Tagovi

Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a

U općini Lećevica, kandidat HDZ-a Ante Baran šesti put zaredom pobijedio s 90% glasova. Što i nije bilo teško, jer nije bilo protukandidata. Od 513 upisanih birača, glasalo je 271, on je dobio 245 glasova a 26 listića je bilo nevažeće.

08-07-04-Lecevicani5Glavni projekt za razvoj općine: gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom. Već skoro 15 godina postoji lokalna kampanja protiv gradnje. U početku je Vijeće općine Lećevica bilo protiv gradnje, ali je 2008. promijenilo odluku. Nakon toga, u toj kampanju sudjeluju samo mještani obližnjeg Unešića, koji su osnovali i "Povjerenstvo protiv gradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica"; članovi Povjerenstva su također HDZ-ovci. U općini Lećevica je 2013. bio održan referendum, na kojem je od 420 glasača projekt podržalo 417.

Ministarstva okoliša i energije: od Švedske do Tonge, pa čak i Hrvatske

Pregovori o raspodjeli moći unutar vjadajuće koalicije HDZ-a i Mosta doveli su do neočekivane institucionalne promjene u strukturi ministarstava. Prema Konačnom prijedlogu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, poslanom na odlučivanje u Sabor u okviru pregovora o formiranju nove vladajuće većine i nove vlade, stvara se novo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

minissatr-okolisa-baden-u-nySadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode preuzet će upravne i stručne poslove iz područja energetike od Ministarstva gospodarstva, te također iz područja vodnog gospodarstva od sadašnjeg ministarstva poljoprivrede. Na taj način Ministarstvo dobiva znatno veći djelokrug, proračun i težinu unutar vlade. Energetika je jedna od najvažnijih privrednih grana, a upravljanje vodama također uključuje velika novčana sredstva.

Elon Musk

Elon Musk ovo, Elon Musk ono. Moram priznati da mi je već pun k.... ovog po mom mišljenju najuspješnijeg svjetskog lopova.
Pretpostavljam da sada trebam navesti zašto imam ovakvo mišljenje o Musku, ali red je prvo da spomenem njegove "poslovne" projekte o kojima pričaju svjetski mediji.

Prva od njegovih kompanija je Tesla motors. Ova korporacija osnovana 2003 godine je do sada prodala sveukupno 130.000 električnih automobila Tesla. Budimo realni pa priznajmo da bez obzira na PR na planeti ne postoji dovoljno ljudi koji mogu kupiti automobil koji košta 100.000 američkih dolara. Rezultat toga je da kompanija Tesla Motors u svojih "sretnih" 13 godina poslovanja niti jednu godinu nije ostvarila profit. 2015 godinu su završili s gubitkom od 888 milijuna dolara (podatak samo za 2015 godinu). Tesla Motors je dobila 1.3 milijardu dolara direktne državne pomoći.

Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine

Portal index.hr objavio je jučer članak Gdje je nestala čarolija? Stara fotografija cvjetnog trga postala hit na facebooku. Fotografija prikazuje Cvjetni trg u Zagrebu, sa stablima javora koja su posječena 1995. godine. Tim povodom, vrijedi se prisjetiti da je prije velike građanske akcije za obranu Cvjetnog trga i Varšavske ulice 2007.-2012. bio organiziran masovni građanski prosvjed, protiv tog prvog "modernističkog" preuređenja, koje je uvelike devastiralo nekadašnji osobiti štimung.

U nastavku prenosim moj prikaz toga zbivanja, u radu objavljenom 2014..

Cvjetni trg nekad

Najvažnija akcija, koje je Zelena akcija pokrenula potaknuta žalbama koje su dolazile na Zeleni telefon, kao i medijskim napisima, bila je usmjerena za zaštitu Trga Petra Preradovića (Cvjetni trg). U proljeće 1995. započelo je preuređenje trga, koje je uvelike narušilo njegovu osobitu ambijentalnu vrijednost. »Najveća katastrofa dogodila se na Cvjetnom trgu«, zapisao je urbanist Mladen Škreblin, opisujući promašaje "hrvatske državotvorne arhitekture". Povod za prosvjed bila je namjera da se posjeku stabla javora, koja su se na trgu nalazila, jer su svojom bujnošću smetala "modernim" arhitektonskim zamislima. Više biologa i šumara potvrdilo je da je laž da su stabla bolesna. Akcija je bila organizirana skromno, kao i nekoliko prethodnih tih godina, koje su ostale na simboličkom nivou, ali je mobilizirala masovnu javnu podršku.

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj stanje: 31. prosinca 2015. i perspektiva za 2018.

Sažetak:U Hrvatskoj je tijekom 2015. na mrežu priključeno 217 novih elektrana na obnovljive izvore, ukupne snage 38 MW. Ukupno 31. prosinca 2015. ima operativnih 1271 elektrana snage 449,5 MW. Za još 545 MW sklopljeni su ugovori, a još nisu priključene na mrežu, između ostalog zbog svjesne opstrukcije od strane Vlade, u službi tradicionalnih lobija. Ukupno one mogu pokriti 16% današnje potrošnje električne energije, čime bismo bili u prosjeku Europske unije.

Ekološka ekonomija: što činim i zašto to smatram važnim

Uz moj osobni blog, šarenog sadržaja, vodim i neke specijalizirane, kao što je Ekološka ekonomija. Povremeno ovdje prenesem nešto što sam izvorno tamo objavio. Tijekom 2015. objavio sam 83 članka i 110 slika.

Slika prikazuje instalirane snage elektrana u Europskoj uniji 2010.-2014. g.. Vidljiv je vrlo mali rast hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva, pad nuklearnih i vrlo brzi rast obnovljivih. Uz članak 'Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka', objavljen 9. prosinca.
Slika prikazuje instalirane snage elektrana u Europskoj uniji 2010.-2014. g.. Vidljiv je vrlo mali rast hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva, pad nuklearnih i vrlo brzi rast obnovljivih. Uz članak 'Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka', objavljen 9. prosinca.

Članci na blogu u prosincu, plus prvi u siječnju

Naslovi u prosincu (obrnuto od vremenskog reda):

Ekologija kao osnov razvoja: nešto pozitivno za svijet i za Hrvatsku

U posljednje tri godine puno vremena posvećujem specijaliziranom blogu "Ekološka ekonomija" i istoimenoj facebook stranici.

FN modul Rade Končar 1990Slika lijevo: fotonaponske module, koje je hrvatska kompanija Rade Končar proizvodila od 1987., danas možete pogledati kao izložak u Tehničkom muzeju Zagreb.

Iako se malo bavim Hrvatskom, jedan od razloga zašto stalno pišem o globalnoj ekologiji (osobito klimatske promjene) i energetskoj revoluciji (zaokretu - Energiewende), jest što bi ovoj naciji trebala tema, koja je pozitivna/poticajna i globalna. (Hm, nisu li to dva razloga? :cool: No, svejedno...)

Svjetski lideri o tome stalno govore (papa Francisko je temi posvetio encikliku), tema je značajnih sastanaka, bilateralnih (SAD i Kina, Brazil i Njemačka, Saudijska Arabija i Kazahastan...) ili multilateralnih (G7, G20, Generalna skupština UN te naravno predstojeći Samit UN o klimi).

Tu se zbivaju ne samo odgovori na krizu, nego vrlo uzbudljive i mnogobrojne promjene tehnologije, financijskih tokova, društvenih odnosa, svjetonazora. Ogroman novac sad ide u "zelene tehnologije", globalni je pokret protiv investicija u fosilna goriva, i golem broj patenata se prijavljuje.

A sada nešto sasvim drugačije...

Montipajtonovski naziv dnevnika tiče se djelomično generacije koje su pubertet prošle sedamdesetih i osamdesetih, kada je osebujni švicarski pisac Erich von Daniken pisao knjige u kojima je prezentirao svoja pseudoznanstvena i pseudoarheološka istraživanja, neka vrsta preteče Kreše Mišaka. Ukratko, prema njegovim "istraživanjima" ljudi su potomci svemiraca, a nedvosmislene "dokaze" u svojim tvrdnjama je pronalazio interpretirajući arheološke nalaze na osebujan način. No, bez obzira na sve, zahvaljujući Denikenu, našem Marti Misteriji, upoznali smo se sa najzanimljivijim arheološkim nalazištima na svijetu, a između svih sam osobno posebno bio fasciniran predivnim i mističnim geoglifima iz pustinje Nazca, tzv. Nazca linijama, koje su nastale otprilike u vrijeme 2-6 st. AC od strane drevne Nazca kulture. Nastale su na način da su drevni Nazkanci fizikalijom podigli tamniji površinski sloj zemlje u debljini od nekih 10-tak cm, a donji svjetliji slojevi su se vremenom kalcificirali i razlikovali od ostatka krajobraza, a kako je riječ o terenu gdje stoljećima ozbiljna kiša nije pala, niti ima jačeg vjetra, te linije su ostale konzervirane u vremenu i prostoru za nas.

Aktivisti i inženjeri, vizije i politike, narod i kapital

Godine 2001., držao sam predavanje na zagrebačkom FER-u, pred nesklonom publikom budućih inženjera energetike. Voljeli su nuklearnu (i također druge goleme projekte - "Big is Beautiful", veličina je moć) i prezirali obnovljive, jer su ih tako profesori učili. (Još godinama kasnije, mogli ste pasti na ispitu ako upotrijebite termin "alternativni" izvori, umjesto "dopunski".)

Smart Grid

Pitali su me: »Kako biste vi riješili problem skladištenja viška energije, ako bude veliki udio vjetrenih i solarnih elektrana, pa povremeno proizvode više od aktualne potrošnje, a drugi put ne rade kad je struja potrebna?«

Rekao sam im da to ne znam. »Ali, neću ja rješavati taj problem - nego vi.«

Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih

Danas sam pogledao razgovor s fizičarom Freemanom Dysonom o njegovim predviđanjima za slijedećih 50 godina. Na poveznici je interaktivni video: možete pogledati njegove kratke odgovore o raznim temama.

Freeman DysonDanas ima 90 godina. Davnih 1940-ih je bitno utjecao na razvoj kvantne elektrodinamike, kasnije se bavio i dao značajne priloge u brojnim područjima fizike i matematike. Široj javnosti je poznat po nekim svojim spekulativnim, ali intrigantnim idejama o razvoju tehnologije u budućnosti.

Najpoznatija je "Dysonova sfera", koja je imala dosta odjeka u SF-u ("Ringworld" Larry Nivena, "Vremenski brodovi" Stephena Baxtera). Ideja je, da se gigantskim planetarnim inženjerstvom sagradi sfera oko Sunca, na udaljenosti Zemlje. Ljudi bi živjeli na unutrašnjoj površini sfere i prikupljali svu energiju koju Sunce zrači (a sama sfera bi u okolni prostor zračila u infracrvenom spektru). Na toj površini moglo bi živjeti milijuni i milijarde puta više ljudi, nego danas na Zemlji. (U spomenutim romanima, ideja je svedena na nešto skromniju verziju prstena.)

Pritom je važno imati na umu njegove riječi: »Poanta kod predviđanja nije je li ono istinito ili lažno. Predviđanje je u bitnom ili upozorenje, ili nada.« Dajemo predviđanja na osnovu mogućnosti koje sagledavamo i tendencija koje uočavamo.

Novi dnevnici

  1. LEVITACIJA od petarbosni4 komentara 1
  2. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 1
  3. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  5. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  6. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  7. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  8. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  9. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  10. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  11. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  12. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  13. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  14. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  15. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  16. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  17. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  18. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  19. otkaz od aluzija komentara 0
  20. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  21. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  22. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  23. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  24. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  25. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500