Tagovi

Filozofija slobode 1/3

Sljedeći tekst objavljen je originalno 1946. godine, no nije ostario niti dana. Današnjica mu daje veću važnost nego što je ikad imao u prošlosti.

1. Koje je glavno svjetsko pitanje danas?

Osnovno pitanje svijeta danas je izbor između dva principa:

Individualizam i kolektivizam.

Individualizam drži kako čovjek ima neotuđiva prava koja mu ne mogu biti oduzeta od bilo kojeg drugog čovjeka, ili bilo kojeg broja, grupe ili kolektiva drugih ljudi. Prema tome, čovjekovo postojanje je njegovo vlastito pravo i njegovo život je njegovo vlasništvo, ne vlasništvo grupe.

Kolektivizam drži kako čovjek nema apsolutnih prava; kako njegov rad, tijelo i osobnost pripadaju grupi/društvu i kako društvo ima pravo njima raspolagati po želji, na način koji vidi prikladnim, u bilo koju svrhu koju smatra društveno korisnom. Prema tome, čovjek postoji samo po dozvoli društva i za korist društva.

Ova dva principa tvore temelje dva suprotna društvena sistema.

2. Što je društveni sistem?

"Trudiš se, uzalud..." - Država i Narod mogu biti jaki samo ako su ekonomski jaki

Mnogi ovdje na Politika.com znaju odlicno baratat rijecima, ali u koju korist? -

Drustvo propada, kriza morala je velika - sustav vrijednosti je u potpunosti unisten. Gradani se tesko snalaze u zajednici koja je izgubila svoju dusu i srce - sve se mijenja, agresivni komercijalizam usao je u ono najprivatnije, i diktira uvjete za slobodu i kretanje. Mjenjaju se obicaji i zahtjevi su drugaciji nego prije - sve se mijenja - ali, javne institucije funkcioniraju jos uvijek po starom jugo-sistemu - kultura morala i dijaloga ne postoji.
Teta mara kaze; krecemo se u turbo brzini, zakoni se stalno mijenjaju da bi pasali ineteresima politicara, kapitalista i korporacija - sve je izkomplicirano, staromodno i centralizirano - sve se diktira odozgora. Pravila i zakoni mjenjaju se da bi se interesi pojedinaca i korporaciskih sila zadovoljili. Pravila i zakoni prilagodavaju se potrebama politicara, tajkuna i kapitalista - mi obicni ljudi nista ne znacimo.

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

Da se i ja malo prisjetim blagodati bivše države za kojom toliko žalopojki i naricanja na pollitici, da nas ni na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti svojom tugom i bla?enjem naše države ne podsje?aju silni ožaloš?enici.

Nisu me morile brige oko toga je li paran ili neparan datum, jer nisam imala automobil.
Naran?e, banane, ulje, kava, deterdženti su bile vrijedni gradske utrke do trgovine koja ih je u tom trenutku imala u prodaji. Nitko od mojih nije bio poslovo?a da bi na igri skrivanja proizvoda osigurali temelje za dobar život legalnim na?inom, ili si stvorili osnovu za kasniji uspon na društvenoj i materijalnoj ljestvici, ili (pokazalo se)stvorili interesnu zajednicu spremnu za privatizaciju- kada za to sazrije vrijeme.

Najve?i problem bila mi je nabavka dje?je hrane.

Smradovi

Odnos hrvatskih politi?ara prema narodu najbolje mi oslikava narodna izreka "sit gladnom ne vjeruje". Siti politi?ari ne vjeruju da je strašna kriza zavladala jadnom našom. Masni politi?ari ne žele priznati da su za tu krizu oni odgovorni. Oni su je stvorili. Svojom sebi?noš?u, lakomoš?u i kvarnoš?u uništili su i uništavaju sve dobro što je država imala.

Ne prezaju, debele guzice, sura?ivati s podzemljem. Normalno im je utjecanje na pravosu?e. Zapošljavanje podobnih i nesposobnih, za njih je pravilo. Zakoni, demokracija i ljudska prava, u državi sitih politi?ara rijetka je iznimka. Udio laži u hrvatskoj politici, od Hebrangovih deset posto, uz Sanadera i Kosoricu popeo se i preko devedeset posto.

Jedna snažna i hrabra žena

Odavno nam je poznato da žene i muškarci druk?ije reagiraju u jednakim ili sli?nim situacijama. Isto tako nam je ve? poznato da su žene u politici sposobne povu?i druk?ije, a ?esto i odvažnije poteze od svojih kolega muškaraca. Kao i u drugim zanimanjima, i u politici se žene teže probijaju do vrha, ali je isto tako jasno da sve ponekad ovisi samo o sposobnostima. U ovom mojem kratkom dnevniku bit ?e rije?i o jednoj snažnoj i hrabroj ženi koja se eto uspjela probiti do vrha, i koja je eto uspjela povu?i odvažni potez bez presedana, kakvog njezini kolege muškarci vjerojatno nikad ne bi napravili.

Ne, nije rije? o Jadranki Kosor. Niti je rije? o ?ur?i Adleši?. Niti o Angeli Merkel, po nekima najmo?nijoj ženi svijeta.
Rije? ?e biti o Hannelore Kraft, od danas novoj premijerki njema?ke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Vražje kolo zlo?ina?ke organizacije

Ve? duže vrijeme gruntam o jednoj temi koja je uvijek aktualna u Hrvatskoj politici bez obzira na trenutnu temperaturnu gravitaciju raznih aqatorija i koja ima svoju cikli?ku potentnost i koja nikad zapravo nije doživjela svoje odre?enje kona?nosti u smislu konsenzualnog sadržaja. Pravi šlagvort i podstrek da verbaliziram istu mi je dao moj stari „pajdaš“ Kuki (Kukljica) kad je upotrijebio nama svima znanu staru metaforu vrzinog kola iliti vražjeg kola i komentara na isti Marival-e o cijeni ulaska u to kolo.
Temeljna politi?ka potka svodi se na ?injenicu konstitucije politi?kog sustava u Hrvatskoj u kojem je mogu?e, a tako se prakti?no i ostvaruje – obnašanje vlasti i vladanje na bazi 1% osvojenih glasova na izborima bilo koje razine politi?kog organiziranja. Daklem za one koji su novijeg datuma ro?enja Kuki tu metaforu sadržajno predstavlja kao:U narodnoj predaji postoji ideja ili bolje re?i slika i usmena predaja o vrzinom kolu. To je kolo u koje se ljudi uhvate i nikako iz njega ne mogu da iza?u.

Demokratsko odlu?ivanje

Demokratsko odlu?ivanje poznaje dva oblika odlu?ivanja: posredno i neposredno.
Posredno odlu?ivanje u demokraciji je izabiranjem svojih zastupnika, koji u naše ime odlu?uju. Kod posrednog odlu?ivanja velika je opasnost što naši zastupnici u mnogim slu?ajevima ne odlu?uju po savjesti moralnih demokrata, ve? izvr?u ?injenice i odlu?uju po svom naho?enju koji je ?esto motiviran njihovom osobnom koristi. Do danas sva demokratska društva participirala su pretežno posredno odlu?ivanje. Zašto? Iz jednostavnog razloga. što se na taj na?in lakše manipulira zapostavljenom ve?inom. Izabrani zastupnici odlu?uju u ime ostalih po vlastitom naho?enju.
Drugi oblik odlu?ivanja u demokraciji je neposredno odlu?ivanje. Neposredno odlu?ivanje je referendum. Referendumom svi po svom naho?enju odlu?uju o stvari odlu?ivanja. Neposredno odlu?ivanje možemo nazvati i samoodlu?ivanje, te je kao oblik demokratskog odlu?ivanja pravednije. Neposredno odlu?ivanje obvezuje sve o uspijehu ili neuspijehu stvari odlu?ivanja, bez obzira da li su odlu?ivali o stvari odlu?ivanja ili nisu , iz razloga što im je pružena mogu?nost da odlu?uju o istom.

Da se Hrvati pitaju, što bi odabrali?

Ovih dana svjedo?imo da Hrvatima ništa nije toliko bitno kao vlastiti nov?anik. Budimo realni, kolektivni ugovori o kojima sindikati pokušavaju provesti referendum se ne ti?u uvjeta rada u ?eli?anama, rudnicima ili znojenja u utrobama brodova. U 90% slu?ajeva radi se o radu u grijanim uredima, a ako imate sre?e i hla?enima ljeti. Ti?e se sigurnosti posla, ali još više ?istog novca -- boži?nica, uskrsnica, regres, dar za djecu... to nisu bonovi za tjedan dana odmora u odmaralištu državnih namještenika, ve? skoro uvijek keš.

Ne zaboravimo, radi se skoro isklju?ivo o državnim namještenicima. Ja sam se davno pozdravio s boži?nicom, i naravno nisam se bunio (dolaskom krize je bilo jasno da slijede otkazi ili smanjenje pla?a!) ali ja radim u privatnoj firmi. Poznajem ljude kojima kasni pla?a mjesec-dva, ali i oni rade kod privatnika. Oni radnici iz Pevca vjerojatno nisu dobili regres za ovo ljeto, ali oni su radili za Pevca, a ne za Jacu.

Hrvati nisu uspjeli skupiti ni blizu dovoljnog broja potpisa da bi se održao referendum u ulasku u NATO. Dakle nov?anik je mnogo važniji od vojnih pitanja. Kladim se da ?e vrlo sli?no biti i za EU.

Kapitalizam ne popravljati ve? rušiti – svim sredstvima!

Interesantno a istovremeno bljutavo je gledati tone slova ovdje naslaganih i u javnosti artikuliranih kojima se oslikava nemo? i mentalna bijeda fizi?ki izraubanog rvackog društva koje trokira u rapsodiji prirodnih benefita, ali i ljudske mo?vare.
Pika se fragment po fragment društvene aktivnosti, jadikuje, ljuti, slavi – i na kraju jedinstven zaklju?ak poznat od prije 20-tak godina nepromijenjen sve do današnjeg dana. Treba nekaj popraviti u državi naroda iz stolje?a sedmog ali je problem u vremenu dolaska godota bez kojega nijedan po?etak nije mogu?. Dotle ima svrhe samo mantra o potrebi…

Varšavska i budućnost demokracije

U subotu sam pisao o događajima u Varšavskoj i koncepcijama nenasilne akcije i održanja reda. Danas par riječi o demokraciji, također na osnovu diskusija vođenih ovih dana na netu.

Jedan argument cinika, koji stoje sa strane jest, da du prosvjedenici naivni, jer su svoj bijes usmjerili samo na Milana Bandića, dok je stvar u sustavu, iz kojega je on iznikao i kojeg je dio.

Postoji taktika, a postoji i strategija. Ne možeš ciljati na stotinu ciljeva odjednom. Sasvim točno - postoji problem sustava. Sustava otuđene moći, gdje političari smatraju da demokracija traje deset sekundi svake četiri godine, dok ne zaokružiš broj na listiću, a onda oni vladaju.

Novi dnevnici

  1. Agrokorovanje od Feniks komentara 0
  2. ŠEFovske istine neka nestanu od aluzija komentara 0
  3. U Hrvatskom saboru mnogi zastupnici od drveta ne vide šumu od Feniks komentara 7
  4. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 13
  5. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 13
  6. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 10
  7. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  8. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  9. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  10. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  11. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 137
  12. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  13. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  14. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  15. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  16. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  17. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  18. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  19. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  20. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  21. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  22. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  23. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  24. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  25. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 44

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199