze nikad nije odobravao nijedan od hrvatskiih ekonomista od imena, ne zbog ljubomore kako se to znalo reći, čovjeka koji je doslovno deindustrijalizirao Hrvatsku, čime je i posredno i neposredno kriv za sadašnju izuzetno tešku gospodarsku situaciju.
Radi posvemašnje deindustrijaliziranosti gospodarski oporavak u RH bit će teži i trajati znatno duže nego u zemljama iste razine ekonomske razvijenosti.

Zbog obmana i laži koje sadašnja Premijerka plasira u javnost, zajedno sa ministrima u izvršnoj vlasti koji nisu dorasli kriznim vremenima u kojem živimo i zadatcima koji se pred njih postavljaju, traži se ostavka ove nesposobne i nedgovorne Vlade.
Već na spomen samo jedne točke i ne rješavanja gorućih problema i lažnih iskaza dovoljno je u svakoj demokratskoj državi zatražiti ostavku vlade, ili je podnijeti iz moralnih i odgovornih razloga;
Obzirom da ne treba očekivati da će itko od njih podnijeti ostavku i preuzeti odgovornost za katastrofalnu situaciju u gospodarstvu, kao i društvu općenito, razlozi za zahtjev mogu se sažeti u tri točke:

Prvi razlog je sporazum sa slovencima koji se želi potpisati pod svaku cijenu, jer je to uvjet deblokade pregovora za ulazak u EU, a ravno je veleizdaji naroda;

Drugi je razlog Podravka koji se ne rješava na transparentan način, ne smjenjuje se nadzorni i upravni odbor nego se stvari i dalje bacaju pod tepih, a glavni akteri skrivaju negdje u sjeni Markova trga;

Najposećeniji dnevnik na stranicama Pollitike.com ovih dana bio je dnevnik „Molba“.
Kako se izvući iz dvostrukog željeznog zagrljaja krize i visokih kamatnih stopa na dospele kredite?

Rešenja ima. Neka od njih su strateška i ostvarljiva tek u dužem vremenskom roku. Druga su kratkoročna, privremena ali i direktno operativna.
Ja bih ovde govorila o ovim poslednjim, ne samo zbog neposrednog efekta raterećivanja finansijskog balasta koji pada na preduzeća i na najugroženije delove stanovništva, već i zbog ilustracije važnosti apela koji je pokrenuo dnevnik „Molba“.

Demokratska društva poseduju organizovana (nepolitička) udruženja građana koja se mobilišu po najraznovrsnijim problemima od šireg društvenog interesa. Po izbijanju ekonomske krize Udruženja za Zaštitu Potrošača su se značajno angažovala na akciji obuzdavanja troškova hipotekarnih kredita. Ovaj jak društveni i medijski pritisak naterao je vladu da svojevremeno propiše maksimalne interesne stope na iste (ne više od 4%).

Prvo da pojasnim pojam zemlje 3. Svijeta
The term Third World arose during the Cold War to define countries that remained non-aligned or neutral with either capitalism and NATO(which along with its allies represented the First World) or communism and the Soviet Union (which along with its allies represented theSecond World). This definition provided a way of broadly categorizing the nations of the Earth into three groups based on social, political, and economic divisions. Although the term continues to be used colloquially to describe the poorest countries in the world, this usage is widely disparaged since the term no longer holds any verifiable meaning after the fall of the Soviet Union deprecated the terms First World and Second World. While there is no identical contemporary replacement, common alternatives include developing world and Global South.

Naime sto se dogodilo sa Hrvatskom od njezine neovisnosti do danas?

Slovo “U” – koje je u vrijeme “jugokomunističkog mraka” prisiljavalo organizatore zagrebačke Univerzijade na nezaboravna kreativna rješenja zaštitnog znaka te manifestacije – posljednjih je tjedana i mjeseci steklo popularnost čak i među lijevim i liberalnim krugovima koji ni pod prijetnjom smrću ne bi zalutali na Thompsonov koncert.

Sila koja nas kroz globalni ekonomski i politički sistem, u svoju korist, konstantno i hotimično vodi iz jedne u drugu nesreću, predstavlja kriminalnu organizaciju.

Ovo je krivična prijava protiv globalne elite zbog zločina protiv čovječanstva.

Ovime također prijavljujem: svjetske policijske snage su zatvorile oči pred najvećim financijskim zločinom u povijesti.

Na bilo kojoj vrsti mojih novih dokumenata, javno je deklarirano da nisam rođen u Jugoslaviji. To je zbog toga jer je Jugoslavija mrtva.
Na novčanicama Federalnih Rezervi je javno deklarirano da Bog postoji.
Nema nikakve sumnje da je kao svemoguća i sveprisutna osoba upleten u ovu priču. Prijavljujem Boga kao nestalu osobu.
Nakon koliko vremena se nestala osoba proglašava mrtvom?

Globalna elita upotrebljava novac dug kao financijsko oružje za masovno uništavanje.
Evidentno je da nekoliko mjeseci kreiranja novca (duga) teško mogu isplatiti 300 godina stvaranja (na dugu baziranog) "bogatstva".

Poljska zlota pala je na gotovo najnižu razinu u odnosu na euro, dok je mađarskoj forinti to već uspjelo. A onda je uspjela postaviti novi crni (crveni) rekord. Ako mislite da vas se ove vijesti ne tiču, razmislite ponovno.

Na tržištu istočne Europe vladaju banke čija imena bi vam ipak trebala biti poznata jer možda kod njih imate tekući račun ili kredit – Raiffeisen, Erste, Societe Generale (Splitska), UniCredit (Zagrebačka), itd. A njihova ulaganja rasprostrta su od Budimpešte do Moskve, od Varšave do Zagreba. Austrijanski mediji već spominju mogućnost da se njihovim bankama na istoku dogodi monetarni Staljingrad. Ali vratimo se korak unatrag.

Zapadne europske zemlje dobro su osjetile američku krizu. Potres je najteže pogodio Veliku Britaniju i Island, dobro su se istrošili i u Njemačkoj i Francuskoj. Nestalo je povjerenja na financijskim tržištima, a s povjerenjem je nestao i novac. Poremećaji na tržištu prije ili kasnije morali su se reflektirati i u zemljama čije financijske institucije nisu aktivno doprinijele slomu sekundarnog hipotekarnog tržišta u SAD-u. Možemo reći da vrhunac tsunamija upravo prijeti istočnoj Europi.

Danas sam na Jelačić placu sreo starog prijatelja. Nismo se vidjeli već nekoliko godina.
Odosmo u Tkalču na kavu. Pa kako si, pitam ga. A on meni: inozemno!
Kako? I - NO - ZE –MNO !!! Ajd k vragu, stari, kako možeš biti inozemno?
Tako, fino, mrtvo-hladno će on meni , srkne kavu, povuče dim i zagonetnim smješkom čeka moje novo pitanje.
Čekaj malo, pa nisi valjda otišao u dijasporu, oprezno pokušavam otkriti ovu enigmu.
Ma neeeee, radim tu u Zagrebu.
Dobro, onda mi objasni kako si to postao I - NO - ZE – MNO !
Jednostavno. Slušaj , ako

radim kod Austrijanca;

plaću dižem kod Talijana;

šopingiram kod Slovenca;

telefon plaćam Nijemcu;

točim gorivo kod Madjara;

lijekove kupujem od Izraelca;

zakone mi propisuje Belgijanac;

sudi mi Nizozemac

a gradonačelnik mi je iz BiH

zar onda nisam inozemno? Jesam, usred Zagreba osjećam se inozemno.
A za to su krivi oni iz gospodarske komore. Godinama su vikali „ KUPUJMO HRVATSKO!“
„KUPUJMO HRVATSKO!“
Ali, mora da su prevoditelji nešto zeznuli. Pa su ovima iz Europe to preveli kao „KUPITE HRVATSKU!“ I kupili su je.