"Odluke 55. sjednice DSV-a
28.05.2009.
Trajno imenovano 30 sudaca.
Sjednici su prisustvovali dr. Rainer Deville, voditelj projekta Europske unije "Podrška pravosudnoj akademiji", ujedno i sudac njemačkog Visokog prizivnog suda, kao i stručni suradnik u tom projektu Jürgen Dubbers.
Potom je donesena odluka da se za suce Visokog prekršajnog suda RH imenuju Nediljko Boban i Jasna Momirović. Treći sudac nije imenovan jer niti u tri kruga glasovanja niti jedan od preostalih kandidata nije dobio potrebnih 6 glasova članova Državnog sudbenog vijeća. "
Član Državnog sudbenog vijeća i relativno mlađahan sudac Nediljko Boban imenovan na viši sud, dakle za vrijeme članstva u dsv, s tim da mu mandat u dsv- u ističe ovih dana
Isti slučaj je prije nekoliko mjeseci bio sa Đurom XXX Sessom, koji nažalost osim roman butina show-a ( "sam svoj pravosudni majstor") koji prakticira na web stranici udruge hrvatskih sudaca, jednako tako nakon vrlo malo staža na županijskom sudu u zagrebu, biva promaknut za suca vrhovnog suda rh- također kao član dsv.
U posljednjem Globusu (br. 954 od 18.03.2009) Slavica Lukić je objavila kuriozan članak pod naslovom „Prljavi poslovi časnog suca“ posvećen sucu i predsjedniku Upravnog suda Hrvatske Mr. Ivici Kujundžiću, sucu koji je posljednjih mjeseci postao medijska zvijezda zahvaljujući već planetarno poznatom skandalu oko izbora sutkinje hrvatskog Ustavnog suda. U njenom članku su sadržani neki „tajanstveni“ podaci već odavna poznati užem sloju, posebice tankom „posvećenom“ sloju hrvatskog pravosuđa (na kojemu počiva današnji hrvatski pravni poredak - ako ga se takvim može nazvati).
danas je večernji list objavio
Europska komisija vrlo je zadovoljna poduzetim preobrazbama na polju pravosuđa, a sada će pažljivo pratiti da se sve to zaista i provede u djelo - izjavio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović nakon što je u četvrtak u Bruxellesu razgovarao s potpredsjednikom EK zaduženim za područje pravde, slobode i sigurnosti Jacquesom Barrotom.
EK će, najavio je Barrot, posebice pratiti postupak izbora sudaca, iako se u razgovoru nisu spominjali pojedinačni slučajevi. EK je izrazio priznanje Hrvatskoj za uspostavu ”učinkovita sustava za sprječavanje organizirana zločina i korupcije”. Barrot je također obećao potporu EK da se “što prije uspješno prevlada” slovenska blokada pristupnih pregovora.
Evropska komisija je zadovoljna preobrazbom našeg pravosuđa,no da li smo mi građani zadovoljni stanjem našeg pravosuđa, ja osobno nisam i nemogu biti zadovoljan.
Malo me ugrijalo oko srca kad sam vidio komentare ljudi sa pollitike u kojima su govorili da je sunce probilo oblake kad je u pitanje došao položaj Slavice Banić u ustavnom sudu. Pomalo skeptičan znajući koliko su debeli oblaci u pravosuđu i šire nisam dugo čekao nove nakupine. Copy-paste večernji:
U Općinskom sudu u Vrbovcu bila su slobodna dva mjesta na koja se javilo čak 18 kandidata.
Ministarstvo pravosuđa DSV-u dostavilo je popis kandidata, ali je s njega izostavilo Ljiljanu Košić jer nije ispunjavala uvjete za sutkinju, te Branislava Vukojevića zbog nepotpune dokumentacije. Ostalo je 16 kandidata, ali je sutkinjom imenovana upravo Ljiljana Košić! Imenovana je tek u drugom krugu, i to s minimalnim brojem glasova.
I Bog uzme Adamovo rebro, pa s malo blata zamiješa Evu i reče mu: „Adame izaberi ženu!“
Slične stvari čitam ovih dana u nekim člancima Web izdanja Jutarnjeg lista, koja istovremeno otvaraju mnoštvo dodatnih pitanja:
Najprije o bivšoj ministrici pravosuđa - stranačkoj pravovjernici:
Kao jedan od svih posljednjih ministarskih poteza, Šimonovićeva prethodnica Ana Lovrin raspisala je natječaj za suca zadarskog općinskog suda. Njezina kćer prijavila se i dobila posao odlukom Državnog sudbenog vijeća, koje djeluje inače u krnjem sastavu još od 2007.
Sinoćnja emisija Otvoreno pod vodstvom Mislava Bage, ispala je kao jedan odličan kratki presjek povijesti propasti hrvatskog pravosuđa. Dovođenje Petra Kljajuća u studio pokazao se kao pun pogodak. Malo tko bi otvoreno priznao da je devedesetih kao sudac (koji je po ustavu navodno nezavisan od politike) išao po instrukcije na Pantovčak kod Tuđmana te u skladu s istima oslobađao razno razne zločince. Između ostalog Kljajić je i jedan od sudionika u akciji oslobađanja Antuna Gudelja, ubojice Josipa Reihela Kira.
Slobodna dalmacija: Neke sutkinje koje su u Vrhovnom sudu 1997. izvodile operaciju Gudeljeve amnestije, nakon 2000. sudjelovale su u njezinu poništenju. Odnosno, potpisale su "presudu" da je njihova odluka o Gudeljevoj amnestiji - bila protuzakonita
Neovisni, ali ne i neutralni