Tagovi

Filozofija slobode 2/3

7. Kako utvrditi je li pravo povrijeđeno?

Pravo ne može biti povrijeđeno osim fizičkom silom ili prijetnjom fizičke sile. Čovjek ne može drugoga lišiti njegovih prava bez uporabe fizičke sile. Kad god je čovjek prisiljen na nešto bez svojeg slobodnog, individualnog, osobnog, dobrovoljnog pristanka, njegovo je pravo povrijeđeno.

Prema tome, možemo povući jasnu, objektivnu crtu između prava jednog i drugog čovjeka. Ovo je objektivna podjela, nije predmet razlike mišljenja, odluke većine, niti arbitrarne odluke društva. Nijedan čovjek nema pravo incirati uporabu sile protiv drugog čovjeka.

Praktično pravilo ponašanja u slobodnome društvu, individualističkome društvu (jer sloboda nije kolektivna kategorija) je jednostavno: ne možeš očekivati, ili zahtijevati bilo kakvu akciju od drugoga, osim kroz njegov dobrovoljni pristanak.

Filozofija slobode 1/3

Sljedeći tekst objavljen je originalno 1946. godine, no nije ostario niti dana. Današnjica mu daje veću važnost nego što je ikad imao u prošlosti.

1. Koje je glavno svjetsko pitanje danas?

Osnovno pitanje svijeta danas je izbor između dva principa:

Individualizam i kolektivizam.

Individualizam drži kako čovjek ima neotuđiva prava koja mu ne mogu biti oduzeta od bilo kojeg drugog čovjeka, ili bilo kojeg broja, grupe ili kolektiva drugih ljudi. Prema tome, čovjekovo postojanje je njegovo vlastito pravo i njegovo život je njegovo vlasništvo, ne vlasništvo grupe.

Kolektivizam drži kako čovjek nema apsolutnih prava; kako njegov rad, tijelo i osobnost pripadaju grupi/društvu i kako društvo ima pravo njima raspolagati po želji, na način koji vidi prikladnim, u bilo koju svrhu koju smatra društveno korisnom. Prema tome, čovjek postoji samo po dozvoli društva i za korist društva.

Ova dva principa tvore temelje dva suprotna društvena sistema.

2. Što je društveni sistem?

"Trudiš se, uzalud..." - Država i Narod mogu biti jaki samo ako su ekonomski jaki

Mnogi ovdje na Politika.com znaju odlicno baratat rijecima, ali u koju korist? -

Drustvo propada, kriza morala je velika - sustav vrijednosti je u potpunosti unisten. Gradani se tesko snalaze u zajednici koja je izgubila svoju dusu i srce - sve se mijenja, agresivni komercijalizam usao je u ono najprivatnije, i diktira uvjete za slobodu i kretanje. Mjenjaju se obicaji i zahtjevi su drugaciji nego prije - sve se mijenja - ali, javne institucije funkcioniraju jos uvijek po starom jugo-sistemu - kultura morala i dijaloga ne postoji.
Teta mara kaze; krecemo se u turbo brzini, zakoni se stalno mijenjaju da bi pasali ineteresima politicara, kapitalista i korporacija - sve je izkomplicirano, staromodno i centralizirano - sve se diktira odozgora. Pravila i zakoni mjenjaju se da bi se interesi pojedinaca i korporaciskih sila zadovoljili. Pravila i zakoni prilagodavaju se potrebama politicara, tajkuna i kapitalista - mi obicni ljudi nista ne znacimo.

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

Da se i ja malo prisjetim blagodati bivše države za kojom toliko žalopojki i naricanja na pollitici, da nas ni na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti svojom tugom i blaćenjem naše države ne podsjećaju silni ožalošćenici.

Nisu me morile brige oko toga je li paran ili neparan datum, jer nisam imala automobil.
Naranče, banane, ulje, kava, deterdženti su bile vrijedni gradske utrke do trgovine koja ih je u tom trenutku imala u prodaji. Nitko od mojih nije bio poslovođa da bi na igri skrivanja proizvoda osigurali temelje za dobar život legalnim načinom, ili si stvorili osnovu za kasniji uspon na društvenoj i materijalnoj ljestvici, ili (pokazalo se)stvorili interesnu zajednicu spremnu za privatizaciju- kada za to sazrije vrijeme.

Najveći problem bila mi je nabavka dječje hrane.

Smradovi

Odnos hrvatskih političara prema narodu najbolje mi oslikava narodna izreka "sit gladnom ne vjeruje". Siti političari ne vjeruju da je strašna kriza zavladala jadnom našom. Masni političari ne žele priznati da su za tu krizu oni odgovorni. Oni su je stvorili. Svojom sebičnošću, lakomošću i kvarnošću uništili su i uništavaju sve dobro što je država imala.

Ne prezaju, debele guzice, surađivati s podzemljem. Normalno im je utjecanje na pravosuđe. Zapošljavanje podobnih i nesposobnih, za njih je pravilo. Zakoni, demokracija i ljudska prava, u državi sitih političara rijetka je iznimka. Udio laži u hrvatskoj politici, od Hebrangovih deset posto, uz Sanadera i Kosoricu popeo se i preko devedeset posto.

Jedna snažna i hrabra žena

Odavno nam je poznato da žene i muškarci drukčije reagiraju u jednakim ili sličnim situacijama. Isto tako nam je već poznato da su žene u politici sposobne povući drukčije, a često i odvažnije poteze od svojih kolega muškaraca. Kao i u drugim zanimanjima, i u politici se žene teže probijaju do vrha, ali je isto tako jasno da sve ponekad ovisi samo o sposobnostima. U ovom mojem kratkom dnevniku bit će riječi o jednoj snažnoj i hrabroj ženi koja se eto uspjela probiti do vrha, i koja je eto uspjela povući odvažni potez bez presedana, kakvog njezini kolege muškarci vjerojatno nikad ne bi napravili.

Ne, nije riječ o Jadranki Kosor. Niti je riječ o Đurđi Adlešić. Niti o Angeli Merkel, po nekima najmoćnijoj ženi svijeta.
Riječ će biti o Hannelore Kraft, od danas novoj premijerki njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Vražje kolo zločinačke organizacije

Već duže vrijeme gruntam o jednoj temi koja je uvijek aktualna u Hrvatskoj politici bez obzira na trenutnu temperaturnu gravitaciju raznih aqatorija i koja ima svoju cikličku potentnost i koja nikad zapravo nije doživjela svoje određenje konačnosti u smislu konsenzualnog sadržaja. Pravi šlagvort i podstrek da verbaliziram istu mi je dao moj stari „pajdaš“ Kuki (Kukljica) kad je upotrijebio nama svima znanu staru metaforu vrzinog kola iliti vražjeg kola i komentara na isti Marival-e o cijeni ulaska u to kolo.
Temeljna politička potka svodi se na činjenicu konstitucije političkog sustava u Hrvatskoj u kojem je moguće, a tako se praktično i ostvaruje – obnašanje vlasti i vladanje na bazi 1% osvojenih glasova na izborima bilo koje razine političkog organiziranja. Daklem za one koji su novijeg datuma rođenja Kuki tu metaforu sadržajno predstavlja kao:U narodnoj predaji postoji ideja ili bolje reći slika i usmena predaja o vrzinom kolu. To je kolo u koje se ljudi uhvate i nikako iz njega ne mogu da izađu.

Demokratsko odlučivanje

Demokratsko odlučivanje poznaje dva oblika odlučivanja: posredno i neposredno.
Posredno odlučivanje u demokraciji je izabiranjem svojih zastupnika, koji u naše ime odlučuju. Kod posrednog odlučivanja velika je opasnost što naši zastupnici u mnogim slučajevima ne odlučuju po savjesti moralnih demokrata, već izvrču činjenice i odlučuju po svom nahođenju koji je često motiviran njihovom osobnom koristi. Do danas sva demokratska društva participirala su pretežno posredno odlučivanje. Zašto? Iz jednostavnog razloga. što se na taj način lakše manipulira zapostavljenom večinom. Izabrani zastupnici odlučuju u ime ostalih po vlastitom nahođenju.
Drugi oblik odlučivanja u demokraciji je neposredno odlučivanje. Neposredno odlučivanje je referendum. Referendumom svi po svom nahođenju odlučuju o stvari odlučivanja. Neposredno odlučivanje možemo nazvati i samoodlučivanje, te je kao oblik demokratskog odlučivanja pravednije. Neposredno odlučivanje obvezuje sve o uspijehu ili neuspijehu stvari odlučivanja, bez obzira da li su odlučivali o stvari odlučivanja ili nisu , iz razloga što im je pružena mogučnost da odlučuju o istom.

Da se Hrvati pitaju, što bi odabrali?

Ovih dana svjedočimo da Hrvatima ništa nije toliko bitno kao vlastiti novčanik. Budimo realni, kolektivni ugovori o kojima sindikati pokušavaju provesti referendum se ne tiču uvjeta rada u čeličanama, rudnicima ili znojenja u utrobama brodova. U 90% slučajeva radi se o radu u grijanim uredima, a ako imate sreće i hlađenima ljeti. Tiče se sigurnosti posla, ali još više čistog novca -- božićnica, uskrsnica, regres, dar za djecu... to nisu bonovi za tjedan dana odmora u odmaralištu državnih namještenika, već skoro uvijek keš.

Ne zaboravimo, radi se skoro isključivo o državnim namještenicima. Ja sam se davno pozdravio s božićnicom, i naravno nisam se bunio (dolaskom krize je bilo jasno da slijede otkazi ili smanjenje plaća!) ali ja radim u privatnoj firmi. Poznajem ljude kojima kasni plaća mjesec-dva, ali i oni rade kod privatnika. Oni radnici iz Pevca vjerojatno nisu dobili regres za ovo ljeto, ali oni su radili za Pevca, a ne za Jacu.

Hrvati nisu uspjeli skupiti ni blizu dovoljnog broja potpisa da bi se održao referendum u ulasku u NATO. Dakle novčanik je mnogo važniji od vojnih pitanja. Kladim se da će vrlo slično biti i za EU.

Kapitalizam ne popravljati već rušiti – svim sredstvima!

Interesantno a istovremeno bljutavo je gledati tone slova ovdje naslaganih i u javnosti artikuliranih kojima se oslikava nemoć i mentalna bijeda fizički izraubanog rvackog društva koje trokira u rapsodiji prirodnih benefita, ali i ljudske močvare.
Pika se fragment po fragment društvene aktivnosti, jadikuje, ljuti, slavi – i na kraju jedinstven zaključak poznat od prije 20-tak godina nepromijenjen sve do današnjeg dana. Treba nekaj popraviti u državi naroda iz stoljeća sedmog ali je problem u vremenu dolaska godota bez kojega nijedan početak nije moguć. Dotle ima svrhe samo mantra o potrebi…

Novi dnevnici

  1. biti ili NE biti vladajući u RH od aluzija komentara 1
  2. Imunološki zavod pliva kao „Pliva“ od ppetra komentara 14
  3. Magen od vladimirar komentara 2
  4. SDP je preuzeo predizbornu inicijativu od vkrsnik komentara 18
  5. New Horizons tribute od robot komentara 10
  6. kalup T. Karamarka&HDZ protiv Z. Milanovića&SDP od aluzija komentara 0
  7. Mesija od vladimirar komentara 11
  8. Grčki šamar kapitalizmu od Golgota komentara 153
  9. Čušpajz umjesto komentara Epohalne krize od gledamokosebe komentara 30
  10. Detuđmanizacija otišla u 3pm od MKn komentara 144
  11. inovacije određuju i uređuju civilizaciju od aluzija komentara 2
  12. Epohalna kriza od petarbosni4 komentara 7
  13. Oluja - međunarodni praznik od Weteran komentara 7
  14. Svijet je u šoku, paraliziran / Dežulović dobio otkaz u S. D. od Laganini komentara 96
  15. Znam jednu Barbaru od bube komentara 60
  16. o političarenju Hrvata od aluzija komentara 2
  17. Prilika stvara lopova od magarac komentara 17
  18. Tko to koga prati od mario121 komentara 9
  19. Dan, čega ono? od Feniks komentara 31
  20. Bacanje hrane od magarac komentara 19
  21. komunizam nije realizirana činjenica od aluzija komentara 21
  22. Pandorina kutija od vladimirar komentara 26
  23. Dan antifašističke borbe, državni praznik koji bi valjalo ukinuti? od Feniks komentara 21
  24. 22. lipnja – embrij zločina od otpisani komentara 273
  25. partizanima je oduzeto vojničko dostojanstvo od aluzija komentara 63

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Bigulica
  • drvosjek
  • indian
  • lignja
  • Weteran

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • Antifont
  • PDN
  • Che Guevara
  • commonsense
  • common sense