Tagovi

Spor oko vjetroelektrane Fužine se nastavlja

Kad sam već popratio komentarom referendum u Dubrovniku, ne zaboravimo ni onaj u Fužinama!

VE Fužine- molbaDva tjedna prije referenduma u Dubrovniku (na dan izbora za EP), na području općine Fužine bio je održan referendum s pitanjem "Slažete li se da na prostoru označenom u Prostornom Planu Općine Fužine kao IS11 zona vjetroparka Zvirjak bude smještena vjetroelektrana Fužine?" Iako je od onih koji su na referendum izašli 82% bilo protiv, po zakonu referendum nije uspio jer je izašlo samo 46,6% od 1415 upisanih birača. U samom mjestu Lič, u neposrednoj blizini sporne lokacije, izašlo je više od pola, ali ipak tek 58% upisanih birača. Zanimljivo je, da je na referendumu manje ljudi glasovalo protiv projekta, nego je potpisalo peticiju dva mjeseca ranije.

Tko i zašto "brani" Srđ?

Može se birati: hoćemo li reprezentativan turistički komplekst na Srđu iznad Dubrovnika, vrijedan oko milijardu eura ili hoćemo da ostane kamenjar sa selom Bosanka, hoćemo li da se gosti koji dolaze iz cijelog svijeta kruzerima samo prošeću Stradunom, kupe koji suvenire i vrate u svoj ploveći hotel, ili hoćemo da stotine njih prenoće u sport- parku Dubrovnik, i potroše novce na sadržaje koji zapravo čine izuzetnu turističku ponudu – od jahanja do golfa? Hoćemo li da Dubrovnik u biti bude ipak prolazište, a ne utočište za svjetsku elitu koja bi kupovinom vila i apartmana na Srđu pronosila zapravo besplatno reklamu za Dubrovnik širom svijeta? Može li netko zamisliti situaciju da Beyonce nakon koncerta u Zagrebu svojim privatnim avionom svrati na nekoliko dana odmora u svoju vili na Srđu, prije nastavka turneje? Plaća li se slijetanje i polijetanje njena aviona Dubrovačkom aerodromu?? I pretpostavimo da poželi jahtu imati u Gruškoj luci, na vezu?? Plaća li se taj vez i ne bi li tako luci ostao koji dolar, euro??
ČIJI JE ZAPRAVO SRĐ?

Zaštitimo naše deponije i obogatimo Jadran krupnim otpadom.

Povodom Dana planeta Zemlje

ZAŠTITIMO NAŠE DEPONIJE

Vidmo da su se neprijatelji prirode urotili protiv deponija, svi bi ih sanirali, zatvrali, otvarali spalionice. Sad kad su pozatvarali tvornice sad bi i deponije pozatvarali!

A što je s brigom za bioraznolikost? Koliko bogatstva i bioraznolikosti imamo na prosječnom deponiju! Muhe, bakterije, galebovi, štakori, psi lutalice.... Koliko je tako bogatija priroda! Na mjestu gdje je nekad bila bezvezna ledina s dva leptira i zecom sad imamo izobilje života.

Zašto ljubitelji priode ne istraže više ta bogatstva života, to izobilje života, cijeli jedan ekosistem.
Umjesto deponija oni bi spalionice, sve spaliti, pretvoriti u otrovni dim i ostatke sagorenih stvari koje onda treba nehdje sakriti.

Zašto ne prihvatimo i volimo prirodu koja se i s nama i bez nas nekako snalazi. U kojoj se život stvara i rađa i u nejneočekivanijim mjestima.
Zašto? Samo zato jer mislimo da bi nama mogli deponiji škoditi? Zato jer smatramo da nas ugrožavaju deponije pa ih onda moramo uništiti?

Klimatske promjene u prethodnih 11.000 i slijedećih 100 godina (i kakve to veze ima s Hrvatima)

Temperaturne promjene u posljednih 11.300 godina i projekcija do kraja ovog stoljeća

Bombshell: Recent Warming Is ‘Amazing And Atypical’ And Poised To Destroy Stable Climate That Enabled Civilization

Prikaz članka u ožujskom broju časopisu "Science", naslovljenog "Rekonstrukcija regionalnih i globalne temperature u posljednjih 11.300 godina", o kretanju temperature i predviđanjima do kraja stoljeća. Dajemo prevod sažetka rada s mrežnog sjedišta sciencemagazine.org:

Klimatski skeptik u NY Timesu objavio svoje obraćenje

Preneseno s bloga Ekološka ekonomija.

Članak objavljen u New York Timesu prava je bomba za sve one koji se bave klimatologijom: jedan od ključnih svjetskih klimatskih skeptika R. A. Muller objavljuje svoje preobraćenje!




»Nazovite me preobraćenim skeptikom. Prije tri godine uočio sam probleme u prethodnim klimatskim studijama koje su, po mom mišljenju, dovodile u sumnju da uopće postoji globalno zagrijavanje. Prošle godine, kao rezultat intenzivnog istraživačkog napora u kojem je sudjelovalo desetak znanstvenika, zaključio sam da je globalno zagrijavanje realnost i da su prethodne procjene stupnja zagrijavanja bile korektne. Sad idem i korak dalje: uzrok su gotovo u potpunosti ljudi.«

Ekonomičnost obnovljivih izvora: vijesti iz Europe, SAD i Indije

Prije deset dana, objavili smo tekst Aktualnosti o ekonomici i ekonomiji obnovljivih izvora. Evo sada nekoliko novosti o globalnim kretanjima.

Kao što smo i ranije spominjali, cijene fotopanela na svjetskom tržištu naglo su padale tijekom proteklih nekoliko godina, zahvaljujući proizvođačima iz Kine. Krajem prošle godine cijene su pale ispod jednog dolara po watu vršne snage, a padaju i dalje. Kineski proizvođači su u posljednjih pet godina, polazeći od zanemarivog postotka, preuzeli 80 posto rastućeg europskoga tržišta. Sada su europske i američke tvrtke pokrenule postupak, optužujući ih za damping. Kinezi su odmah uzvratili optužujući Europsku uniju za protekcionizam.

Razno o skupu Rio+20

Rio+20 maršKao što smo objavili prekjučer, u Riju je usaglašen prijedlog završne deklaracije, a civilno društvo je razočarano. Navodimo nekoliko poveznica u vezi s ovom temom.

Nobelovka za ekonomiju Elinor Ostrom umrla je prije desetak dana. Nedugo prije smrti, govorila je o prestojećem skupu Rio+20. Ostrom je dobila Nobelovu zangradu za svoja istraživanja o upravljanju zajedničkim dobrima ("commons", što u ekonomiji treba razlikovati od "opće dobro"). Ona je teorijski pobijala zaključak iz teorije igara o "tragedy of the commons", po kojem je jedini učinkovit način upravljanja zajedničkim dobrima da se ona podijele privatnicima, te također praktički, navodeći brojne primjere uspješnog zajedničkog upravljanja u svijetu. (Doduše, za nas u Hrvatskoj, koji smo posve odbacili pojam solidarnosti, to ne vrijedi. Mi imamo crony capitalism u čistom obliku. Ni najradikalniji radnici ne traže radničko upravljanje, nego "dobre" kumove (cronies) koji će im biti gazde i zaštitnici.)

Konferencija je cijelo vrijeme pripremana i očekivana bez entuzijazma i elana, koji je pratio one iz 1972. u Stocholmu i 1992. u Rio de Janeiru.

Vrećice, vrećice, ili kako je antropocentrizam ušao u ekologiju

Svaki ceh ima svoje majstore, pa tako i ekologija. Zašto ne? Jednako tako svaki majstor može otići u „fah-idiotizam“. Zašto ne?

U toj kovanici ono „idiotizam“ ne znači isto što i idiot. Ne bi trebalo vrijeđati, ali bi trebalo upozoriti na to da prevelika stručnost može u čovjeka stvoriti „tunel vision“, kada on više ne vidi što mu sve promiče, kada ne može zauzeti široko gledište, nego samo ono koje mu struka nudi. Gledao sam prije par godina dokumentarni film o GM organizmima u hrani. U filmu je jedan mlađi znanstvenik s iskrenim čuđenjem pitao zašto ljudi prosvjeduju protiv GM hrane kada u 15-20 godina koliko ju dugo konzumiraju nije ni jedna zdravstvena tegoba povezana izravno s GM hranom. Sve što je on mogao vidjeti su nule i jedinice / plusevi i minusi / zdravo i bolesno. Za ekonomsku i političku stranu bio je blaženo slijep.

Prije dva tjedna jedan je takav majstor objavio tekst u Vjesniku u kojem priča o tome kako plastične vrećice nisu problem. Tekst je napisao Igor Čatić, a naslov je „Čemu strah od plastičnih vrećica“ (ako se ne varam g. Čatić piše i na pollitici.com, a Vjesnik je taj naslov napisao bez upitnika pa ga zato takvog i citiram).

Voda

"Whiskey is for drinking; water is for fighting over."
Mark Twain

Evo došao je i taj dan da objavim svoj „jubilarni i tradicionalni“ 100. dnevnik na pollitici, a uskoro će biti odrađena i prva petoljetka na pollitici. Kako vrime leti.

Za jubilarni i tradicionalni 100. dnevnik sam mislio pisati o temi kojom jubilarno i tradicionalno gnjavim čitatelje pollitike, a to je drugi stup mirovinskog osiguranja, ali onda naletih na nešto drugo i drugi stup odgodih. Tema će biti voda, a povod je jubito video o suši u Texasu.
video: http://www.youtube.com/watch?v=lqh5tbE3GGk&feature=player_embedded

U prošlom tekstu sam pisao nešto o suši u zadarskom kraju i kako bi trebalo i problem s vodom ukalkurirat u razvojne i druge programe zadarskog kraja, jer ni poljoprivrede, ni turizma ni drugih svrari neće biti ne bude li dovoljno vode. Na kraju nema li vode neće biti ni ljudi koji bi živjeli i razvijali zadarski kraj.

Ekološke i ekonomske dileme Brazila (i šire)

Prenosim s portala ZelenaPolitika.Info.

Dajemo prijevod bitnih dijelova članka, objavljenog na portalu sciencedaily.com.

Članak sažeto i precizno opisuje znanstveni uvid u međuodnose tehnologije, ekonomije, društva i politike, koji stvaraju prijetnje dugoročnih neodrživosti.

Nažalost, mnogi znanstvenici slijede prirodnoznanstveno-tehnološki redukcionizam, zanemarujući širi društveni kontekst i utjecaj svojeg rada. Osobito je to prisutno kod genetskih inženjera, koji hvale Brazil zbog uvođenja genetski modificiranih organizama u poljoprivredi (soja i kukuruz).

Društveni i politički razvoj u Brazilu u posljednjih desetak godina ipak ide u pravcu koji ulijeva nadu. Vlada uspijeva unaprijediti ekonomiju i socijalnu pravdu, a pritom očuvati pluralističke demokratske institucije. Zabrinutost naroda zbog ekoloških problema pokazala se na posljednjim predsjedničkim izborima, kad je kandidatkinja zelenih dobila 20 posto glasova.

Novi dnevnici

  1. Život je zajednica čovika i mora od magarac komentara 10
  2. Crna zona hrvatskog interneta... - Vinkovačke kurve ! od Busola komentara 1
  3. Rajkooo, javi see!!! od griotta komentara 19
  4. €Uropski ministri objavili rat od adfilantrop komentara 0
  5. Politički korektno steriliziranje jezika od rupert komentara 2
  6. Impresije s izbora u Đurđevcu - iznenađenje koje to nije od sm komentara 6
  7. Nema kompromisa, nema milosti od CikaVelja komentara 56
  8. Elementarna nepogoda su Zoran Milanović i SDP, a ne Ruža Tomašić od vkrsnik komentara 18
  9. Uzmi demokraciju i diktaturu – šta dobivaš? DEMONkraciju! od moon komentara 3
  10. U ime pedera i tune od Rebel komentara 66
  11. Analiza izbora na primjeru Koprivnice. od bosancero komentara 5
  12. znanje za disanje kao metafora, a što znači? od adfilantrop komentara 1
  13. Lokalni izbori - čak ni Kurta i Murta nisu zamijenili mjesta!!! od Ljubo Ruben Weiss komentara 11
  14. Kratko o novoj zabavi za mase - gej brakovi od gale komentara 142
  15. Jedino pederi mogu spasiti Hrvatsku od griotta komentara 107
  16. Jutro nakon, a pilule nema ili riječ/dvije o lokalnim izborima u Dugom Selu od Rebel komentara 52
  17. Što sindikati i štrajkaši u CA ne razumiju? od Feniks komentara 9
  18. šta da se radi od koča komentara 2
  19. Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnika – obrazovanje od Zoran Oštrić komentara 44
  20. "Raspjevana" hrvatska mladost od Feniks komentara 17
  21. Lokalni Pupić Bakrač od kradem komentara 3
  22. Dan kada sam postao leteći medvjedić od plavi patuljak komentara 7
  23. Kako sam zamalo dobio batina zbog pederskog braka od celsou komentara 89
  24. glasovati praznim i dopisanim listićima od adfilantrop komentara 0
  25. Rentanje potpisa birača od sm komentara 34

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Fantom47
  • magarac

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 15

Novi korisnici

  • ime63
  • trovo
  • Ender W.
  • child in time
  • reb