Tagovi

KNJIŽICA

Petar Bosnić Petrus

KNJIŽICA

Nema tome tako davno kako je na ovom bijelom svijetu živio jedan velik učenjak, kojemu se ni danas, voljom neke čudne sudbine, ne zna pravo ime. Ima pisaca koji tvrde da se zvao Theodor ili Todor, ali većina smatra da mu je pravo ime bilo Šmon, Simeon ili Šimun. No to sada nije toliko važno, jer ja vam ne kanim pričati o njegovu imenu, nego o životu mu.

Još od rane mladosti, on se, sa nekim neuobičajenim žarom posvećivao onim, takozvanim “umnim stvarima” i nije mario ni za što drugo. Nije da se nije razumio ni u što drugo. Dapače, nije bilo stvari koju on nije znao zadivljujuće vješto i lijepo napraviti, ali ono mozganje o dubokim tajnama, za koje je potreban potpuni mir i dokolica, vezivalo mu je ruke, pa je na kraju ispadalo kao da i nije sposoban ni za što osim za umovanje.

Već kao mladić otkrio je mnoge tajne, a u zreloj dobi zavlada njime silna strast da otkrije kako se stvara bogatstvo.

– Ako mi to podje za rukom – mislio je – usrećit ću cijeli ljudski rod, a i sam ću, zbog tako važnog otkrića, sigurno biti bogato nagradjen.

Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha

Ovaj esej nastao je spontano, kao diskusija na zidu jedne moje fb prijateljice. Nabacao sam svašta, a naknadno sam tekst malo dotjerao, ispravio neke manje netočnosti i dopunio. Spominjem puno različitih imena, pojmova i izvora. Ne da mi se sad dodavati reference - ipak je ovo esej, slobodnija forma. Dodao sam samo dvije slike. Ali nisam nabacivao bez veze. Koga zanima, može određene pojmove tražiti preko googlea, ili mi postaviti pitanje da razjasnim - napravit ću to, koliko mogu.

stipetic-vladimirBavim se zadnjih mjeseci ekonomskom povijesti Hrvatske od sredine 19. stoljeća. Čitao sam nedavno obimnu studiju Vladimira Stipetića "Povijest hrvatske ekonomske misli", te proučavao knjige povjesničara, koje sam ranije čitao, tražeći podatke o ekonomiji i o socijalnim odnosima i kretanjima (Gross, Szabo, Suppan, Karaman, Pavličević o kućnim zadrugama, zanimljivo antropološko-historijski Petrungaro o pobunama 1897. idr.).

Također sistematski pregledavam i realističku književnost onoga doba, u kojoj ima zanredno zanimljivih prikaza i teza (Kozarac: "Mrtvi kapitali", J. E. Tomić "Melita", K. Š. Đalski, M. P. Miškina idr.).

Hrvatska se s pravom žalila na nepovoljne uvjete stvorene hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868.. Glavni centri odlučivanja o državnim politikama, koji vitalno utječu na uvjete ekonomskog razvoja (tokovi financijskog kapitala, gradnja željeznica idr.), bili su van Hrvatske, u Beču i u Pešti.

Nakon ekonomske krize 1873. (slom Bečke burze u svibnju 1873, "panika" u SAD od rujna, "Velika depresija" koja je ostala kao takva upamćena sve di 1929.,), a onda i početka velikih isporuka jeftinoga žita iz Amerike na europsko tržište, koje ugrožavaju europsku poljoprivredu (žitna kriza 1873.-1895.), državne politike postaju vitalno važne za ekonomske tokove (po učenju Friedricha Lista: "nacionalna ekonomija", nasuprot "individualnoj" i "kozmopolitskoj", te po njemačkoj "historijskoj školi ekonomije" koja tada ima primat u Europi i SAD, koja nasprot teorijskim modelima "slobodnog tržišta" zagovara pametni državni intervencionizam na osnovu konkretne analize situacije i ciljeva). Hrvatska je na marginama i pati zbog toga.

Usprkos tome, navodi Stipetić, različito od većine ranijih prikaza povjesničara, Hrvatska je imala relativno pristojan ekonomski rast u tom razdoblju, do 1914., a osobito su je ekonomski i društveni napredak vidljiv u posljednjih 20-ak godina prije 1SR. Nije imala nižu stopu rasta od drugih područja A-U, a donekle je smanjen zaostatak za Zapadnom Europom.

Ordoliberalizam i ekološko-socijalna tržišna ekonomija: najbolji uzori za Hrvatsku

Jesam li socijalist? Pa, osobno se tako ne izjašnjavam, ali ovisi o definiciji. (Naravno, ako riječ koristite kao etiketu, do definicija vam nije stalo. :no: ) Prije bih rekao, ako baš moram, da sam "socijalni liberal". (Ne, nije "drveno željezo", kako su neki tvrdili još 1989. kad se osnivao Socijalno-liberalni savez; pojam postoji još od prije 1SR.)

Bernie i AngelaU ekonomiji, zalažem se za optimalnu kombinaciju tržišne, državne i društvene regulacije: tri mehanizma odlučivanja o ekonomskim problemima (proizvodnja, raspodjela i potrošnja). U svakom društvu postoje sva tri mehanizma u raznim kombinacijama.

Uvesti euro u Hrvatskoj?

Trenutni predsjednik vlade Republike Hrvatske najavio je u razgovoru s kancelarkom Savezne Republike Njemačke da Hrvatska planira uvođenje eura. (Orešković o ulasku u eurozonu: Za četiri godine uvodimo euro)

Dvadeseta obljetnica kuneIskustva baš ne potvrđuju da je za zemlje gospodarske periferije dobro uvesti zajedničku valutu sa zemljama centra (ili uvesti fiksni tečaj prema dolaru ili nekoj drugoj valutu gospodarski nadmoćnih zemalja).

K tome, teorijska analiza upozorava: gubi se mogućnost devalvacije valute, kao sredstvo ekonomske politike da se isprave vanjsko-trgovinski debalansi. (Je, čitao sam nedavno Varoufakis: "Globalni Minotaur", ali nije samo on - mislim da je to common sense.)

Bizarnost: državna TV propagira anarhokapitalizam

Dakle, ovo je nešto najgluplje što sam čitao o makroekonomiji. [1]

(U svojim tekstovima na blogovima počeo sam koristiti fusnote. Time se rastereti osnovni tekst, a neke "pozadinske" informacije i komentari, važne za uvid u kontekst, ipak predoče radoznalijem i upornijem čitatelju.)

Otvoreno pismo MOST-u

Otvoreno pismo MOST-u

Prijatelji,

moj prvi susret s vašom djelatnošću otkrio mi je nešto veliko i vrijedno. Daljnji događaji su to potvrdili, ali istovremeno pokazali kako su velike prepreke i problemi koje moramo rješiti. Rekao sam „moramo“, jer sam se identificirao s vama i mislim da i ja, kao vaš simpatizer, moram dati sve od sebe da se uspješno završi projekt kojeg ste vi započeli. Vaš (naš) uspjeh je budućnost svih nas.

Nadam se da slijedeće moje riječi nećete krivo shvatiti.

TV komentatori političke aktivnosti uglavnom se slažu da je vaš program dosta slab. Po mom mišljenju, on je nešto bolji i konkretnji od programa drugih stranaka. Ipak, svi se takvi programi svode na popise namjera. Oni mogu dovesti do reformi, ali uz enormno velike napore i odricanja i vrlo veliku mogućnost neuspjeha na kraju. U vašem (našem) slučaju, zbog vašeg osobnog poštenja i plemenitosti, uspješan ishod reformi puno je vjerojatniji nego kod drugih stranaka. No ne treba smetnuti s uma s kakvim se preprekama može susresti poštenje u društvu koje je posrnulo i u kojem velik broj ljudi temelji svoju egzistenciju na ne osobito poštenom, moralnom, niti zakonitom načinu življenja.

Naftne kompanije prilagođavaju se niskim cijenama (i nešto o poukama za Hrvatsku)

Sažetak: 'Financial Times' donosi vijest i urednički komentar o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loš period ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ulaganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva - dugoročan, ali aktualno konkretan.

Shell odustao od eksploatacije nestandardne nafte u Kanadi

15-10-29- Crude Oil Brent u 2 godineKompanija Royal Dutch Shell otpisala je dvije milijarde USD dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz naftnih pijesaka (oil sands) u zapadnoj Kanadi.

Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Pokušavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad je ispod 50.

Aktualne procjene su da će se period niskih cijena nastaviti. Shell ove godine planira u istraživanje uložiti oko 30 milijardi USD, što je smanjenje za sedam milijardi u odnosu na 2014., a suma će se iduće godine još smanjiti.

Ovo je jedan od brojnih projekata od kojih naftne kompanije u svijetu posljednjih mjeseci odustaju ili ih odgađaju zbog neisplativosti. U ovom slučaju, posebno, znatan utjecaj imaju i ekološke brige i prosvjedi građana i lokalnog stanovništva u SAD i Kanadi.

Izbjeglička okupacija Europe

Meni se nekako čini da su ove "izbjeglice" zapravo novi oblik vojske - prvenstveno nenaoružane i gladne žene i djeca kojima je rečeno da je njihov sveti zadatak u Jihadu, da osvoje Evropu i da to oni mogu lako učiniti, jer na njih, kao na sirote, potpuno nevine izbjeglice i djecu, nitko neće pucati ili primjenjivati kakvu drugu silu. Istovremeno, dat im je zadatak da se sve agresivnije ponašaju, kako bi izazvali krvoproliće i osramotili cijelu Zapadnu civilizaciju, demokraciju, slobodu....stvorili osjećaj krivnje kod pripadnika te civilizacije, razijedinili ih, podijelili i tako lakše ostvarili svoje ontoklastičke ciljeve.Taktički gledano, time istovremeno stiču i "moralno" opravdanje za sve veću i jaču agresivnost i destruktivnost.

Kad bih bio isključivo nekakav učitelj strategije, vještine ratovanja, onda bih zamisli ove nove vrste vojske i ovakvog načina osvajanja dao najviše ocjene, politici također. Ali, sve su to samo destruktivne zamisli od kojih na kraju proizlazi šteta za sve. "Ko se maća laća..."

Nema, dakle, prolazne ocjene.

Kako se pokušava negirati HDZ-ovsko uništenje banaka 1990-ih

Jedan moj fb prijatelj, slobodnotržištarac, pada u trans nad veličanstvenošću znanstvenih dometa dvojice... hm, ljudi, koji nakon 15 godina obznanjuju koliko je čudesno mudra bila ekonomska politika HDZ-a u Tuđmanovo doba, a to ne samo da narod nije shvatio, nego i nijedan ekonomist koji se tom temom bavio dosad.

Šonje i Škegro razbili mit o trošku sanacije banaka

Borislav Škegro je jedna od naodvratnijih ljudskih spodoba koje se uopće može zamisliti, jedan od glavnih stratega masovne pljačke civilnoga društva od strane države, odnosno vrhuške jednog populističkog, razbojničkog političkog pokreta. NEŠTO MALO ispod Hitlera, Staljina ili Hanibala Lectora. Gnjusna kreatura, koja vrijedi manje od gomile rigotine njegove težine.

Malo je pravih liberala

Pobornici liberalne ekonomije s pravom tvrde da više tržišta i više tržišnih sloboda uglavnom znače jaču ekonomiju i bogatije te demokratičnije društvo.
Njima u prilog idu činjenice da su sve razvijene i bogate zemlje redom tržišno orijentirane ekonomije.

Svjetska financijska kriza nekako je poljuljala vjeru naroda u liberalnu i tržišnu ekonomiju.
Pobornici liberalne ekonomije su kao odgovor na krizu zahtijevali više tržišta, više ekonomskih sloboda a manje države i državnog intervencionizma.

Kao protivnike tržišnoj ekonomiji liberali su često isticali političare ( posebno ljevičare ) birokrate, sindikate i radnike, a samo su rijetki kao protivnike slobodnog tržišta isticali poduzetnike, menadžere, banke i korporacije.

Istina je da svi ( uključujući banke, poduzetnike ali i birokrate te sindikate ) zavisno od svojih interesa i razine društvene moći s kojom raspolažu nastoje ograničiti slobodno tržište kako bi za sebe ili svoje poduzeće osigurali privilegirani položaj a time i veću zaradu ili dobit.

Primjerice,

Novi dnevnici

  1. LEVITACIJA od petarbosni4 komentara 1
  2. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 1
  3. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  5. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  6. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  7. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  8. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  9. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  10. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  11. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  12. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  13. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  14. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  15. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  16. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  17. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  18. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  19. otkaz od aluzija komentara 0
  20. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  21. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  22. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  23. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  24. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  25. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500