pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

U četvrtak, 8. svibnja mediji su izvjestili da je Vlada na svojoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Provjerio sam na web stranicama Vlade. Informacija je točna.

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2008/19_sje...

Premijer Sanader često javno govori kako njegova Vlada vozi u petoj brzini.
Sada je netko prešaltao u šestu. Ili je iznenada netko pustio papučicu kuplunga koju je do sada tako uporno stiskao. A možda je netko prestao voziti pod ručnom.
Zašto?

Zato što Vlada RH u četvrtak, 8. svibnja nije mogla utvrditi Konačni prijedlog zakona jer je Sabor tek u petak, 9. svibnja iza 13 sati glasao o Prijedlogu zakona u tkz. „prvom čitanju“, prihvatio ga i uputio predlagatelju (Vladi) za pripremu „drugog čitanja“ uz standardni zaključak „... sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave uputiti će se predlagatelju...“.

Ako je Sabor tek u petak „primjedbe i prijedloge“ uputio Vladi za pripremu Konačnog prijedloga, na temelju čega je Vlada već u četvrtak utvrdila Konačni prijedlog zakona?
Ili ih ta saborska rasprava uopće nije interesiraala?

Prema našem Zakonu o kaznenom postupku niste „stranka u postupku“ ako nakon kriminalističke obrade policija i državno odvjetništvo ocjene da niste počinili kazneno djelo.
Niste „stranka u postupku“ ni ako pretresom stana ili drugih prostora koji koristite, policija i sud ocjeni da niste ukrali predmete za čiju krađu vas tereti podnositelj prijave.

A pošto niste „stranka u postpuku“ nemate pravo, bolje rečeno državno odvjetništvo (općinsko ili županijsko, svejedno) i policija nisu vam obavezni dati pisani dokumenat da niste počinili kazneno djelo niti pak imate pravo na zapisnik o pretresu stana.

Da je tome tako dokazati ću na dva istinita primjera. Imena stvarnih sudionika neću spominjati ali ću nastojati što vjerodostojnije prezentirati slučajeve.

Tko o čemu - ja o referendumu. :) No nemojte odmah stiskati "back", neću ponovno pisati o referendumu o ulasku Hrvatske u NATO savez, već o jednom drugom referendumu - onom koji su na prvomajskoj proslavi najavili sindikati.

Za one koji ne znaju o čemu se radi: prije par dana sindikati su, gostujući kod Bandića na grahu u Maksimiru, najavili pokretanje prikupljanja potpisa (krajem svibnja), kako bi se prema Zakonu o referendumu, raspisao referendum o - saborskim mirovinama. Naime, saborski zastupnici u Republici Hrvatskoj odlaze u mirovinu po posebnom zakonskom rješenju (Narodne novine, broj 55/2000), van "uobičajenog" umirovljenja. Dakle, pored toga što imaju visoke plaće, obračun mirovine za saborske zastupnike ne vrši se po istom principu kao i za sve ostale građane, već je Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika posebno propisana procedura za njihove mirovine. To rezultira izrazito visokim mirovinama (u prosjeku 9200 kn), pa saborski zastupnici ni u mirovini ne dijele sudbinu naroda u čije su ime odlučivali. Za razliku od Hrvatske, Slovenija npr. svojim parlamentarnim zastupnicima mirovine obračunava na jednak način kao i svim ostalim građanima, dok u Europi praksa varira od zemlje do zemlje (detaljniji pregled prakse u ostalim zemljama EU može se naći u ovom Globusovom tekstu). Da bi zaokružili temu i do kraja opisali okolnosti, treba spomenuti da se saborskim povlaštenim mirovinama bavio Dragutin Lesar 2005. godine, te da je SDP u posljednjoj predizbornoj kampanji najavio promjenu tog zakona ukoliko dođe na vlast.

U protekla 2-3 mjesecau medijima sam zabilježio javne izjave gospode Andrije Hebranga i Šostara (Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba) u vezi Sveučilišne bolnice Zagreb ili Nove bolnice Blato kako je neki nazivaju.

Iz tih izjava dalo se naslutiti da postoji nekakovo Povjerenstvo osnovano s zadaćom da osmisli dovršetak izgradnje bolnice koja je započela ranih osamdesetih ako se ne varam. Izgradnja je nekoliko puta prekidana a današnje stanje objekta je takovo da se pogledom na njega teško može zaključiti da bi u njemu trebala biti bolnica.

Nešto je trulo u državi Danskoj. Odnosno, nešto je trulo u HNS-u, rekli bismo u 21.stoljeću nekoliko tisuću kilometara južnije u Hrvatskoj. Takav rasplet događaja ne bi smislio ni Shakespeare, a vjerojatno ni neki od najvećih režiserskih umova današnjice. Nisam sigurna je li to što upravo gledamo (jer vjerovali vi ili ne, nije još završeno) tragedija, komedija, burleska ili horor. A sve što je trebalo biti je dobro osmišljena strategija repozicioniranja HNS-a u političkom centru, konsolidiranje i priprema za sljedeće lokalne (2009.), predsjedničke (2010.) i parlamentarne (2011.) izbore. Ali ne. To bi bilo prejednostavno. Zbog taštine, bahatosti, arogancije, dodvoravanja ali i nesposobnosti izbor Radimira Čačića za predsjednika HNS-a izgledao je kao vrlo loše odigran film u kojemu čak ni glavni glumac nije znao što bi u tom filmu trebao glumiti.

Svi me pitaju ovih dana što se događa sa strankom. Lesar otišao, Vuljanića suspendirali, Tuna najavio ostavku, pa se predomislio. Rek'o ne znam. Pričao sam jedino s Tunom, a ovu dvojicu pravo ni ne poznajem. Tuna naravno nije slatkorječiv, ali imam mišljenje tj. stav. Imam osjećaj kao da vlada nevidljiva simfonija između javnih istupa ove trojice, odnosno da se slijed događaja nadovezuje.

Htio sam staviti naslov Lesar, Vuljanić i Kapraljević kao korektivni faktor, ali ovako je senzacionalnije. Sve je počelo kandidaturom Kapraljevića, a zatim i potpisima koje je dobio od spomenute dvojice. S cjelom pričom je zapoćeo Posavec, ali se on u međuvremenu izgubio u šumi, pa je trojka ostala medijski sama do uključivanja Beusa i Dorića u cjelu priču. Tuna je za nedavni intervju u Slobodnoj Dalmaciji izjavio od prije izrečene stavove, ali ih je malo proširio i dodao neke nove stvari, ali bitan je naslov Neka me i isključe iz HNS-a, ali neću da mi sudi Čačić!

Prvi april je prošao pa ne bi smjelo biti greške.

Danas, 8. travnja 2008. objavljujem da sam napustio članstvo u Hrvatskoj narodnoj stranci

Tako mi sto debeljuškastih praščića !!!

RUUUUUUUUUUSVAJ :-)))))

Što će reći Vesna Pusić i Radimir Čačić ? Mislim da ovaj put neću tribati pisati mail da to saznam ;-) Treći čovjek HNS-a, i, što je još važnije, čovjek u usponu bez mrlja i prtljage iz prošlosti je odlučio reći zbogom HNSu! Možemo samo nagađati zašto, jer kako sam kaže: „Razlozi moga odlaska poznati su samo malobrojnim članovima rukovodstva stranke. I kolegama zastupnicima u Saboru.“

Danas sam imao tu potrebu, onu lijepu, ljubavnu, stisnuti očeva ramena i reći mu - volim te. Ušao sam kroz sobu u koju sam toliko puta ulazio gledajući ga kako radi pravu stvar i zagrlio ga snažno poručujući mu da ima moju potporu i da ga onako, baš volim. U pogledu koji me dočekao sreo sam osmijeh, zadovoljstvo, sreću i mir. Znao sam da je to i dalje onaj moj stari, iskren i moćan, da mu nikakva pizdarija neće pokvariti dan ni raspoloženje. On je danas svim pizdarijama rekao zbogom (Zbogom narodnjaci) i ostao onaj isti, moj stari koji me kroz život naučio mnogo, puno lijepoga. Njegovo "zbogom narodnjaci" u krugu prijatelja proslavili smo pjesmom i vinom osjećajući da su pred nama trenuci, dani koji će pokazati pravu moć istine, pravu moć borbe, životne, one koju bijemo mi mali ljudi. Uspravni i ponosni.

Iako je za sročiti odgovor na moje zastupničko pitanje tko sve od državnih dužnosnika i ostalih službenika izvršne vlasti ima pravo na korištenje službenih poslovnih kartica te koliko novaca je za to utrošeno u 2007. godini ministru financija Ivanu Šukeru bilo potrebno gotovo mjesec dana, odgovor je u najmanju ruku manjkav. No, ako želimo biti u potpunosti iskreni, dobiveni odgovor je i protuposlovnički, a iz njega se može iščitati i da ministar Šuker ili ne zna koliko novaca su dužnosnici i službenici potrošili peglajući službene kartice ili pak, možda, te podatke, iz tko zna kojih razloga, taji.

Otvoreno pismo

Doc. Dr. sc. Zlata Đurđević,
Zorislav Antun Petrović
Prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić

Sukladno zakonskoj obvezi, većina državnih dužnosnika predala je imovinske kartice na kraju prošlog, te na početku ovog mandata. Obzirom da Hrvatski sabor još uvijek nije imenovao članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz reda zastupnika, Vi ste jedan od članova Povjerenstva čiji mandat traje do 20. siječnja 2012. Stoga Vas upozoravam da ste odgovorni za postupanje s imovinskim karticama i ostalim materijalima koji su pristigli u Povjerenstvo, kao i za svaku moguću manipulaciju ili zlouporabu koja bi se mogla dogoditi.

Sanader već dva mjeseca najavljuje petu brzinu u radu koalicijske Vlade u kojoj uz njega brzine „šaltaju“ Đurđa Adlešić, Josip Friščić i Milorad Pupovac.
Tko stiska gas, tko je zategao ručnu a tko nogu drži na „kuplungu“ nikako ne mogu skužiti.

Pupovac je najavio izlazak SDSS-a iz Vlade ako Hrvatska prizna Kosovo. O tome će, kažu odlučiti poslije Uskrsa. Ili Vaskrsa. A ja mislio da SDSS zastupa interesa Srba u Hrvatskoj kada ono za Pupovca je bitnije mišljenje Beograda i Srba u Srbiji. No Sanader je odlučan: želi Uzelca u Vladi iako je glasao protiv priznanja Kosova.

S istom odlučnošću zadržao je u Vladi i ministre iz HSS-a iako je Friščić sa još dva svoja zatupnika glasao protiv neprimjene ZERP-a za članice EU-a. Gdje su bila još tri njihova zastupnika tu noć nije uspjela saznati ni SOA-a uz pomoć POE.
Da bi izbjegli blamažu glasanja „protiv“ na sjednici Vlade, Odluku o neprimjeni ZERP-a na članice EU-a Saboru nije predložila Vlada nego Klub zastupnika HDZ-a.

Kada? 3. listopada 2007.
Gdje? U Hrvatskom saboru
Tko? Dragutin Lesar
Što? „Jedna takva tema, jedna takva situacija je na pomolu. Nekome je to možda smiješno. Ali netko će za ovom govornicom možda za 4 mjeseca obrazlagati zašto Hrvatska opet ne smije aktivirati ZERP 1.1. iduće godine? Netko će morati nekome obrazložiti što sad s odlukom Parlamenta koja mora biti aktivirana a jučerašnja je poruka iz Bruxellesa: „No, no, usporit ćemo pregovore“. A ta brzina pregovora ako se uspori to znači da stojimo na mjestu...“

Zastupnici HDZ-a su negodovali. Dovikivali su: „Neće! Neće! I ZERP i EU!“

Danas, 12. ožujka 2008. u Hrvatskom saboru, Sanader ili netko drugi će obrazložiti zašto ponovno moramo odgoditi primjenu ZERP-a za članice Europske unije. I što možemo učiniti? Od dva zla izabrati manje. Zašto? Zato što dr. Sanader i njegova Vlada nisu realizirali odredbu Odluke o izmjeni i dopunama Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, od 15. prosinca 2006. godine, a koja glasi:

U proteklih nekoliko dana primio sam poveći broj vaših poziva i e-mailova u kojima ste me upozorili da ne možete pratiti prijenos sjednica Sabora putem interneta, točnije da postoje ozbiljne smetnje u tonu, a ponekad i u slici.

Za obrazloženje sam se obratio Službi za odnose s javnošću Hrvatskog sabora koja je u kratkom roku odgovorila slijedeće:

„U video/audio prijenosu sjednica putem Interneta nismo zabilježili probleme od početka 6. saziva. Smetnje u prijemu signala na koje se referirate stoga mogu biti uzrokovane samo greškom na klijentskom računalu i/ili nedovoljnom propusnošću internetske veze klijenta.
Bez podrobnijih informacija nismo Vam u mogućnosti dati precizniji odgovor.“

Ako i vi imate iste probleme provjerite dakle svoje računalo ili propusnost internetske veze.

Temeljem vaših povratnih informacija želim doista biti siguran da prijenos jednica Sabora na internetu ima samo tehničke probleme a da sa "nepoćudnim" temama nema nikakve veze.

U našem javnom i političkom govoru često vlada zbrka kada se govori ili piše o crkvenim ili vjerskim zajednicama. Kod samog spomena riječi „crkva“, u podsvijesti većina nas pomisli na Katoličku crkvu. A u Republici Hrvatskoj djeluju 42 crkve odnosno vjerske zajednice. Moram priznati da je i mene ovaj podatak, kojega sam pronašao u „Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2006. godinu za potrebe nacionalnih manjina“, iznenadio.

S obzirom da ovaj dokument po prvi puta na jednom mjestu daje pregled svih crkvenih i vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, kao i njihov status. Umjesto prepričavanja u nastavku dajem izvod iz izvješća koji se odnosi na crkvene ili vjerske zajednice.

"Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 41. Ustava) sve vjerska zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa Zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

Samo dan nakon održanih parlamentarinih izbora 2007. rezultate koje je Hrvatska narodna stranka ostvarila u Međimurju ocijenio sam dobrim i izrazio samo djelomično zadovoljstvo.
Dobili smo 13.477 glasova, što je najveći broj glasova koje je HNS ikada dobio u Međimurju odnosno 20,61%. No, plan nije ispunjen. Godinu dana prije izbora, nakon sastanka sa svim podružnicama, analiza i procjena zajednički smo utvrdili plan prema kojem smo morali ostvariti rezultat od 26%. Za taj podbačaj plana od 5,39% preuzeo sam potpunu odgovornost i najavio ostavku na dužnost potpredsjednika Županijskog vijeća HNS-a Međimurja. Tu najavu zabilježio je i „Poslovni dnevnik“.

http://drlesar.bloger.hr/post/poslovni-dnevnik-lesar-josip-posavec-bi-od...

Sjednica Županijskog vijeća na kojoj sam podnio izvješće o kamapnji, rezultatima izbora u Međimurju i u 3. izbornoj jedinici održana je tek 7. veljače 2008. godine.