dionice

HDZ: "Porez na kapitalnu dobit - što je to?!"

Igrom slučaja, nailazim na stari članak na jednom portalu o problemu oporezivanja kapitalne dobiti i dobivam inspiraciju u ovim „kriznim vremenima“ da se uhvatim u nekoliko crta upravo te problematike.
Tadašnji predizborni prijedlog SDP-a kaže: Uvedimo porez na kapitalnu dobit (stopa bi bila zakonski uređena, a po mom skromnom sudu kretala bi se od 10-40%). Uz bitnu napomenu, da se oporezivanje vrši tek iznad iznosa kapitalne dobiti od 50.000,00 kn.
Da ne bi bilo zabuna, ovo ne bi bio nikakav udar na male dioničare!! Zašto?
Primjera radi: Građanin, mali dioničar, uz kupnju 100.000,00 kn dionica u nekom razumnom roku od 2 godine, uz prinos od 20% godišnje, ostvario bi kapitalnu dobit u iznosu od 40.000,00 kn. Rezultat: PRAKTIČNO NEMA PLAĆANJA POREZA ZA MALE DIONIČARE! Bože daj sreće, da imam „viška“ nekoliko stotina tisuća kuna i investiram u vrijednosne papire! Nakon toga, molio bih se da platim što više poreza jer bi to značilo moju veću zaradu!!!

Slobodno Tržište - Globalna Kriza?

Sta je u stvari slobodno trziste?
Bit slobodnog trzista danas, u 2009 godini, je konacno izbila na vidjelo.
Bit nije kako, gdje i zasto, bit je u stvari cime?
E pa od prije dva - tri dana, eurima, dolarima, ili cromovima, po vasem izboru i volji.

Crom Time Banka Je Postala Multi-Valutni Platni Sistem.

Slobodno trziste je natjecanje i konkurencija.
Nema tog naucnika, politicara ili ekonomiste, koji moze bez upotrebe lazi, ogromne lazi, objasniti kako to da danas svi gubimo?
Kako to da ako je nekima gore, drugima nije postalo bolje?
Ne nije, zbog toga je i zovu globalnom krizom, ha,ha,ha... iako svi poslujemo na "slobodnom" trzistu, ha,ha,ha,...

International Forecaster - 25.01.2009:
Profesionalna Trka Na Banke Je Pocela.

Nas ce (Americki) Drzavni Trezor morati nabaviti preko 2 triliona dolara u nardenih 6 mjeseci za fiskalne potrebe.
Stvaranje duga Sjedinjenih Americkih Drzava je izvan svake kontrole, i doci ce vrijeme kada ce stranci biti prisiljeni reci ne, sada je dosta.
Engleska i Europa su zabrazdale u depresiju.
Engleska je bankrot.

Ali baba i 200 hajduka

ALI BABA I 200 HAJDUKA
ZAKON
o načinu i uvjetima podmirivanja obveza po kreditima međunarodnih financijskih organizacija odobrenim korisnicima iz Republike Hrvatske
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama.".
Klasa: 441-03/93-01/12
Zagreb, 10. studenoga 1993.
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna u okviru Ustava i zakona u cjelokupnosti poslova iz svoje nadležnosti, što se osobito očituje u:
- utvrđivanju i provođenju monetarne i devizne politike,
- držanju i upravljanju s međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,
- izdavanju novčanica i kovanog novca,
- izdavanju i oduzimanju odobrenja za rad banaka, nadziranju poslovanja banaka i donošenju pod zakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje,
- vođenju računa banaka i obavljanju platnog prometa po tim računima, davanju kredita bankama i primanju u depozit sredstava banaka,
- reguliranju, unapređenju i nadziranju platnog sustava,
- obavljanju zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,
- donošenju zakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti,
- obavljanju ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

Dow is going down – 1,2 TRILIJUNA US$ otišlo PUF! :-)))

„Reanimacija neuspješna“ – tako bi možda mogao glasiti pokoji headline u sutrašnjim američkm novinama. Američki kongresmeni su odbacili bail-out plan od 700.000.000.000 US$ kojim je Henry Paulson želio „stabilizirati tržište“ i „unijeti potrebnu likvidnost“ - i tržišta su otišla kvragu!

Duboko, duboko u crveno - što bi Ameri pitoreskno rekli - bloodbath :-).

Indeks Dow Jones je pao za 777 bodova, iliti 6,98 % (što je najveći bodovni, iako ne i postotni, dnevni pad u povijesti) i u jednom danu je sa tržišta dionica zbrisano 1,2 TRILIJUNA američkih dolara! Za nekoliko sati se otvaraju azijska tržišta, gdje će se „puštanje krvi“ vjerojatno nastaviti, u Evropi nešto kasnije također (i tamo su banke već počele rikavati) ... a Kongres nastavlja s radom tek u četvrtak!

I sad je pitanje svih pitanja - je li to TO!?

Je li američka rastrošnost, u kojoj je sa velikim zadovoljstvom sudjelovao cijeli svijet pozamljujući im karijole šoldi zbog nade u „bolji povrat na investiciju“, konačno došla na naplatu?

Održivost drugog stupa

Kao rješenje za probleme s mirovinskim fondom, starenjem stanovništva,sve većim brojem umirovljenika dobili smo "drugi stup".
Mene zanima koliko je održiva ideja drugog stupa.
Što će biti za 30-40 godina kad svi umirovljenici budu primali dio mirovine iz drugod stupa.

Govori se da će primati ovisno o uspješnosti fonda, ali da bi mogli iz drugog stupa primati oko 1200 kn.

Pretpostavimo da će za tridesetak godina biti stanje da na jednog umirovljenika dolazi jedan zaposleni i da se i dalje izdvaja 5% bruto plaće u drugi stup. To znači da bi za svakog umirovljenika mjesečno trebalo iz drugog stupa namaknuti 1200 kn, a u drugi stup od svakog zaposlenog bi ulazilo oko 350 kn.

E sad, pretpostavimo li da će za tridesetak godina biti 1,5 milijuna umirovljenika i 1,5 milijuna zaposlenih to bi značilo da bi godišnje iz drugog stupa trebalo namaknuti oko 21,6 milijardu kuna, a u drugi stup bi zaposlenici godišnje uplatili oko 6,3 milijarde kuna što znači da bi iz tržišta vrijednosnim papirima otjecalo oko 15 milijardi kuna godišnje.

Ne razumijem smisao drugog stupa

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Prekinuto trgovanje XYZ dionicama na burzi !!???

Zagrebačka burza je zadnjih dana u temeljitom rusvaju i svako malo stižu vijesti o blokiranju trgovine (nekim/mnogim) dionicama na Zagrebačkoj burzi.

A svaki put kad čujem vijest koja glasi otprilike „cijena dionixa xyz je porasla/pala za 20 posto te je suspendirano trgovanje tim dionicama“ - JA DOBIJEM MLADE (btw. jučer je prag bio 10%) !!! I prisjetim se jednog razgovora koji sam vodio s kolegicom s posla prije jedno pola godine, a koja je baš u to vrijeme „uletala“ na burzu.

I kaže ti ona meni tada:“Zvone, ma sigurno ti je to tako – ukoliko se u jednom danu cijena dionice promjeni za više od 20 %, blokira se daljnje trgovanje s tom dionicom!“.

Grobex

Jeste li pratili najnovije vijesti sa Zagrebačke burze. Nakon što je GROBEX(izraz ukrao od T-zombixa) probio psihološku granicu od 4500 bodova, danas se GROBEX spustio do nekih 3300 bodova.
Prema mojim procjenama GROBEX će padati još neko vrijeme, a zaustaviti će se negdje oko nule.he, he, he...

Likujem, likujem, dragi moji pollitičari. Likujem nad onima koji su kladionicu zamijenili burzom, onima koji 'oće kruva bez motike, koji smatraju da je budućnost u igranju brojkama na burzi, a ne u radu. Treba ulagati u burzu a ne u poljoprivredu, hrana je i tako jeftina, zar ne?

Koliko je ono milijardi izgubljeno zadnjih dana na burzi? Ali to je normalno, je li tako? Ne treba zbog toga zatvoriti burzu.

Treba zatvoriti brodogradilišta, željezare, tvornice. Dosta nam je tih socijalističkih gluposti, trebamo se orijentirati na usluge i financijski sektor. Moramo se riješiti šljakera, onih koji stvaraju nove vrijednosti, koji rade u znoju lica svoga. Postoje mnogo elegantniji načini za zaradu. Radnici su višak.

I seljaka se trebamo riješiti, moramo ih zbrinuti.U poljoprivredi ima mjesta samo za velike zemljoposjednike (kulake) i pikove (kolhoze).

Gnjavaža zvana "borba protiv korupcije"

Business.hr objavio je zanimljiv članak pod nazivom „Orco kao financijskog direktora Sunčanog Hvara zaposlio svjetskog prevaranta“. Radi se o Johnu Davyu s nizom optužbi za financijske malverzacije i prijevare u Kanadi, Saudijskoj Arabiji i na Novom Zelandu. Čudi li vas takva vijest s obzirom na dosadašnje informacije oko JPP-a (koji to i nije) u Sunčanom Hvaru?

Kako bi nastavili u revijalnom tonu, jučer je na Radiju 101 objavljena vijest da Europska komisija s velikim zanimanjem prati razvoj događaja u slučaju Brodosplit kojeg ne bi ni bilo da se austrijski interpol nije upleo u cijelu priču. Čak štoviše, Hrvatska je dobila packe zbog mizernih rezultata u borbi protiv korupcije.

Dionice Hrvatskih telekomunikacija

U početku, zahvaljujem starijim kolegama na savjetima.. Pokušat ću ih poslušati.

Dionice HT-a su puštene u prodaju prije izbora, i predizborne kampanje, što je kurvinski potez vlade... Dionice HT-a su prodane ispod vrijednosti jer je cilj bilo potkupljivanje građana odnosno kupovanje glasova. Dakle Vlada(HDZ na čelu) puste dionice u prodaju, dionice kojima se predviđa siguran rast, pogotovo kada dođu na londonsku burzu, i tad im cijena narasta za cca. 120 kn. I tu ekipa proda... I zarade si nešto ipak sitno novaca( jer ipak nismo svi Mamići) te to promatraju kao dobar potez te vlade, ne shvaćajući što se zapravo dogodilo. Svatko tko je bio u prilici ih je kupio, onda i prodao, sto je normalno i logicno, jer ipak su to "politicke dionice"... Ali rijetko tko je pratio kasnije razvijanje HT-ovih dionica.

Pazite cijena im se vratila na nesto visu nego kad su pustene u prodaju, tj stabilizilare su se, nakon pada gotovo svih vrijednosnih papira na hrvatskoj burzi. Stabilizirana cijena danas, je 350 kn, da sad obratite pozornost da su prodane po 260 kn, svako primjećuje da tu nešto ne valja.

Syndicate content