pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

ZVJEZDICE

U zadnje vrijeme imam problema s ocjenjivanjem komentara, ocjenu komentara uspijem dati tek nakon više pokušaja, a nekad ni tada. Da ocjene ne utječu na status članova pollitike to i nebi bio neki problem, ali pošto utječu bilo bi dobro da se to popravi ili da ocjenjivanje ne utječe na status korisnika, na vidljivost njegovih komentara.

STADIONIZACIJA

Zadnjih godina se dosta govori o gradnji novih stadiona i dvorana. Ima dosta rasprava o lokacijama i cijenama tih novih zdanja.
Ono što mene brine jest održavanje dvorana i stadiona. Nedavno sam pročitao da je za održavanje nove dvorane na Višnjiku potrebno 25-30 milijuna kuna godišnje. Proračun Zadra iznosi oko 450 milijuna kuna. Uz otplaćivanje dugova za samu izgradnju dvorane, i novce koji se upumpavaju u KK Zadar iz proračuna grada, moglo bi ispasti da preko 10% posto proračuna odlazi samo na dvoranu i košarkaše.

U Zagrebu se najavljuje gradnja ili se već grade par stadiona i dvorana, a tko će plaćati održavanje i otplaćivati dugove?

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Ne staje, loži se punom parom, energija nije skupa i napretek je ima, parne lokomotive po poznatim kolosjecima topte.

Balkanske igre i poslovanja sa najvećim cijenama i dobitima neodoljivo mobiliziraju elitne domaće i strane divizije, čime se hrane i bujaju istok i zapad a sva elitna lokalna vojska i eliksira, pa iznova blista sve više i više.

Sitnoračundžijska Slovenija i jadne srednjoevropske i istočnije zemlje su ušle u EU, a mi smo i dalje na privilegiranom putu humanijeg i bogatijeg socijalizma i postsocijalističkih uspjeha, sa turbo uspješnim tehnomenadžerskim snagama i nadbožanskim elitama. Jedinstvena svjetska ekonomska sposobnost ne slabi na najvećim iskušenjima - samo nebo je granica kada se ekonomski tako može, da područje rada i financija čvrsto drži smjer i nivo i kada je non stop na režimu kao sporedna logistička podrška.

Usklađivanju sa EU (i NATO) je dar božji na takvom putu.

Svake godine, oko Božića, na jednom od televizijskih programa prikaže se film Čudo u 34. ulici. Katkada se prikaže original (1947.) a katkada ušminkani remake (1994.). Ukratko, u središtu priče je izvjesni Kris Kringle koji završi na sudu optužen da se lažno predstavlja kao djed Mraz. Logično, g. Kringle nikako ne može dokazati da je upravo on popularni djedica i sa svakom svojom izjavom "tone" sve dublje. Tada na scenu stupa njegov odvjetnik i na stol istresa vreću punu pisama. Sva su naslovljena na djeda Mraza i sva su uručena g. Kringleu. Sudac ga oslobađa uz obrazloženje: "Ukoliko državna služba kao što je pošta, priznaje Krisa Kringlea kao djeda Mraza i kao takvom mu isporučuje poštu, kako bi ovaj sud mogao zaključiti suprotno." U remakeu odvjetnik vadi novčanicu od jednog dolara i daje je sucu. Ovaj oslobađa g. Kringlea, citirajući tekst sa novčanice od jednog dolara "In God we trust!". Obrazloženje je slično kao i u originalu - iako nema znanstvenih dokaza o postojanju Boga, ipak u njega vjerujemo do te mjere da svoju vjeru tiskamo na novčanicu od dolara.