Tagovi

Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS

Posljednji politički događaji, a posebice stvaranje koalicije HDZ-HNS, samo su dokazali da je Hrvatska ušla u dugotrajnu političku krizu koja je u stvari počela padom Oreškovićeve Vlade kad je prvi put morala svojim autoritetom koji proizlazi iz ustavnih ovlasti intervenirati predsjednica Republike. Treba podsjetiti da je višedesetljetnu idilu smjene na vlasti HDZ-a i SDP-a poremetila pojava Mosta nezavisnih lista. Otada pa unaprijed više ništa ne može biti isto kao što je to bilo u posljednja dva desetljeća vladavine dvije vodeće stranke. Stvaranje koalicije HDZ-HNS samo je vrhunac dosadašnje stranačke prostitucije na hrvatskoj političkoj sceni. Ni jedna ni druga od dvije vodeće stranke, naravno s izuzetkom apsolutne premoći HDZ u prvim godinama stvaranja države, više ne mogu vladati a još manje učinkovito upravljati bez satelita.

Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije

Upravo traje medijska beatifikacija Davora Ive Stiera, sada već bivšeg europarlamentarca i bivšeg ministra vanjskih poslova.

Kako to da su njemu od samog početka širom otvorena vrata raznih političkih dvorova u RH?

Kako to da su ga mediji proglasili kraljem eseja?

Kao takvoga doveo ga je Ivo Sanader, naslijedila Jadranka Kosor, pa sada Plenković. Na kraju, ako Plenkoviću zašteka, Šeksovi imaju profiliranog od Stiera-novoga Sanadera, ili Plenkovića, ili Kosoricu, u obliku esejista, koji si je uzeo za poslanje esejsko zavaravanje.

Duet Plenković-Stier je za vrijeme Domoljubne koalicije spremno istupio napadom na vrh vlastite stranke, kako bi medijski stvorili početak priče o raskolu u HDZ-u, te kako bi Domoljubna koalicija ( koja je najviše prijetila starim službama bivše države, nelustriranim kadrovima, protusuverenističkim i jugonostalgičnima, unutar HDZ-a), uz pomoć Stierovog ESEJ-performansa -preko kojega je medijska mašinerija puno toga odrađivala, lakše bila uništena.

Ma kojim je ustaškim djeci/unucima, osim Zorana i Vesne Pusić namijenjen veliki značaj u hrvatskoj politici/udrugarstvu?

Bez pravog predstavnika, za koga da glasa umjereno krilo HDZ-a?

Da je prvi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice vodio politiku kao Tomislav Karamarko, pitanje je bi li i kako obranio Hrvatsku. Srećom, Franjo Tuđman na kojega se sadašnji predsjednik HDZ-a vrlo rado i (pre)često poziva, imao je sasvim drugačiji pogled na zajedništvo kada su u pitanju najviši interesi hrvatske države. On je u domovinski rat pozvao sve koji su na bilo koji način mogli pomoći obrani zemlje, a u državnom vrhu i stranci, dakle oko sebe, okupio je ljude i s lijeva i s desna, i iz bivšeg sustava i pridošlice iz inozemstva, vrlo uspješno balansirajući i posredujući između njih kako se ne bi međusobno previše sukobljavali. Imao je Tuđman svojih slabosti, i velikih čak, no kada je najviše trebalo, u prijelomnim trenucima, znao ih je prevladati i podrediti hrvatskom nacionalnom interesu. Na ovu se tezu i usporedbu s Tuđmanom svode primjedbe umjerenog krila HDZ-a, i dobrog dijela hrvatske javnosti, na način kako Karamarko vodi politiku i stranku. Hrvatskoj danas ne prijeti rat, ali ju već godinama šiba gospodarska kriza. Opet se nalazi na raskrižju, prepustiti se inerciji i sudbini ili krenuti put reformi i razvoja, a stjecajem okolnosti ponovno ju vodi HDZ, ovaj put, doduše, s koalicijskim partnerima. S obzirom na to da stranka 17.travnja bira predsjednika za idući četverogodišnji mandat, prilika je razmotriti imaju li u njoj, kao u Tuđmanovo vrijeme, mjesta svi, od centra, čak malo i lijevo pa sve do umjerene desnice, bez radikala, jer samo takav može imati široku potporu građana i biti uistinu stožerna hrvatska stranka.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci