Tagovi

Nema demokracije bez korjenite izborne reforme ni bez mogućnosti direktnog obraćanja pojedinca cijelom narodu

Vjerujete li političarima? Vjerujete li da danas postoji ikakva istinska demokracija? Mnogi SDP-ovci, HDZ-ovci, i drugi, rekli su (ali još nisu ostvarili), da se nama - nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim i drugim stanovima - moraju vratiti naša oteta prava, da moramo dobiti pravo na otkup svog stana. Jeste li čuli da je Milanović to ikada ponovio, otkada je došao na čelo SDP-a? (Za razliku od njega, Jadranka Kosor je to još davno rekla, i nedavno je ponovila. Sad još samo preostaje da se to i ostvari).
Ne bi bilo dovoljno da Milanović to jednom kaže, nego on i mnogi drugi moraju to stalno ponavljati, i stalno činiti sve da se to ostvari. Ako oni to ne čine, što se može odatle zaključiti, osim da je strankama i stranačkim političarima stalo samo do njihovih osobnih interesa, i spremni su ignorirati i prekršiti svačija prava, svoja vlastita obećanja, pravdu, i sve ostalo? Nismo uopće zadovoljni ni s pojedincima iz HSS-a, HNS-a, i još nekima....

Nije nam jasno, kako to da su sve odgovorne osobe još uvijek na slobodi. Zašto se ne istraži, tko su glavni krivci, i zašto bar po koji od njih, koji je sve to zamislio i organizirao, nije već u (doživotnom) zatvoru? (Naime, mislimo da bi doživotni zatvor bio upravo adekvatna kazna za zločin koji se vrši nad nositeljima stanarskog prava i njihovim obiteljima, a koji se, po našem shvaćanju, može usporediti s nekom vrstom genocida. Pri tome treba naročito uzeti u obzir upornost kojom se krši Ustav, međunarodni ugovori, i naša neupitna prava, a što traje 14 odnosno 19 godina - od donošenja Zakona o najmu odnosno Zakona o prodaji stanova).
Postoji li ikakva istinska demokracija kod nas i u Europi, ili je to samo jedna velika obmana i predstava za naivni narod? Stranke su, izgleda, složne u svemu što ide u njihovu korist, i nije im važno ako to ide na štetu naroda. Ne radi se, jasno, samo o našim stanarskim pravima, nego i o pravima radnika, o otkazima, radu bez plaće, mirovinama, zaduživanju države, prevelikim plaćama političara i mnogih drugih, itd. U kapitalizmu se smatra normalnim da se može mnogo zaraditi na principu ponude i potražnje (na pr., neki poduzetnik, trgovac, zubar, nogometaš, pjevačica, filmska glumica....), ali za djelima političara (i još nekih) uopće nema potražnje, nego oni jednostavno grabe sami za sebe koliko hoće iz proračuna!
Kako se može nešto promijeniti, poboljšati?
Neophodno je, između ostaloga, promijeniti način izbora, tako da se biraju pojedinci a ne stranke. - Vidi: Jutarnji list od 09. 08. 2008., "Don Ivo Grubišić: Sit sam papirnatog i trona i oltara".
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,8,9,,129334.jl
Evo citata:
"Kod nas je i demokracija 'papirnata'. Piše, naime, u Ustavu da je Hrvatska, među ostalim, i demokratska država. Najobičnija analiza ukazuje da se kod nas od demokracije nije dogodilo ništa, da smo 17 godina potrošili a da se nismo makli dalje od početka. Čak se može postaviti pitanje: koliko su institucije države legalne i legitimne ako narod ne predlaže i ne bira izravno svoje zastupnike, nego mora zaokruživati stranačke liste, a stranke određuju prioritete po političkoj podobnosti a ne po sposobnosti. Mi trpimo već 17 godina tiraniju podobnih nad sposobnima"

Filozofija slobode 2/3

7. Kako utvrditi je li pravo povrijeđeno?

Pravo ne može biti povrijeđeno osim fizičkom silom ili prijetnjom fizičke sile. Čovjek ne može drugoga lišiti njegovih prava bez uporabe fizičke sile. Kad god je čovjek prisiljen na nešto bez svojeg slobodnog, individualnog, osobnog, dobrovoljnog pristanka, njegovo je pravo povrijeđeno.

Prema tome, možemo povući jasnu, objektivnu crtu između prava jednog i drugog čovjeka. Ovo je objektivna podjela, nije predmet razlike mišljenja, odluke većine, niti arbitrarne odluke društva. Nijedan čovjek nema pravo incirati uporabu sile protiv drugog čovjeka.

Praktično pravilo ponašanja u slobodnome društvu, individualističkome društvu (jer sloboda nije kolektivna kategorija) je jednostavno: ne možeš očekivati, ili zahtijevati bilo kakvu akciju od drugoga, osim kroz njegov dobrovoljni pristanak.

Filozofija slobode 1/3

Sljedeći tekst objavljen je originalno 1946. godine, no nije ostario niti dana. Današnjica mu daje veću važnost nego što je ikad imao u prošlosti.

1. Koje je glavno svjetsko pitanje danas?

Osnovno pitanje svijeta danas je izbor između dva principa:

Individualizam i kolektivizam.

Individualizam drži kako čovjek ima neotuđiva prava koja mu ne mogu biti oduzeta od bilo kojeg drugog čovjeka, ili bilo kojeg broja, grupe ili kolektiva drugih ljudi. Prema tome, čovjekovo postojanje je njegovo vlastito pravo i njegovo život je njegovo vlasništvo, ne vlasništvo grupe.

Kolektivizam drži kako čovjek nema apsolutnih prava; kako njegov rad, tijelo i osobnost pripadaju grupi/društvu i kako društvo ima pravo njima raspolagati po želji, na način koji vidi prikladnim, u bilo koju svrhu koju smatra društveno korisnom. Prema tome, čovjek postoji samo po dozvoli društva i za korist društva.

Ova dva principa tvore temelje dva suprotna društvena sistema.

2. Što je društveni sistem?

"Trudiš se, uzalud..." - Država i Narod mogu biti jaki samo ako su ekonomski jaki

Mnogi ovdje na Politika.com znaju odlicno baratat rijecima, ali u koju korist? -

Drustvo propada, kriza morala je velika - sustav vrijednosti je u potpunosti unisten. Gradani se tesko snalaze u zajednici koja je izgubila svoju dusu i srce - sve se mijenja, agresivni komercijalizam usao je u ono najprivatnije, i diktira uvjete za slobodu i kretanje. Mjenjaju se obicaji i zahtjevi su drugaciji nego prije - sve se mijenja - ali, javne institucije funkcioniraju jos uvijek po starom jugo-sistemu - kultura morala i dijaloga ne postoji.
Teta mara kaze; krecemo se u turbo brzini, zakoni se stalno mijenjaju da bi pasali ineteresima politicara, kapitalista i korporacija - sve je izkomplicirano, staromodno i centralizirano - sve se diktira odozgora. Pravila i zakoni mjenjaju se da bi se interesi pojedinaca i korporaciskih sila zadovoljili. Pravila i zakoni prilagodavaju se potrebama politicara, tajkuna i kapitalista - mi obicni ljudi nista ne znacimo.

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

A i slobode je bilo napretek – svatko je mogao misliti što je htio

Da se i ja malo prisjetim blagodati bivše države za kojom toliko žalopojki i naricanja na pollitici, da nas ni na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti svojom tugom i blaćenjem naše države ne podsjećaju silni ožalošćenici.

Nisu me morile brige oko toga je li paran ili neparan datum, jer nisam imala automobil.
Naranče, banane, ulje, kava, deterdženti su bile vrijedni gradske utrke do trgovine koja ih je u tom trenutku imala u prodaji. Nitko od mojih nije bio poslovođa da bi na igri skrivanja proizvoda osigurali temelje za dobar život legalnim načinom, ili si stvorili osnovu za kasniji uspon na društvenoj i materijalnoj ljestvici, ili (pokazalo se)stvorili interesnu zajednicu spremnu za privatizaciju- kada za to sazrije vrijeme.

Najveći problem bila mi je nabavka dječje hrane.

Smradovi

Odnos hrvatskih političara prema narodu najbolje mi oslikava narodna izreka "sit gladnom ne vjeruje". Siti političari ne vjeruju da je strašna kriza zavladala jadnom našom. Masni političari ne žele priznati da su za tu krizu oni odgovorni. Oni su je stvorili. Svojom sebičnošću, lakomošću i kvarnošću uništili su i uništavaju sve dobro što je država imala.

Ne prezaju, debele guzice, surađivati s podzemljem. Normalno im je utjecanje na pravosuđe. Zapošljavanje podobnih i nesposobnih, za njih je pravilo. Zakoni, demokracija i ljudska prava, u državi sitih političara rijetka je iznimka. Udio laži u hrvatskoj politici, od Hebrangovih deset posto, uz Sanadera i Kosoricu popeo se i preko devedeset posto.

Jedna snažna i hrabra žena

Odavno nam je poznato da žene i muškarci drukčije reagiraju u jednakim ili sličnim situacijama. Isto tako nam je već poznato da su žene u politici sposobne povući drukčije, a često i odvažnije poteze od svojih kolega muškaraca. Kao i u drugim zanimanjima, i u politici se žene teže probijaju do vrha, ali je isto tako jasno da sve ponekad ovisi samo o sposobnostima. U ovom mojem kratkom dnevniku bit će riječi o jednoj snažnoj i hrabroj ženi koja se eto uspjela probiti do vrha, i koja je eto uspjela povući odvažni potez bez presedana, kakvog njezini kolege muškarci vjerojatno nikad ne bi napravili.

Ne, nije riječ o Jadranki Kosor. Niti je riječ o Đurđi Adlešić. Niti o Angeli Merkel, po nekima najmoćnijoj ženi svijeta.
Riječ će biti o Hannelore Kraft, od danas novoj premijerki njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Vražje kolo zločinačke organizacije

Već duže vrijeme gruntam o jednoj temi koja je uvijek aktualna u Hrvatskoj politici bez obzira na trenutnu temperaturnu gravitaciju raznih aqatorija i koja ima svoju cikličku potentnost i koja nikad zapravo nije doživjela svoje određenje konačnosti u smislu konsenzualnog sadržaja. Pravi šlagvort i podstrek da verbaliziram istu mi je dao moj stari „pajdaš“ Kuki (Kukljica) kad je upotrijebio nama svima znanu staru metaforu vrzinog kola iliti vražjeg kola i komentara na isti Marival-e o cijeni ulaska u to kolo.
Temeljna politička potka svodi se na činjenicu konstitucije političkog sustava u Hrvatskoj u kojem je moguće, a tako se praktično i ostvaruje – obnašanje vlasti i vladanje na bazi 1% osvojenih glasova na izborima bilo koje razine političkog organiziranja. Daklem za one koji su novijeg datuma rođenja Kuki tu metaforu sadržajno predstavlja kao:U narodnoj predaji postoji ideja ili bolje reći slika i usmena predaja o vrzinom kolu. To je kolo u koje se ljudi uhvate i nikako iz njega ne mogu da izađu.

Demokratsko odlučivanje

Demokratsko odlučivanje poznaje dva oblika odlučivanja: posredno i neposredno.
Posredno odlučivanje u demokraciji je izabiranjem svojih zastupnika, koji u naše ime odlučuju. Kod posrednog odlučivanja velika je opasnost što naši zastupnici u mnogim slučajevima ne odlučuju po savjesti moralnih demokrata, već izvrču činjenice i odlučuju po svom nahođenju koji je često motiviran njihovom osobnom koristi. Do danas sva demokratska društva participirala su pretežno posredno odlučivanje. Zašto? Iz jednostavnog razloga. što se na taj način lakše manipulira zapostavljenom večinom. Izabrani zastupnici odlučuju u ime ostalih po vlastitom nahođenju.
Drugi oblik odlučivanja u demokraciji je neposredno odlučivanje. Neposredno odlučivanje je referendum. Referendumom svi po svom nahođenju odlučuju o stvari odlučivanja. Neposredno odlučivanje možemo nazvati i samoodlučivanje, te je kao oblik demokratskog odlučivanja pravednije. Neposredno odlučivanje obvezuje sve o uspijehu ili neuspijehu stvari odlučivanja, bez obzira da li su odlučivali o stvari odlučivanja ili nisu , iz razloga što im je pružena mogučnost da odlučuju o istom.

Da se Hrvati pitaju, što bi odabrali?

Ovih dana svjedočimo da Hrvatima ništa nije toliko bitno kao vlastiti novčanik. Budimo realni, kolektivni ugovori o kojima sindikati pokušavaju provesti referendum se ne tiču uvjeta rada u čeličanama, rudnicima ili znojenja u utrobama brodova. U 90% slučajeva radi se o radu u grijanim uredima, a ako imate sreće i hlađenima ljeti. Tiče se sigurnosti posla, ali još više čistog novca -- božićnica, uskrsnica, regres, dar za djecu... to nisu bonovi za tjedan dana odmora u odmaralištu državnih namještenika, već skoro uvijek keš.

Ne zaboravimo, radi se skoro isključivo o državnim namještenicima. Ja sam se davno pozdravio s božićnicom, i naravno nisam se bunio (dolaskom krize je bilo jasno da slijede otkazi ili smanjenje plaća!) ali ja radim u privatnoj firmi. Poznajem ljude kojima kasni plaća mjesec-dva, ali i oni rade kod privatnika. Oni radnici iz Pevca vjerojatno nisu dobili regres za ovo ljeto, ali oni su radili za Pevca, a ne za Jacu.

Hrvati nisu uspjeli skupiti ni blizu dovoljnog broja potpisa da bi se održao referendum u ulasku u NATO. Dakle novčanik je mnogo važniji od vojnih pitanja. Kladim se da će vrlo slično biti i za EU.

Novi dnevnici

  1. Prastara povijest Bliskog istoka od Kvarner komentara 3
  2. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 15
  3. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 36
  4. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  5. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  6. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 15
  7. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 39
  8. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  9. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  10. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 37
  11. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  12. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  13. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 92
  14. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  15. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  16. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  17. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  18. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  19. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  20. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  21. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  22. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  23. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  24. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  25. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Bigulica
  • Busola
  • hlad
  • indian
  • shiky
  • walpurga

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner
  • greg0rynash