Tagovi

Je li Andrej Plenković hrvatski demokrat ili briselski autokrat

Ovog tjedna navršava 100 dana od izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića, pa je to povod da se ocijene prvi koraci Vlade, pozitivne mjere i negativni potezi. Iako je Vlada praktički koalicijska, jer HDZ bez manjeg partnera, MOST-a nezavisnih lista, nije mogao dobiti povjerenje saborskih zastupnika, nju se u ovih 100 dana percipiralo prije svega kroz osobu samog premijera.

Je li Andrej Plenković pobjednički ili gubitnički premijer

Iako Andreju Plenkoviću kao novom hrvatskome premijeru treba ostaviti 100 dana da pokaže svojim prvim potezima i mjerama u kojem pravcu namjerava na čelu Vlade i stožerne hrvatske stranke HDZ-a voditi Hrvatsku, neke njegove ocjene nameću pitanje je li on svjestan u kakvoj državi obnaša najvišu izvršnu dužnost. Najsvježiji primjer je njegova reakcija na izjavu srbijanskog premijeraa o imenovanju umirovljenog generala Ante Gotovine za posebnog savjetnika novog ministra obrane umirovljenog generala Damira Krstičevića

Podrivanje suvereniteta Hrvatske suditi kronološki, oštro i široko.

Dragovoljci obrambenog Domovinskog rata (ODR) u Hrvatskoj, pri svakom budućem putovanju izvan granica mogu nositi cvjetić i otkidajući mu latice sricati; Hoće me – neće me/ uhititi ovaj put ili neki drugi, kad im bude trebalo. Pripadnike HVO nakon spašavanja BiH od velikosrpske agresije čeka još teža sudbina – osim privremeno u Hrvatskoj, nigdje neće biti sigurni. I jedne i druge, koji od mrcvarenja ubrzo ne pomru u budućnosti čeka opći progon. Ulaskom Srbije i BiH u EU, svaka prijava i tjeralica ovih zemalja postat će akt EU, po kojemu će naše jugofilne snage s užitkom postupati. Vanjskopolitički igrači s radošću će koristiti metež za ostvarenje svojih interesa. Uvijek postoji potreba za održavanjem vatrice trusnih područja, koja rasplamsaju kad velikima sukob treba.

Je li Andrej Plenković s Davorom Božinovićem i Vladimirom Šeksom vjerodostojan. Nije.

Dok je javnost očekivala od mandatara nove hrvatske Vlade Andreja Plenkovića da već na početku svojeg mandata pokaže da zemlju u suradnji s partnerima, prije svega s MOST-om, želi povesti u novom smjeru, njegov prvi potez doveo je u pitanje ta očekivanja. Imenovanjem Davora Božinovića, bivšeg ministra obrane u Vladi Jadranke Kosor, za šefa Vladinog kabineta taj prvi potez Andreja Plenkovića dovodi u pitanje njegovu vjerodostojnost s kojom je devizom na čelu HDZ-a pobijedio na prošlim izborima. Budući da u parlamentarnim demokracijama ne postoje kadrovska rješenja u izboru političkih dužnosnika nego se radi o političkom personalnom izboru temeljenom na sposobnosti i stranačkoj hijerarhiji, odabir Andreja Plenkovića da mu šef Vladinog kabineta bude Davor Božinović loš je znak, jer se radi o modelu kadrovske politike naslijeđene iz prethodnog komunističkog režima.

Ovi izbori ne mogu riješiti duboku strukturnu krizu države

Već sama činjenica da su hrvatski birači prvi put nakon četvrt stoljeća parlamentarne demokracije izašli na prijevremene saborske izbore je znakovita, jer ukazuje da politički sustav u državi više ne može funkcionirati na dosadašnji način u okviru postojećeg Ustava i zakonodavstva. Hrvatsko društvo je jednostavno dospjelo pred zid koji se mora razbiti da bi se iskoraknulo u potpuno novom smjeru. Ni jedna od dviju vodećih stranaka nije u stanju u sadašnjim okolnostima ponuditi takvu viziju i politički program, jer bi se time dovela u pitanje opstojnost sadašnjeg ekskluzivnog duopolnog vladanja državom. Taj model vladanja državom postoji od 2000 godine kad je dotadašnji Tuđmanov Ustav promijenjen u nekakav hibridni polukancelarski model s kancelarima Račanom, Sanaderom, Kosoricom i Milanovićem. Model je pukao na posljednjim izborima kad pobjednička stranka s nedovoljnom relativnom većinom nije mogla sastaviti Vladu, a upitno je kako će se i nakon ovih izbora sastaviti Vlada.

Tekuća parlamentarna kriza je proizvod potrošenog političkog sustava

Ako se sadašnja parlamentarna kriza koja se ogleda upitnim kvorumom da bi Hrvatski sabor mogao normalno funkcionirati, odnosno donositi zakone, stavi u širi politički kontekst funkcioniranja države, onda se nameće logično pitanje je li postojeći politički sustav potrošen, pa treba tražiti nova suvremenija rješenja primjerena demokratskoj praksi i hrvatskoj državnopravnoj tradiciji.

Zašto je premijer Orešković promašaj

Prošlo je 100 dana otkako Hrvatskom upravlja nova Vlada sastavljena od Domoljubne koalicije i Mosta na čelu s premijerom Tihomirom Timom Oreškovićem, odabranim kao stranački neovisni dužnosnik s reputacijom financijskog stručnjaka iz zapadnog poslovnog svijeta. Premijer Orešković kao novajlija na hrvatskoj političkoj pozornici dočekan je s velikim išćekivanjima i nadom da će pokrenuti upravljanje državom na suvremeniji i ozbiljnim političkim gospodarskim i socijalnim izazovima primjereniji i sustavniji način.

On je međutim već razočarao i veliko je pitanje može li svojim kapacitetom obaviti ozbiljan posao koji je pred njim. Nije u pitanju što relativno slabo vlada hrvatskim jezikom mnogo je važnije pitanje shvaća li premijer Orešković s kakvim se izazovima mora uhvatiti u koštac i je li spsoban za taj posao. Na temelju njegovih prvih 100 dana odgovor je jasan: premijer Tihomir Orešković po onome što je dosad pokazao nije sposoban da Hrvatsku izvede na pravi put, u svakom pogledu, političkom, ekonomskom, socijalnom i uopće društvenom.

Svetost Domovinskog rata i neuspješno obredno istjerivanje Kletog

Stalno se spominje Domovinski rat kao "svetinja". Mnogi ljudi to tako doživljavaju, iako, ako ih pitate, vjerojatno će reći da su protiv rata kao takvog. (Google za "Domovinski rat svetinja" daje 26.800 rezultata.)

Simboli Domovinskog rata (izložba 2013)Ali ipak, ne slavi se naprosto uspješan otpor ili pobjeda, nego sam rat kao takav; kao događaj, koji se uzdiže u mitologiju. Kao mitski događaj u prošlosti, "na početku vremena", događaj koji nas je stvorio. To je osnova svake kolektivne mitologije (plemenske, narodne, nacionalne, religijske, političke...).

Ovih dana čitam, ponovo i sada vrlo pažljivo, knjigu francuskog filozofa Renéa Girarda "Nasilje i sveto". Ranije se nisam mogao u taj misaoni svijet uživjeti; sad možda imam više znanja da ga shvatim. Mislim da tu ima važnih teza koje su primjenljive u analizi naše situacije. Mada mi još fale precizne formulacije nekih međustupnjeva. Nabacujem par teza, nadovezujući se na Girarda, ali ima tu i drugih utjecaja i mojih osobnih uvida u nasilje i sveto (i u suprotnost - kleto).

Jasenovačka histerija radi prikrivanja zločina komunizma

Proboj logoraša iz ustaškog logora Jasenovac i komemoracija koja se 22. travnja održava tim povodom postao je ove godine odjednom prvorazredna tema koja je u drugi plan stavila sve druge probleme s kojima se suočava hrvatska javnost. Kako će se održati komemoracija, tko će na njoj sudjelovati, kakve poruke ona treba poslati odjednom je postala mnogo važnije od toga kako funkcionira ili ne funkcionira Vlada, kako će se zemlja barem pokušati izvući iz ozbiljne dugogodišenje krize, kako će funkcionirati Hrvatski sabor i stranke zastupljene u njemu, kako će se riješiti sporna pitanja sa Srbijom, te kako će se demokratizirati Hrvatska nakon četverogodišnjeg mandata Kukuriku koalicije. Odjednom je jedno povjesno i ideološko pitanje iz daleke prošlosti s kojom je Hrvatska raskrstila bilo kao sastavnica koimunističke Jugoslavije bilo kao novostvorena država u nametnutom velikosrpskom ratu.

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 69
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • hlad
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 45

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived