pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Ekonomija je oblast koja mi je prilično mutna, iako sam priličan broj knjiga pročitao. Ante Čičin-Šain zastupa tip ekonomske politike s kojom se ja u načelu ne slažem, ali njegovi napisi u subotnjem prilogu "Jutarnjega lista". Vrlo su zanimljivi. Teze iz posljednjeg napisa, naslovljenog Neodrživa "socijalna država" provokativne su, s obzirom na dominantni osjećaj u javnosti, a i na pollitika.com. Preporučam cijeli članak za čitanje, a ovdje prenosim neke osnovne teze.

Beograd gori. I Srbi ga sami zapalili. Zbog Kosova. Scena koja grije srca. Ali s jednim odmakom, gledano iz jedne geopolitičke perspektive, zanemarujući "ponos", "otadžbinu" i sve ostale jezične konstrukte koji su veoma omiljeni na brdovitom Balkanu možemo postaviti pitanje zašto su se Srbi uopće i uzbunili zbog osamostaljenja Kosova. S ekonomske i političke strane gledano, bolje im je bez njega. Brate, bježi od fukare, nek se gone u tri metra jelove građe.
Potpuno je druga stvar što je Srbima potrebno neko potpaljivanje i odušak zbog sve one potisnute agresije zbog gubitka oba rata u devedesetima, loše ekonomske situacije i neprestanog napuhavanja njihovog patriotizma. Za sve ovo su većinom krivi loši srpski političari (ajde neka se to i njima dogodilo jednom) koji su zadnjih dvadeset godina huškali srpsku rulju na rat, ali bez nekog opipljivog pokrića ili razloga izuzev pretenzija poput "Svi Srbi u jednoj državi" i "Gdjegod je Srbin, tu je Srbija" i slične. Zanimljivo je da ako samo uzmemo Novaka Đokovića, Srbija se prostire preko većine terena ATP Toura. :)

Gale ima pravo, gubimo se u detaljima, igramo „protivnikovu“ igru i bez kraja i konca reagiramo na sranja servirana s raznih izvorišta ...

E, pa ovo je upravo takav post :-)

Al' moram !!!

Čitam članak na Index.hr i tamo, pored ostalog (a glavna tema je fajt oko imenovanja sudaca), kaže i ovo:

Okrivio HNB za inflaciju
Upitan o inflaciji, koju je mjesecima najavljivao guverner Hrvatske narodne banke, Željko Rohatinski, a koja se na kraju i obistinila, Sanader mu je, osim što je rekao da će se učiniti što se može, odgovorio guverneru pročitavši članak iz Zakona o HNB-u, koji kaže "osnovni cilj HNB-a je postizanje i održavanje stabilnosti cijena" i dodao kako "nije na vladi da rješava to, u slobodnom tržištu Vlada rješava fiskalnu, a HNB probleme monetarne politike".

Bubne, i ostane živ naš cijenjeni doktor književnosti :-)))))

Sedim, gledam, ne verujem, ustajem iz kreveta:

"Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje", rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, "danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a".

Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više - s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.

Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako "vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto", rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)

Danas je euro, od svog osnutka dosegao najvišu razinu u povijesti i trenutno se trguje 1 euro za 1.4077 dolara. Ovo je najniža razina na koju je dolar pao u zadnjih petnaest godina, od Zaljevskog rata. Uzroci su jasni - golemi vanjski dug SAD-a, potaknut velikim izdavanjima za rat u Iraku te kretenoidna ekonomska politika koju provodi Busheva administracija.
Kako to utječe na Europu, a time i Hrvatsku koja će uskoro postati dio Europe? Jačanjem eura ili obrnuto, slabljenjem dolara, europski proizvodi postaju skuplji u zemljama čija je nacionalna valuta usko vezana za dolar ili koje imaju državne rezerve u eurima. A to uključuje veoma mnogo zemalja na Bliskom i Dalekom Istoku te Sjevernoj i Južnoj Americi, što obremenjuje europsku izvozno orijentiranu industriju. 'Super euro' naoko donosi teška vremena za europsku ekonomiju. Ali samo naoko.

Zadnih tjedana bilo je puno vike i strke jer je kruh poskupio za nekih dvije kune. Ovo poskupljenje je bilo opravdano lošom žetvom i rastom cijena žita na globalnom i europskom tržištu od 6%. To je naravno vrlo zanimljivo i čisto ekonomski opravdan razlog da cijena kruha raste. A da li ste čuli od tome da je 2006. došlo do smanjenja cijena kruha u Hrvatskoj? Niste? E pa to je zato jer se to nije dogodilo, iako je 2006. cijena pala 6% s obzirom na 2005. zbog vrlo rodne godine.

Tu je link na članak koji se bavi time u Njemačkoj. U Njemačkoj je naravno sada cijena kruha porasla za 6%, na razinu cijena koje su bile 2005.

Mogli bismo biti vodeće europsko i svjetsko turističko odredište, ali nećemo jer…

- Što će nama čisto more? Bolje je i isplativije izgraditi u tom morskom plavetnilu prljave megaluke za istovar-utovar robe, a dobrodošli su i naftni tankeri.
- Čemu ulagati u nove hotelske sadržaje i hotele same? Dovraga, pa fasade još uvijek drže!
- Zarađivati od turizma je u redu ako imaš što ponuditi, ali zar nisu svi ti ljudi došli na odmor, a ne u šoping!? Neka si sami nose za jest i pit, kako Poljaci mogu.
- Zašto biti ljubazan prema strancima kad ih ionako na godinu više nećemo vidjeti!?

Ante Žigman je državni tajnik u Ministarstvu financija, dana 20. studenog 2006. godine bio je poslan u emisiju Otvoreno gdje je trebao objasnit koncept po kojem je u času kada su proračuni jedinica lokalne samouprave već bili donešeni (ili su bili u visokoj fazi donošenja) država odlučila zamijeniti prihode jedinica lokalne samouprave od poreza na dobit na porez na dohodak.

Na samom početku emisije ovo je izgovorio Ante Žigman:

Uočite Žigmanovu rečenicu u kojoj doslovce kaže:

Izišlo je prije nekoliko dana Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2006, a koje možete i sami downloadati i donositi vlastite zaključke, ovo dolje ispod su moji.

Ovo izvješće kreira Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, isto ono nedržavno tijelo koje se nalazi i iza ideje o hitrorezu koje sam već proglasio pojedinačno najboljim projektom ove vlade (unatoč tome što su uprskali stvar i sjajnu ideju skljaštrili na svega malo više od PR akcije).

Svi smo mi u odredenoj mjeri subjektivni kad je rijec o nasem vlastitom znacaju i doprinosu na radnom mjestu. Isto tako svi dobro znamo da postoje odredeni parametri koji procjenjuju objektivnost istih stvari i uopce ih nije tesko primjeniti - manje ili vise slozene ovisno o slozenosti poslova koje radimo.
Neki od nas takoder pamte kako je izgledalo raditi prije devedesetih - kad se jednom uvalite u neku tvrtku, manje-vise ste osigurani do mirovine. I znala se hijerarhija i bilo je postivanja starijih LLLOLLL .
Onda se nakon rata dolaskom nekih novih okolnosti sve promijenilo. Do tad jedinstveno, podlozno migracijama ljudi, novca, dobara i ustaljenim zakonitostima, trziste rada je postalo rascjepkano i zatvoreno u pretince - sve drzave bivse SFRJ su ostale na neki nacin osakacene jer se radilo o komplementarnim ekonomijama, nekom vidu dogovorne ekonomije i sistemu spojenih posuda. Stabilizacija, zaduzivanje u inozemstvu i opori poceci trzisne ekonomije su bili stresni, ali jos uvijek daleko manje od onog sto je usljedilo kasnije. Kazu da je porace zlocestiji brat rata - i to je prava istina. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su se jos morale suociti i s tim problemom.

Priča je ovo o tranziciji, a zametnula se u prvomajsko vrijeme kad sam "impostao" dva posta Jedna mala šala 29.04. i Jedna mala šala(2)!? Kreativno čitanje Marxa!, našalivši se malo kroz citiranje Marxa u osuvremnjenim uvjetima.

Na te postove se javio izvjesni "Anonimni korisnik" s vrlo zdravorazumskim komentarima, kojeg sam nagovarao da se uključi na Pollitika.com, što nije prihvatio preferirajuči promatraćki status, na što ima pravo. No spomenuvši pojam tranzicije dao mi je svoj komentar o tome pojmu kojeg smatram previše vrijednim da bi ga se ostavilo da čući na već više slabo posjećivanom postu, a tema je više nego aktualna, pogoovo u predizborno vrijeme.

Kao...... Baš ovaj tjedan, kad je SDP predstavio svoj "politički" mirovinski plan, kao naručeno se pojavila zanimljiva diskusija na Economist.com site-u. Zapravo, radi se o diskusiji o etičnosti deficita. Ako malo razmislite, zdravo razumski, odmah će te povezati dva i dva. SDP najavljuje povećanje izdataka za mirovina od 10% već u 1. godini mandata. Nadalje, obećavaju uvođenje državnih mirovina u 1. godini mandata kako bi izjednačili nove sa starim umirovljenicima. I evo sočnog djela; za to će izjednačavanje biti potrebno 1.6 milijardi kuna. I bit će to najskuplji projekt u SDP-ovom mandatu.

Prije desetak dana u emisiji Opasne veze na Z1 televiziji sučelili su se Ljubo Jurčić i Ivan Šuker (privremeni ministar financija RH op. a.). U slijedećem video isječku Ivan Šuker hrabro i bez imalo srama demonstrira impresivno nepoznavanje kako ekonomija funkcionira, a sve to skupa na primjeru prodaje Dukata.

Ratifikacijom Kyoto protokola u Saboru prije nekoliko dana dovršeno je osmogodišnje čekanje na njegovu inkorporaciju u domaći pravni poredak od potpisivanja. No ni osam godina nije bilo dovoljno lijenoj i neodgovornoj domaćoj administraciji za pokretanje kampanje koja bi građanima objasnila što Kyoto protokol jest te koja bi razigrala javnu raspravu o njemu i širim pitanjima globalnih klimatskih promjena. Svijest o globalnim promjenama u Hrvatskoj je prilično niska, a dok BBC World gledatelje bombardira podacima i specijalnim reportažama kroz svoj poseban višetjedni Climate Watch multifeature, domaći mediji ne čine ništa kako bi uopće pojasnili što je to protokol iz Kyota koji postaje novi domaći zakon, a kamoli kako bi podigli opću svijest građana o pitanjima zaštite okoliša, nužnosti recikliranja i štednje energije te općem smanjenju potrošnje. Ostavljajući pitanje afirmacije ili negacije korisnosti Kyota za raspravu u komentarima, ovaj članak pruža mali backgrounder o Kyoto protokolu i što je do njega dovelo u svrhu podizanja razine informiranosti javnosti koja posjećuje Pollitika.com.

Prošloga tjedna promakao mi je jedan tekst u Večernjem listu a koje govori o pogledu guvernera HNBa g. Željka Rohatinskog na događanja na hrvatskom financijskom tržištu odnosno ekonomoniji uopće.

Ostale zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju stope gospodarskog rasta slične hrvatskim uz manji vanjski dug, niži deficit platne bilance, manju količinu novca u optjecaju, zbog čega Rohatinski smatra da na dulji rok država mora ubrzati rast BDP-a kako bi povećala efikasnost.