pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

„Reanimacija neuspješna“ – tako bi možda mogao glasiti pokoji headline u sutrašnjim američkm novinama. Američki kongresmeni su odbacili bail-out plan od 700.000.000.000 US$ kojim je Henry Paulson želio „stabilizirati tržište“ i „unijeti potrebnu likvidnost“ - i tržišta su otišla kvragu!

Duboko, duboko u crveno - što bi Ameri pitoreskno rekli - bloodbath :-).

Indeks Dow Jones je pao za 777 bodova, iliti 6,98 % (što je najveći bodovni, iako ne i postotni, dnevni pad u povijesti) i u jednom danu je sa tržišta dionica zbrisano 1,2 TRILIJUNA američkih dolara! Za nekoliko sati se otvaraju azijska tržišta, gdje će se „puštanje krvi“ vjerojatno nastaviti, u Evropi nešto kasnije također (i tamo su banke već počele rikavati) ... a Kongres nastavlja s radom tek u četvrtak!

I sad je pitanje svih pitanja - je li to TO!?

Je li američka rastrošnost, u kojoj je sa velikim zadovoljstvom sudjelovao cijeli svijet pozamljujući im karijole šoldi zbog nade u „bolji povrat na investiciju“, konačno došla na naplatu?

Kao rješenje za probleme s mirovinskim fondom, starenjem stanovništva,sve većim brojem umirovljenika dobili smo "drugi stup".
Mene zanima koliko je održiva ideja drugog stupa.
Što će biti za 30-40 godina kad svi umirovljenici budu primali dio mirovine iz drugod stupa.

Govori se da će primati ovisno o uspješnosti fonda, ali da bi mogli iz drugog stupa primati oko 1200 kn.

Pretpostavimo da će za tridesetak godina biti stanje da na jednog umirovljenika dolazi jedan zaposleni i da se i dalje izdvaja 5% bruto plaće u drugi stup. To znači da bi za svakog umirovljenika mjesečno trebalo iz drugog stupa namaknuti 1200 kn, a u drugi stup od svakog zaposlenog bi ulazilo oko 350 kn.

E sad, pretpostavimo li da će za tridesetak godina biti 1,5 milijuna umirovljenika i 1,5 milijuna zaposlenih to bi značilo da bi godišnje iz drugog stupa trebalo namaknuti oko 21,6 milijardu kuna, a u drugi stup bi zaposlenici godišnje uplatili oko 6,3 milijarde kuna što znači da bi iz tržišta vrijednosnim papirima otjecalo oko 15 milijardi kuna godišnje.

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Zagrebačka burza je zadnjih dana u temeljitom rusvaju i svako malo stižu vijesti o blokiranju trgovine (nekim/mnogim) dionicama na Zagrebačkoj burzi.

A svaki put kad čujem vijest koja glasi otprilike „cijena dionixa xyz je porasla/pala za 20 posto te je suspendirano trgovanje tim dionicama“ - JA DOBIJEM MLADE (btw. jučer je prag bio 10%) !!! I prisjetim se jednog razgovora koji sam vodio s kolegicom s posla prije jedno pola godine, a koja je baš u to vrijeme „uletala“ na burzu.

I kaže ti ona meni tada:“Zvone, ma sigurno ti je to tako – ukoliko se u jednom danu cijena dionice promjeni za više od 20 %, blokira se daljnje trgovanje s tom dionicom!“.

Jeste li pratili najnovije vijesti sa Zagrebačke burze. Nakon što je GROBEX(izraz ukrao od T-zombixa) probio psihološku granicu od 4500 bodova, danas se GROBEX spustio do nekih 3300 bodova.
Prema mojim procjenama GROBEX će padati još neko vrijeme, a zaustaviti će se negdje oko nule.he, he, he...

Likujem, likujem, dragi moji pollitičari. Likujem nad onima koji su kladionicu zamijenili burzom, onima koji 'oće kruva bez motike, koji smatraju da je budućnost u igranju brojkama na burzi, a ne u radu. Treba ulagati u burzu a ne u poljoprivredu, hrana je i tako jeftina, zar ne?

Koliko je ono milijardi izgubljeno zadnjih dana na burzi? Ali to je normalno, je li tako? Ne treba zbog toga zatvoriti burzu.

Treba zatvoriti brodogradilišta, željezare, tvornice. Dosta nam je tih socijalističkih gluposti, trebamo se orijentirati na usluge i financijski sektor. Moramo se riješiti šljakera, onih koji stvaraju nove vrijednosti, koji rade u znoju lica svoga. Postoje mnogo elegantniji načini za zaradu. Radnici su višak.

I seljaka se trebamo riješiti, moramo ih zbrinuti.U poljoprivredi ima mjesta samo za velike zemljoposjednike (kulake) i pikove (kolhoze).

Business.hr objavio je zanimljiv članak pod nazivom „Orco kao financijskog direktora Sunčanog Hvara zaposlio svjetskog prevaranta“. Radi se o Johnu Davyu s nizom optužbi za financijske malverzacije i prijevare u Kanadi, Saudijskoj Arabiji i na Novom Zelandu. Čudi li vas takva vijest s obzirom na dosadašnje informacije oko JPP-a (koji to i nije) u Sunčanom Hvaru?

Kako bi nastavili u revijalnom tonu, jučer je na Radiju 101 objavljena vijest da Europska komisija s velikim zanimanjem prati razvoj događaja u slučaju Brodosplit kojeg ne bi ni bilo da se austrijski interpol nije upleo u cijelu priču. Čak štoviše, Hrvatska je dobila packe zbog mizernih rezultata u borbi protiv korupcije.

Slijedi jedan neuobičajeni tekst za ovo mjesto. Odmah da napomenem niti sam financijski stručnjak da mogu kvalificirano diskutirati o ovome pitanju niti se pretvaram da razumijem cijelu priču, pišem onako kako je ja vidim i kako se to već piše na drugim mjestima, na temelju ovog teksta ne smijete donijeti nikakvu financijsku odluku i sve morate uzeti s rezervom, a također napominjem da ne posjedujem nikakav meni poznati financijski interes niti dionice ili obveznice tvrtke o kojoj pišem (ali posjedujem dionice konkurentnskog telekoma). Dakle, sve što ovdje pročitate ide na vlastitu odgovornost (vašu, ne moju).

Ovih dana događa se još jedan u nizu IPO-a, i to ovaj puta Optima telekoma. O tome se intenzivno piše na različitim forumima (ja sam se konkretno zakvačio na poslovni dnevnik i mojnovac). Dobro pročitajte ono što tamo piše jer ima zabavnih stvari, a neki moji zaključci bazirani na raspravi sa foruma su dolje niže.

Toliko je narasla cijena dionice Te Ha Teja od početne javne ponude. A što nam govori prosječan Rvat?
-Pa nije to sad nešto...

Mnogima je vjerojatno zastala knedla u grlu kad su u Prospektu T-HT-a vidjeli milijunske iznose koje godišnje zarađuju Ivica Mudrinić i njegovi kolege / Poslodavci pretjeranima ocjenjuju sindikalne prijedloge za minimalac od 2700 i 2800 kuna / Stampedo za dionice T-HT-a govori u prilog tezi da građani uzimaju mrvice sa stola koje im u predizborno vrijeme baca država / Sanader svjesno baca prašinu u oči biračima tvrdnjom kako bi oporezivanje kapitalne dobiti negativno utjecalo na tržište kapitala / Jurčićev popravak izjavom kako bi oporezivao samo zaradu iznad 50 tisuća kuna dolazi prekasno, jer štetu si je već učinio.

Nije li ovo još jedan primjer privatizacijske pljačke na SDP-ov način, o kakvoj se na ovim stranicama često piše:

Iako priča o Ininu prepuštanju vlasničkih udjela i tankera Anti Marasu i JPS-u nikad do kraja nije razotkrivena, poznato je da je Maras, čim je otkupio Inine dionice, prvi put isplatio milijunske dividende na osnovu prihoda iz prethodnih godina, sačuvanih kroz neraspoređenu dobit.
Tim je dividendama otplaćen najveći dio kredita za otkup Ininih dionica. Kada je transakcija provedena, Ininim Nadzornim odborom predsjedao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, a u NO-u je bio i Vrhovnik. No, nakon kraha Lenca, kada je Vrhovnik izgubio političku i gospodarsku moć, Maras ga je smijenio i navodno isplatio sa 200.000 dolara, a Vrhovnik je očekivao najmanje 4 milijuna dolara.