Tagovi

BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA

BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA
Petar Bosnic Petrus
Profesor filozofije

Sažetak
Tekuća gospodarska, politička, sigurnosna i civilizacijska kriza može se riješiti sa dva velika politička akta: uspostavljanjem društva utemeljenog na umjetnom vlasništvu i uspostavljanjem globalne države.

Prostim političkim ujedinjenjem postojećih država u Globalnu državu, stanje bi se samo pogoršalo, jer su čak i najrazvijenije postojeće države utemeljene na zastarjelim političkim, pravnim i civilizacijskim temeljima. Ujedinjenje takvih država bilo bi ujedinjavanje svih svjetskih gubitaša i ne bi donijelo nikakvog dobra.

Uvjet funkcionalnosti i produktivnosti globalne države ( a i lokalnih nacionalnih država) je stvaranje novog, razvijenijeg društva. Stoga bi najprije trebalo reformirati, osuvremeniti i ojačati temelje današnjih društava da bi postala produktivna, i tek takve ih ujediniti u Globalnu državu. Suvremena društva mogu se unaprijediti, osuvremeniti, humanizirati i učiniti sposobnima za ostvarivanje ciljeva čovječanstva stvaranjem i etabliranjem umjetnog vlasnika i institucije umjetnog vlasništva.

Kako naprijed?

UMJETNI VLASNIK

Petar Bosnić Petrus
UMJETNI VLASNIK
Vlasništvo i upravljanje njime – ius gubernandi

Prije nego počnem izlaganje moram vam reći da je ovo štivo samo za ekstremno dubokoumne ljude, genije kakvi se vrlo rijetko rađaju i imaju interesa samo za ovakve, fundamentalne misli. No, paradoksalno, to je istovremeno i izvrsno štivo za velike budale, jer sam se potrudio, a i uspio jedan teški problem predstaviti tako jasno i jednostavno da ga mogu razumjeti i najveće budale. Ovo je, dakle, štivo za svakoga, u što ćete se uvjeriti nakon što ga pročitate.

Čitatelju će se vjerojatno učiniti da sam se odmah na početku poprilično udaljio do naslovljenog predmeta. No to je samo privid. Do tog, prividnog, udaljavanja, a zapravo stvarnog približavanja materiji koju ću izložiti nužno dolazi jer, htio, ne htio, moram ukazati na to da sam ja taj koji razumije ljude i vrijeme u kojem živimo, a i narav ljudske vrste uopće, a da moji suvremenici ne razumiju, ni sebe, ni mene, ni svoje vrijeme. A da stvar bude još komičnija, svi oni misle da sam ja taj koji nešto ne razumije.

!!!???

Veću ludnicu, priznajte, teško je i zamisliti.

KNJIŽICA

Petar Bosnić Petrus

KNJIŽICA

Nema tome tako davno kako je na ovom bijelom svijetu živio jedan velik učenjak, kojemu se ni danas, voljom neke čudne sudbine, ne zna pravo ime. Ima pisaca koji tvrde da se zvao Theodor ili Todor, ali većina smatra da mu je pravo ime bilo Šmon, Simeon ili Šimun. No to sada nije toliko važno, jer ja vam ne kanim pričati o njegovu imenu, nego o životu mu.

Još od rane mladosti, on se, sa nekim neuobičajenim žarom posvećivao onim, takozvanim “umnim stvarima” i nije mario ni za što drugo. Nije da se nije razumio ni u što drugo. Dapače, nije bilo stvari koju on nije znao zadivljujuće vješto i lijepo napraviti, ali ono mozganje o dubokim tajnama, za koje je potreban potpuni mir i dokolica, vezivalo mu je ruke, pa je na kraju ispadalo kao da i nije sposoban ni za što osim za umovanje.

Već kao mladić otkrio je mnoge tajne, a u zreloj dobi zavlada njime silna strast da otkrije kako se stvara bogatstvo.

– Ako mi to podje za rukom – mislio je – usrećit ću cijeli ljudski rod, a i sam ću, zbog tako važnog otkrića, sigurno biti bogato nagradjen.

Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha

Ovaj esej nastao je spontano, kao diskusija na zidu jedne moje fb prijateljice. Nabacao sam svašta, a naknadno sam tekst malo dotjerao, ispravio neke manje netočnosti i dopunio. Spominjem puno različitih imena, pojmova i izvora. Ne da mi se sad dodavati reference - ipak je ovo esej, slobodnija forma. Dodao sam samo dvije slike. Ali nisam nabacivao bez veze. Koga zanima, može određene pojmove tražiti preko googlea, ili mi postaviti pitanje da razjasnim - napravit ću to, koliko mogu.

stipetic-vladimirBavim se zadnjih mjeseci ekonomskom povijesti Hrvatske od sredine 19. stoljeća. Čitao sam nedavno obimnu studiju Vladimira Stipetića "Povijest hrvatske ekonomske misli", te proučavao knjige povjesničara, koje sam ranije čitao, tražeći podatke o ekonomiji i o socijalnim odnosima i kretanjima (Gross, Szabo, Suppan, Karaman, Pavličević o kućnim zadrugama, zanimljivo antropološko-historijski Petrungaro o pobunama 1897. idr.).

Također sistematski pregledavam i realističku književnost onoga doba, u kojoj ima zanredno zanimljivih prikaza i teza (Kozarac: "Mrtvi kapitali", J. E. Tomić "Melita", K. Š. Đalski, M. P. Miškina idr.).

Hrvatska se s pravom žalila na nepovoljne uvjete stvorene hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868.. Glavni centri odlučivanja o državnim politikama, koji vitalno utječu na uvjete ekonomskog razvoja (tokovi financijskog kapitala, gradnja željeznica idr.), bili su van Hrvatske, u Beču i u Pešti.

Nakon ekonomske krize 1873. (slom Bečke burze u svibnju 1873, "panika" u SAD od rujna, "Velika depresija" koja je ostala kao takva upamćena sve di 1929.,), a onda i početka velikih isporuka jeftinoga žita iz Amerike na europsko tržište, koje ugrožavaju europsku poljoprivredu (žitna kriza 1873.-1895.), državne politike postaju vitalno važne za ekonomske tokove (po učenju Friedricha Lista: "nacionalna ekonomija", nasuprot "individualnoj" i "kozmopolitskoj", te po njemačkoj "historijskoj školi ekonomije" koja tada ima primat u Europi i SAD, koja nasprot teorijskim modelima "slobodnog tržišta" zagovara pametni državni intervencionizam na osnovu konkretne analize situacije i ciljeva). Hrvatska je na marginama i pati zbog toga.

Usprkos tome, navodi Stipetić, različito od većine ranijih prikaza povjesničara, Hrvatska je imala relativno pristojan ekonomski rast u tom razdoblju, do 1914., a osobito su je ekonomski i društveni napredak vidljiv u posljednjih 20-ak godina prije 1SR. Nije imala nižu stopu rasta od drugih područja A-U, a donekle je smanjen zaostatak za Zapadnom Europom.

Ordoliberalizam i ekološko-socijalna tržišna ekonomija: najbolji uzori za Hrvatsku

Jesam li socijalist? Pa, osobno se tako ne izjašnjavam, ali ovisi o definiciji. (Naravno, ako riječ koristite kao etiketu, do definicija vam nije stalo. :no: ) Prije bih rekao, ako baš moram, da sam "socijalni liberal". (Ne, nije "drveno željezo", kako su neki tvrdili još 1989. kad se osnivao Socijalno-liberalni savez; pojam postoji još od prije 1SR.)

Bernie i AngelaU ekonomiji, zalažem se za optimalnu kombinaciju tržišne, državne i društvene regulacije: tri mehanizma odlučivanja o ekonomskim problemima (proizvodnja, raspodjela i potrošnja). U svakom društvu postoje sva tri mehanizma u raznim kombinacijama.

Uvesti euro u Hrvatskoj?

Trenutni predsjednik vlade Republike Hrvatske najavio je u razgovoru s kancelarkom Savezne Republike Njemačke da Hrvatska planira uvođenje eura. (Orešković o ulasku u eurozonu: Za četiri godine uvodimo euro)

Dvadeseta obljetnica kuneIskustva baš ne potvrđuju da je za zemlje gospodarske periferije dobro uvesti zajedničku valutu sa zemljama centra (ili uvesti fiksni tečaj prema dolaru ili nekoj drugoj valutu gospodarski nadmoćnih zemalja).

K tome, teorijska analiza upozorava: gubi se mogućnost devalvacije valute, kao sredstvo ekonomske politike da se isprave vanjsko-trgovinski debalansi. (Je, čitao sam nedavno Varoufakis: "Globalni Minotaur", ali nije samo on - mislim da je to common sense.)

Bizarnost: državna TV propagira anarhokapitalizam

Dakle, ovo je nešto najgluplje što sam čitao o makroekonomiji. [1]

(U svojim tekstovima na blogovima počeo sam koristiti fusnote. Time se rastereti osnovni tekst, a neke "pozadinske" informacije i komentari, važne za uvid u kontekst, ipak predoče radoznalijem i upornijem čitatelju.)

Otvoreno pismo MOST-u

Otvoreno pismo MOST-u

Prijatelji,

moj prvi susret s vašom djelatnošću otkrio mi je nešto veliko i vrijedno. Daljnji događaji su to potvrdili, ali istovremeno pokazali kako su velike prepreke i problemi koje moramo rješiti. Rekao sam „moramo“, jer sam se identificirao s vama i mislim da i ja, kao vaš simpatizer, moram dati sve od sebe da se uspješno završi projekt kojeg ste vi započeli. Vaš (naš) uspjeh je budućnost svih nas.

Nadam se da slijedeće moje riječi nećete krivo shvatiti.

TV komentatori političke aktivnosti uglavnom se slažu da je vaš program dosta slab. Po mom mišljenju, on je nešto bolji i konkretnji od programa drugih stranaka. Ipak, svi se takvi programi svode na popise namjera. Oni mogu dovesti do reformi, ali uz enormno velike napore i odricanja i vrlo veliku mogućnost neuspjeha na kraju. U vašem (našem) slučaju, zbog vašeg osobnog poštenja i plemenitosti, uspješan ishod reformi puno je vjerojatniji nego kod drugih stranaka. No ne treba smetnuti s uma s kakvim se preprekama može susresti poštenje u društvu koje je posrnulo i u kojem velik broj ljudi temelji svoju egzistenciju na ne osobito poštenom, moralnom, niti zakonitom načinu življenja.

Naftne kompanije prilagođavaju se niskim cijenama (i nešto o poukama za Hrvatsku)

Sažetak: 'Financial Times' donosi vijest i urednički komentar o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loš period ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ulaganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva - dugoročan, ali aktualno konkretan.

Shell odustao od eksploatacije nestandardne nafte u Kanadi

15-10-29- Crude Oil Brent u 2 godineKompanija Royal Dutch Shell otpisala je dvije milijarde USD dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz naftnih pijesaka (oil sands) u zapadnoj Kanadi.

Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Pokušavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad je ispod 50.

Aktualne procjene su da će se period niskih cijena nastaviti. Shell ove godine planira u istraživanje uložiti oko 30 milijardi USD, što je smanjenje za sedam milijardi u odnosu na 2014., a suma će se iduće godine još smanjiti.

Ovo je jedan od brojnih projekata od kojih naftne kompanije u svijetu posljednjih mjeseci odustaju ili ih odgađaju zbog neisplativosti. U ovom slučaju, posebno, znatan utjecaj imaju i ekološke brige i prosvjedi građana i lokalnog stanovništva u SAD i Kanadi.

Izbjeglička okupacija Europe

Meni se nekako čini da su ove "izbjeglice" zapravo novi oblik vojske - prvenstveno nenaoružane i gladne žene i djeca kojima je rečeno da je njihov sveti zadatak u Jihadu, da osvoje Evropu i da to oni mogu lako učiniti, jer na njih, kao na sirote, potpuno nevine izbjeglice i djecu, nitko neće pucati ili primjenjivati kakvu drugu silu. Istovremeno, dat im je zadatak da se sve agresivnije ponašaju, kako bi izazvali krvoproliće i osramotili cijelu Zapadnu civilizaciju, demokraciju, slobodu....stvorili osjećaj krivnje kod pripadnika te civilizacije, razijedinili ih, podijelili i tako lakše ostvarili svoje ontoklastičke ciljeve.Taktički gledano, time istovremeno stiču i "moralno" opravdanje za sve veću i jaču agresivnost i destruktivnost.

Kad bih bio isključivo nekakav učitelj strategije, vještine ratovanja, onda bih zamisli ove nove vrste vojske i ovakvog načina osvajanja dao najviše ocjene, politici također. Ali, sve su to samo destruktivne zamisli od kojih na kraju proizlazi šteta za sve. "Ko se maća laća..."

Nema, dakle, prolazne ocjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci