Tagovi

RH za 1 mjesec ulazi u EU.

OK, samo malim prstom. Ali i to je nešto. Ako ništa drugo, to je dobar test za spremnost naših institucija (ovdje je uklju?en širok spektar), za spremnost gra?ana kao poslovnih subjekata, ali isto tako name?e i odre?ena politi?ka pitanja. Zaštita tržišnog natjecanja jedan je od stupova EU. Od 1.10.2010. i RH postaje dio tog režima u potpunosti. Nije to ništa novo, to je pri?a koja je na mala vrata ušla stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2005. godine. Tamo se u ?lanku 70. lijepo kaže da ?e se ponašanje ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici i instrumenata za tuma?enje. Ipak, odnosilo se to samo na odnose koji mogu utjecati na trgovinu Zajednice i Hrvatske. Pri?a je "podebljana" i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. (?l. 35.).

Nema demokracije bez korjenite izborne reforme ni bez mogu?nosti direktnog obra?anja pojedinca cijelom narodu

Vjerujete li politi?arima? Vjerujete li da danas postoji ikakva istinska demokracija? Mnogi SDP-ovci, HDZ-ovci, i drugi, rekli su (ali još nisu ostvarili), da se nama - nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim i drugim stanovima - moraju vratiti naša oteta prava, da moramo dobiti pravo na otkup svog stana. Jeste li ?uli da je Milanovi? to ikada ponovio, otkada je došao na ?elo SDP-a? (Za razliku od njega, Jadranka Kosor je to još davno rekla, i nedavno je ponovila. Sad još samo preostaje da se to i ostvari).
Ne bi bilo dovoljno da Milanovi? to jednom kaže, nego on i mnogi drugi moraju to stalno ponavljati, i stalno ?initi sve da se to ostvari. Ako oni to ne ?ine, što se može odatle zaklju?iti, osim da je strankama i strana?kim politi?arima stalo samo do njihovih osobnih interesa, i spremni su ignorirati i prekršiti sva?ija prava, svoja vlastita obe?anja, pravdu, i sve ostalo? Nismo uop?e zadovoljni ni s pojedincima iz HSS-a, HNS-a, i još nekima....

Nije nam jasno, kako to da su sve odgovorne osobe još uvijek na slobodi. Zašto se ne istraži, tko su glavni krivci, i zašto bar po koji od njih, koji je sve to zamislio i organizirao, nije ve? u (doživotnom) zatvoru? (Naime, mislimo da bi doživotni zatvor bio upravo adekvatna kazna za zlo?in koji se vrši nad nositeljima stanarskog prava i njihovim obiteljima, a koji se, po našem shva?anju, može usporediti s nekom vrstom genocida. Pri tome treba naro?ito uzeti u obzir upornost kojom se krši Ustav, me?unarodni ugovori, i naša neupitna prava, a što traje 14 odnosno 19 godina - od donošenja Zakona o najmu odnosno Zakona o prodaji stanova).
Postoji li ikakva istinska demokracija kod nas i u Europi, ili je to samo jedna velika obmana i predstava za naivni narod? Stranke su, izgleda, složne u svemu što ide u njihovu korist, i nije im važno ako to ide na štetu naroda. Ne radi se, jasno, samo o našim stanarskim pravima, nego i o pravima radnika, o otkazima, radu bez pla?e, mirovinama, zaduživanju države, prevelikim pla?ama politi?ara i mnogih drugih, itd. U kapitalizmu se smatra normalnim da se može mnogo zaraditi na principu ponude i potražnje (na pr., neki poduzetnik, trgovac, zubar, nogometaš, pjeva?ica, filmska glumica....), ali za djelima politi?ara (i još nekih) uop?e nema potražnje, nego oni jednostavno grabe sami za sebe koliko ho?e iz prora?una!
Kako se može nešto promijeniti, poboljšati?
Neophodno je, izme?u ostaloga, promijeniti na?in izbora, tako da se biraju pojedinci a ne stranke. - Vidi: Jutarnji list od 09. 08. 2008., "Don Ivo Grubiši?: Sit sam papirnatog i trona i oltara".
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,8,9,,129334.jl
Evo citata:
"Kod nas je i demokracija 'papirnata'. Piše, naime, u Ustavu da je Hrvatska, me?u ostalim, i demokratska država. Najobi?nija analiza ukazuje da se kod nas od demokracije nije dogodilo ništa, da smo 17 godina potrošili a da se nismo makli dalje od po?etka. ?ak se može postaviti pitanje: koliko su institucije države legalne i legitimne ako narod ne predlaže i ne bira izravno svoje zastupnike, nego mora zaokruživati strana?ke liste, a stranke odre?uju prioritete po politi?koj podobnosti a ne po sposobnosti. Mi trpimo ve? 17 godina tiraniju podobnih nad sposobnima"

Filozofija slobode 2/3

7. Kako utvrditi je li pravo povrije?eno?

Pravo ne može biti povrije?eno osim fizi?kom silom ili prijetnjom fizi?ke sile. ?ovjek ne može drugoga lišiti njegovih prava bez uporabe fizi?ke sile. Kad god je ?ovjek prisiljen na nešto bez svojeg slobodnog, individualnog, osobnog, dobrovoljnog pristanka, njegovo je pravo povrije?eno.

Prema tome, možemo povu?i jasnu, objektivnu crtu izme?u prava jednog i drugog ?ovjeka. Ovo je objektivna podjela, nije predmet razlike mišljenja, odluke ve?ine, niti arbitrarne odluke društva. Nijedan ?ovjek nema pravo incirati uporabu sile protiv drugog ?ovjeka.

Prakti?no pravilo ponašanja u slobodnome društvu, individualisti?kome društvu (jer sloboda nije kolektivna kategorija) je jednostavno: ne možeš o?ekivati, ili zahtijevati bilo kakvu akciju od drugoga, osim kroz njegov dobrovoljni pristanak.

Filozofija slobode 1/3

Sljedeći tekst objavljen je originalno 1946. godine, no nije ostario niti dana. Današnjica mu daje veću važnost nego što je ikad imao u prošlosti.

1. Koje je glavno svjetsko pitanje danas?

Osnovno pitanje svijeta danas je izbor između dva principa:

Individualizam i kolektivizam.

Individualizam drži kako čovjek ima neotuđiva prava koja mu ne mogu biti oduzeta od bilo kojeg drugog čovjeka, ili bilo kojeg broja, grupe ili kolektiva drugih ljudi. Prema tome, čovjekovo postojanje je njegovo vlastito pravo i njegovo život je njegovo vlasništvo, ne vlasništvo grupe.

Kolektivizam drži kako čovjek nema apsolutnih prava; kako njegov rad, tijelo i osobnost pripadaju grupi/društvu i kako društvo ima pravo njima raspolagati po želji, na način koji vidi prikladnim, u bilo koju svrhu koju smatra društveno korisnom. Prema tome, čovjek postoji samo po dozvoli društva i za korist društva.

Ova dva principa tvore temelje dva suprotna društvena sistema.

2. Što je društveni sistem?

"Trudiš se, uzalud..." - Država i Narod mogu biti jaki samo ako su ekonomski jaki

Mnogi ovdje na Politika.com znaju odlicno baratat rijecima, ali u koju korist? -

Drustvo propada, kriza morala je velika - sustav vrijednosti je u potpunosti unisten. Gradani se tesko snalaze u zajednici koja je izgubila svoju dusu i srce - sve se mijenja, agresivni komercijalizam usao je u ono najprivatnije, i diktira uvjete za slobodu i kretanje. Mjenjaju se obicaji i zahtjevi su drugaciji nego prije - sve se mijenja - ali, javne institucije funkcioniraju jos uvijek po starom jugo-sistemu - kultura morala i dijaloga ne postoji.
Teta mara kaze; krecemo se u turbo brzini, zakoni se stalno mijenjaju da bi pasali ineteresima politicara, kapitalista i korporacija - sve je izkomplicirano, staromodno i centralizirano - sve se diktira odozgora. Pravila i zakoni mjenjaju se da bi se interesi pojedinaca i korporaciskih sila zadovoljili. Pravila i zakoni prilagodavaju se potrebama politicara, tajkuna i kapitalista - mi obicni ljudi nista ne znacimo.

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

Da se i ja malo prisjetim blagodati bivše države za kojom toliko žalopojki i naricanja na pollitici, da nas ni na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti svojom tugom i bla?enjem naše države ne podsje?aju silni ožaloš?enici.

Nisu me morile brige oko toga je li paran ili neparan datum, jer nisam imala automobil.
Naran?e, banane, ulje, kava, deterdženti su bile vrijedni gradske utrke do trgovine koja ih je u tom trenutku imala u prodaji. Nitko od mojih nije bio poslovo?a da bi na igri skrivanja proizvoda osigurali temelje za dobar život legalnim na?inom, ili si stvorili osnovu za kasniji uspon na društvenoj i materijalnoj ljestvici, ili (pokazalo se)stvorili interesnu zajednicu spremnu za privatizaciju- kada za to sazrije vrijeme.

Najve?i problem bila mi je nabavka dje?je hrane.

Smradovi

Odnos hrvatskih politi?ara prema narodu najbolje mi oslikava narodna izreka "sit gladnom ne vjeruje". Siti politi?ari ne vjeruju da je strašna kriza zavladala jadnom našom. Masni politi?ari ne žele priznati da su za tu krizu oni odgovorni. Oni su je stvorili. Svojom sebi?noš?u, lakomoš?u i kvarnoš?u uništili su i uništavaju sve dobro što je država imala.

Ne prezaju, debele guzice, sura?ivati s podzemljem. Normalno im je utjecanje na pravosu?e. Zapošljavanje podobnih i nesposobnih, za njih je pravilo. Zakoni, demokracija i ljudska prava, u državi sitih politi?ara rijetka je iznimka. Udio laži u hrvatskoj politici, od Hebrangovih deset posto, uz Sanadera i Kosoricu popeo se i preko devedeset posto.

Jedna snažna i hrabra žena

Odavno nam je poznato da žene i muškarci druk?ije reagiraju u jednakim ili sli?nim situacijama. Isto tako nam je ve? poznato da su žene u politici sposobne povu?i druk?ije, a ?esto i odvažnije poteze od svojih kolega muškaraca. Kao i u drugim zanimanjima, i u politici se žene teže probijaju do vrha, ali je isto tako jasno da sve ponekad ovisi samo o sposobnostima. U ovom mojem kratkom dnevniku bit ?e rije?i o jednoj snažnoj i hrabroj ženi koja se eto uspjela probiti do vrha, i koja je eto uspjela povu?i odvažni potez bez presedana, kakvog njezini kolege muškarci vjerojatno nikad ne bi napravili.

Ne, nije rije? o Jadranki Kosor. Niti je rije? o ?ur?i Adleši?. Niti o Angeli Merkel, po nekima najmo?nijoj ženi svijeta.
Rije? ?e biti o Hannelore Kraft, od danas novoj premijerki njema?ke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Vražje kolo zlo?ina?ke organizacije

Ve? duže vrijeme gruntam o jednoj temi koja je uvijek aktualna u Hrvatskoj politici bez obzira na trenutnu temperaturnu gravitaciju raznih aqatorija i koja ima svoju cikli?ku potentnost i koja nikad zapravo nije doživjela svoje odre?enje kona?nosti u smislu konsenzualnog sadržaja. Pravi šlagvort i podstrek da verbaliziram istu mi je dao moj stari „pajdaš“ Kuki (Kukljica) kad je upotrijebio nama svima znanu staru metaforu vrzinog kola iliti vražjeg kola i komentara na isti Marival-e o cijeni ulaska u to kolo.
Temeljna politi?ka potka svodi se na ?injenicu konstitucije politi?kog sustava u Hrvatskoj u kojem je mogu?e, a tako se prakti?no i ostvaruje – obnašanje vlasti i vladanje na bazi 1% osvojenih glasova na izborima bilo koje razine politi?kog organiziranja. Daklem za one koji su novijeg datuma ro?enja Kuki tu metaforu sadržajno predstavlja kao:U narodnoj predaji postoji ideja ili bolje re?i slika i usmena predaja o vrzinom kolu. To je kolo u koje se ljudi uhvate i nikako iz njega ne mogu da iza?u.

Demokratsko odlu?ivanje

Demokratsko odlu?ivanje poznaje dva oblika odlu?ivanja: posredno i neposredno.
Posredno odlu?ivanje u demokraciji je izabiranjem svojih zastupnika, koji u naše ime odlu?uju. Kod posrednog odlu?ivanja velika je opasnost što naši zastupnici u mnogim slu?ajevima ne odlu?uju po savjesti moralnih demokrata, ve? izvr?u ?injenice i odlu?uju po svom naho?enju koji je ?esto motiviran njihovom osobnom koristi. Do danas sva demokratska društva participirala su pretežno posredno odlu?ivanje. Zašto? Iz jednostavnog razloga. što se na taj na?in lakše manipulira zapostavljenom ve?inom. Izabrani zastupnici odlu?uju u ime ostalih po vlastitom naho?enju.
Drugi oblik odlu?ivanja u demokraciji je neposredno odlu?ivanje. Neposredno odlu?ivanje je referendum. Referendumom svi po svom naho?enju odlu?uju o stvari odlu?ivanja. Neposredno odlu?ivanje možemo nazvati i samoodlu?ivanje, te je kao oblik demokratskog odlu?ivanja pravednije. Neposredno odlu?ivanje obvezuje sve o uspijehu ili neuspijehu stvari odlu?ivanja, bez obzira da li su odlu?ivali o stvari odlu?ivanja ili nisu , iz razloga što im je pružena mogu?nost da odlu?uju o istom.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron