Tagovi

Indoktrinati vs demokrati

Indoktrinati vs demokrati

Osobno ljude politički prvenstveno razlikujem po gornjem principu. To što se često slažem s nekim indoktrinatom više nego s demokratom i dalje mi dotičnu osobu politički ne čini prihvatljivim političkim partnerom. S druge strane demokrat različitog mišljenja moj je politički i ideološki partner.

Što je to indoktrinat?

Indoktrinat je osoba koja je usvojila određenu političku doktrinu. Bio to libertarijanac, komunist, nacionalist, religijski fanatik, nebitno. Vrlina indoktrinata je univerzalna.

Indoktirnat je siguran da je u pravu.

I to sve izvrsno funkcionira do trenutka pokretanja javne rasprave.

U javnoj raspravi indoktrinat čini nekoliko ozbiljnih pogrešaka:

1. uzima svoju mentalnu mapu /svoju perspektivu/ zdravo za gotovo
2. ignorira činjenicu da netko tko nije prošao isti proces indoktrinacije ima različitu mentalnu mapu
3. često nije uopće niti svjestan postojanja različitih mentalnih mapa
4. plasira argumente na temelju osobne mentalne mape koji su tada po prirodi stvari promašeni

O porijeklu korupcijske mreže i preduvjetu borbe protiv korupcije

Korupcija se može eliminirati ISKLJUČIVO političkom voljom. Dakle, stvaranjem seta pravila koja će pomoću mrkve, batine i transparentnosti procesa toliko otežati proces korumpiranja, da će stvar postati praktički neisplativa.

Da bi se osigurala ISKLJUČIVA politička volja da se tako nešto poduzme, potrebno je da sama politička struktura koja dobiva podršku građana u svojoj suštini dijeli interes političke eliminacije korupcije iz procesa.
I tu nastaje ogroman problem.

Stranke koje dolaze na vlast su zatvorene, netransparentne, udaljene od javnosti. Zid između građana i stranačkih struktura obično je PR služba koja nema veze sa stvarnom političkom voljom koja se nalazi u strankama, već se bavi isključivo marketingom i promocijom.

Političke strukture koje su naučile funkcionirati netransparentno, zatvoreno, od samog starta time pokazuju da zaziru od šire javnosti. Ono što je osobama u tim strankama i organizacijama u interesu na početku jeste da ih ne ometaju vanjski elementi, no ono što se po običaju nasljeđuje jeste osiguranje funkcioniranja neformalne strukture koja je stasala izvan JOTa.

Zatvaranje JOTa, javna rasprava i dobra komunikacijska praksa

Kako otvoren sustav može biti zatvoren? I jeli onda taj sustav zapravo zatvoren?

Možemo to reći, no logika otvorenosti ipak ostaje.

Poveznica je jednostavna logika liberalizma, a to je netolerantnost prema netolerantnom. Ili pak osnovna logika slobodnog softvera – nemješivost slobodnog i zatvorenog koda.
Preciznije, tek distanciranjem od svojeg suštinskoga antipoda, liberalizam postaje politička opcija, a slobodni softver održiv projekt.

Dok procesi nisu jasno distancirani od svojih antiteza, isti nemaju razlučenu suštinu i de facto ne postoje. Ista stvar je i sa jotom. Tek distanciranjem od zatvorenog ideološkog sustava, JOT postaje živa politička opcija.

Što JOT politički definira, osim medija javnog, otvorenog, transparentnog komuniciranja? Preciznije, koje su posljedice takvog javnog, otvorenog i transparentnog komuniciranja?
Zbog medija koji osigurava jednakost sudionika političke rasprave, svako postavljanje malog pijedestala osobne uzvišenosti i nejednakosti, praktično se pokazalo neodrživim u sustavu JOTa. Princip komunikacije kroz sustav nejednakosti predstavlja kontraindikaciju za slobodni komunikacijski sustav kakav je JOT.

Marx, CNN, antikapitalisti i informacijska revolucija

Pred koji tjedan osvanuo je članak na CNNu, valjda najreferenciraniji u zadnjih godinu dana.

Članak je pogodio srca mnogih, dijeljen je i komentiran svuda naokolo.

Odlična prilika da provjerim stav o antikapitalističkoj ideji i da izanaliziram probleme potrebne riješiti na putu dobre komunikacijske prakse.

S obzirom da tema nije nova, da imamo kolegu Štefana koji redovno promovira Marxa, ali i na naše socijalističko nasljeđe, mogu reći da imamo jednu dobru podlogu za dodatnu iteraciju mišljenja.

Pitanja su bila sljedeća.

1. što je to kapitalizam?
2. ako se ukine kapitalizam, što se to točno ukida?
3. kako bi izgledala zakonska regulativa kojom bi se ukinuo kapitalizam?

Na prvo pitanje dobivam relativno uniforman odgovor.

"Privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje"

O filozofiji demokratskoga relativizma

Ono što se često pogrešno interpretira jeste da se ideji demokracije pristupa tehnički, kao pravo većine (50%+1), što samu suštinu demokracije duboko podriva i uzrokuje čestu smjenu formalnog demokratskoga sistema drugim sistemima i to što je apsurdno kroz samu formalnu demokraciju.

Tako se danas praktički svaka stranka i osoba formalno samoproglašava demokratskom, te tako obezvrijeđuje njezinu snagu , preciznije ukazuje na slabu definiranosti samoga pojma.

Suština demokracije je u filozofskom relativizmu iz kojeg proizlaze i vrijednosti demokracije (sloboda govora, jednakost, opća participacija). To znači da osoba koja priznaje demokraciju u startu priznaje i svoje neznanje, odnosno daje za mogućnost drugoj strani da je u pravu unatoč osobnom neslaganju.

Osobe pak koje znaju da su po definiciji u pravu (po bilo kojem slučaju), prirodno teže ka antidemokratskom, autoritarnom filozofskom sustavu, te one po definiciji hine demokratičnost.

Novi dnevnici

  1. G. Stiglitz pjesnički interpretira državni hardcore od rodjen komentara 2
  2. U povodu Dana bijele trake od drvosjek komentara 6
  3. Pozitivne vijesti iz EU-a, u Njemačku bez ograničenja. od mario121 komentara 28
  4. Nemišljeno "mišljenje" o 16 pitanja HUP-a ili ekstremni svjetovi vrijednosti od rodjen komentara 1
  5. Premijer poručuje; morate dati guzice od drvosjek komentara 108
  6. 100 dana Predsjednice: plusevi i minusi Kolinde Grabar Kitarović od vkrsnik komentara 83
  7. Klimatske promjene: šest mjeseci do skupa UN u Parizu od Zoran Oštrić komentara 33
  8. Banke u istinskom i lažnom kapitalizmu od rodjen komentara 0
  9. HDZ napada, SDP uzvraća od aluzija komentara 6
  10. Prijelomna vijest: SDP kolektivno emigrira u Irsku! od MKn komentara 71
  11. Dvostruka mjerila i u Hrvatskoj policiji: branitelja ubiti smiješ, a kriminalca ne od ppetra komentara 37
  12. Koliko su slični KGK i IJ kao predsjednici države? od rodjen komentara 9
  13. Spor oko mimohoda kao puzajuća ustavna kriza od vkrsnik komentara 72
  14. Srnjak i žena koja to nije od drvosjek komentara 43
  15. Istria - terra dolente od Atomos komentara 18
  16. Dosta mi je više falsifikatora istine i vremena (nastavak) od Feniks komentara 98
  17. Dosta mi je više falsifikatora istine i vremena od Feniks komentara 66
  18. predsjednica opet razočarala od aluzija komentara 28
  19. Miljenićev poučak: Trebaju li političari počet bježati od građana? od sm komentara 90
  20. «De-photoshop-iranje» najvažnije rečenice za budućnost države* od rodjen komentara 4
  21. Ja sam zbunjen od drvosjek komentara 67
  22. "Antifašizam" Zorana Pusića kao borba protiv hrvatstva i demokracije od vkrsnik komentara 9
  23. Ministar V.Mornar dužan je postupati po rezoluciji Vijeća Europe i zaštititi školarce od ppetra komentara 35
  24. Četiri novosti iz energetike: Finska (nuklearna), Jordan (solarna), Italija (baterije), Kina (ugljen) od Zoran Oštrić komentara 13
  25. Dva presedana od bosancero komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • drvosjek
  • indian
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • efka
  • Saša Ceci
  • darkblueau
  • A jel
  • trigan