Tagovi

Merkel vs Tsipras 1: 0

Je li mogao što više napraviti? Je li uopće imao izbora? Je li nesrazmjer u odnosu snaga bio prevelik ili je problem bio u političkom neiskustvu i nedostatku hrabrosti.
Bilo kako bilo, Grčki premijer Tsipras na kraju se pokazao kao obični populista i demagog.
U povijesti će ostati zapamćen kao premijer koji je na najbrži i najbrutalniji način pogazio referendumsku volju svog vlastitog naroda i svojih vlastitih birača.
Istina i drugi su političari kroz povijest gazili volju naroda pa i sam narod ali ovako brzo, ovako direktno, doslovce sutradan, e to je novost čak i u okrutnom svijetu politike.
Grčki parlament je sa 229 zastupnika za izglasao nove mjere štednje koje je Grčki premijer Tsipras dogovorio s Njemačkom kancelarkom Merkel.
Da sam ja Grk koji je samo nekoliko dana prije glasovao protiv mjera štednje zasigurno bih bio jako ljut na premijera Tsiprasa.
Grčki premijer je od svojih birača i pristalica napravio obične budale.
Od početka svoga političkog puta Tsipras je obećavao da će prekinuti nepopularni program štednje a istovremeno zadržati zemlju u eurozoni.

Politika, zakon, moral

...A sada opet jedna mala digresija.

(Ne navodim cijeli tekst, jer bi bio još beskorisniji i dosadniji. A ni ovaj tekst nije namjenjen prvenstveno beskorisnim korisnicima "Politika coma" niti diskutantima, koji su sposobni jedino do smrti mlatiti po praznoj slami, nego nekom slučajnom namjerniku koji će imati dovoljno mozga da u njemu vidi one bitne stvari.)

Elem, da počnem, t.j. da nastavim, odnosno počnem svršavati.

Nema tome dugo da je propalo društveno vlasništvo i društva koja su se na njemu zasnivala, a evo se opet i sve češće čuju glasovi da bi ponovo trebalo uspostaviti društvo zasnovano na takvom vlasništvu.
Meni se čini da su ti glasovi malko zakašnjeli, jer društvo u kojem su privatni vlasnici kapitalnih dobara faktično razvlašteni, i u kojem je to, kapitalno vlasništvo došlo pod faktičnu kontrolu zaposlenika, prvenstveno managera, neopazice se i bez ikakve buke i revolucije zaista uspostavilo na Zapadu, i to u zadnjih osamdesetak godina. Zapad je, eto, bez revolucije uspostavio ono za što je Istok prolio mnogo krvi i napravio puno buke.

Što se to zapravo dogodilo?

Referendum o EU

Početak kraja!

Početak mog kraja je počeo 2007 godine kada sam podigao stambeni kredit. Najveća pogreška u mom životu i životu moje obitelji. U biti, uredno sam ga otplaćivao do sredine 2011 godine kada sam ostao bez posla uslijed recesije (mada su neki vikali da Hrvatska nije u recesiji). U početku rata mi je bila oko 2500 kn što mi i nije bilo puno na moju plaču koja je bila blizu 9000kn. naravno kako je kriza jačala tako je rasla i rata mog kredita i sada iznosi oko 3900kn. zaboravio sam spomenuti da sam jedan od onih sretnika koji su digli kredit u „švicarcima“, a naravno nije tu samo rata kredita plaćam i osiguranje. Sve sam to nekako uspio gurati zajedno sa suprugom do danas. Početkom 2011 godine ostao sam bez posla zbog iste te recesije, ajde dobio sam neku otpremninu kojom sam mogao plaćati rate i računao sam da ću brzo naći posao i uspio sam čak za nekih 5 mjeseci. Jedini je problem što sada radim za 4000kn što primjećujete, je značajno manje nego na prijašnjem poslu. Konstantno smo supruga i ja kontaktirali banku kako bi nam smanjili ratu i tako barem malo izašli u susret ali od toga ništa. Po svemu što sam primijetio izgleda da u bankama rade roboti i nacisti.

„Nitko ni da umre, ni da se razboli..“

„Nitko ni da umre, ni da se razboli..“

Neplanirani susret s poznanicom i njen kratki osvrt na proteklo životno razdoblje:
„O, radim tu ve? tri godine. Gazda je u redu, pla?a mi je relativno dobra i moram biti zadovoljna. Muž mi ne radi, nedavno je dobio otkaz, propala firma i eto sjedi kod ku?e. Malo se bavi nogometom, trenira neke klince i tješim ga: nismo u kreditima, u svojoj smo ku?i, iskrsnuti ?e ve? nešto. Istina, zovu ga neki , jer i za njega u ranim ?etrdesetima, ima nekoga posla, ali nema i pla?e.
Pitao je što ?e biti s pla?anjem, a uslijedio je odgovor kako je ovaj svojim radnicima upravo isplatio pla?u za tre?i mjesec. I zbrojio on sebi kako bi pola godine bio bez pla?e, a tada možda i bude nešto, ako poslovanje bude jednako uspješno kao sada.
Zahvalio je na ponu?enome poslu rije?ima: „Ne želim moljakati tu i tamo za ponekih 200 kuna na crno, ne mogu ja takvo što više trpjeti. Radije se ne?u micati od kau?a, još nitko ovdje u Slavoniji nije umro od gladi, pa valjda ne?u ni ja.“

Ništa ?uo, ništa vidio, ništa znao ...

(Ili va?enje mandula kroz anus)
Vrli nam šef SDP-a re?eni Dawn at High Noon odjednom je progledao i zaklju?io, ma što zaklju?io, podu?io nas, da je Weflax Pilferer bez ideologije te da nema mišljenja ni stajališta o bilo ?emu.
Zanimljivo je da je naš Dawn at High Noon odjednom progledao tek kad je Weflaks Pilferer objavio svoju kandidaturu za predsjednika države.
O?ito je da predsjednik SDP-a ni sada ne bi znao za sve "vrline" koje krase zagreba?kog gradona?elnilka da se ovaj kona?no nije odlu?io i objavio svoju kandidaturu.
Kao i da je Weflax Pulferer od ju?er postao nepodnošljiv, kao i da to nije oduvijek bio.
Ali šutjelo se, nije se htjelo talasati, progledavalo mu se kroz prste i puštalo da sve dublje tone, uvjeren u svoju nezamjenjivost i svoj nadasve korisni rad.
A u tom radu afera je stizala aferu, kumovima su naštimavani poslovi, radovi se prepla?ivali i to nekoliko puta ... Zagreb a s njime i Holding tonuli su sve dublje u dužni?ku krizu, tako da je danas Zagreb, jedini grad u RH koji ima dovoljne prihode za financiranje svih svojih potreba, odjednom postao najzaduženiji hrvatski grad.

Nacrt za kritiku monetarne politike do 2008.

Zelim posteno opaliti po Rohatinskom odnosno onome sto on predstavlja. No na vama je da prosudite koliko je to posteno.

Naime, kod nas se uvrijezilo misljenje da smo prezaduzeni, prenapuhani po svim mogucim, a napose gradevinsko nekretninskim sastavnicama da uopce ne treba pred sebe stavljati ap plahte vec samo pogledati sto i obicni ljudi o tome misle. Nije ni cudo kada nas vec najmanje desetak godina maltretiraju sa takvim povicima i najavama raspuknuca i destabilizacije. Na to su nasjeli upravo svi i to su jedini glasovi koji se cuju i koji se uopce vise i ne mogu smatrati prigovaranjem vec su postali dio sustava jer se sustavom prirodne negativne povratne veze kao korektivni signal ipak i unatoc svemu vracaju i utjecu na ponasanje. Prije svega tu se misli na HNB koji u nastupajucoj krizi postaje predmet najveceg obozavanja, jamac da cemo stabilno izdrzati sve te udare s bokova.

Tmurno, tmurnije, Hrvatska


Sje?ate li se pompozno najavljivane „Hrvatske izvozne ofenzive“? ?ak postoji i web site www.izvoz.hr koji ima i rubriku vijesti (zadnja najnovija vijest je iz tek „nedavnog“ svibnja ove godine). Taj projekt tzv. izvozne ofenzive lansiran je tamo negdje u predizbornoj godini s kojim je HDZ-ova vlada htjela poru?iti kako se ozbiljno namjerava pozabaviti pove?anjem izvoza. Ovih dana surova statistika govori da je izvozna ofenziva doživjela svoj krah. Pokrivenost uvoza izvozom je s 46,9% iz 2006. pala na ovogodišnjih 43,8%.

Najviše ocijenjeni članci