Tagovi

Zajednica ugroženih vrijednosti

Vrijednosti koje su zajedničke i široko prihvaćene integriraju društvo i pojedince. Naravno da u širokom spektru mogućnosti, socijalnih položaja, ekonomske i političke moći te statusa, kao i različitih religijskih i ideoloških opredjeljenja pojedinci izabiru i prioritiziraju vrijednosti koje smatraju bitni(ji)ma i sebi bliski(ji)ma. No, da bi društvo opstalo, potrebna mu je uvjerenost velikog broja pojedinaca u zajednička načela, vrijednosti, moralne postavke. Ove se društvene maksime internaliziraju kroz običaje i kulturu, te kroz norme.

Nemalo sam ostala iznenađena kada sam prije malo više od tjedna dana u Jutarnjem pročitala da britanski premijer David Cameron zagovara ograničavanje nekih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao mjeru koja će spriječiti ponavljanje divljanja i javnog iskaza nezadovoljstva kakva su obilježila protekle dane u britanskim gradovima. O tome su pisali i britanski mediji, Guardian na primjer.

Uzroci nasilja u Londonu jos uvijek su nepoznanica

Bio je to tjedan koji je sokirao cijelu zemlju.

Hodali su ulicama i razbijali ducan za ducanom. Pljackaska orgija bila je tolikih razmjera da se i jedna 11-godisnja djevojcica okrenula kriminalu. Gradjani su pred televizorima i ponekad uzivo svjedocili potpunom slomu onog sto se zove "law and order" britanskog drustva. Nitko nije razumio kako to da je policija izgubila kontrolu na ulicama pred obicnom ruljom. Svakoga je zanimalo sto se krije iza nasilja, koji je uzrok.

"Postoje dijelovi naseg drustva koji nisu samo slomljeni nego jednostavno bolesni", rekao je David Cameron nakon hitnog povratka iz toskanske vile gdje je bio na godisnjem. Doduse, snimku pljackanja ozlijedjenog malezijskog studenta (vidi nize) nije ni moguce drugacije opisati, a opis donekle vrijedi i za praksu iznajmljivanja toskanskih vila za 11 000 eura tjedno. Sto se dogodilo u drustvu da je obolilo i je li bijes koji mladi osjecaju jednostavno eruptirao na ulice? Neredi u Londonu i drugim gradovima u ljeto 2012 ostat ce historijski bitan dogadjaj, ali ne iz razloga koji su isticani u hrvatskim medijima.

Pracenje nereda na otoku domaci mediji su odradili povrsno, senzacionalisticki i trivijalno. Propustili su oslikati socijalni kontekst, politicku klimu i reakcije drustva bez obzira na iskustvo sa slicnim slomom pravnog poretka (doduse s rasistickom pozadinom) iz ljeta 1995. U izvjestajima su prvo krenule potpuno promasene usporedbe s arapskim proljecem i Facebook revolucijama (neredi u UK nisu imali nikakvu politicku platformu ili cilj), a zavrsilo se na dramaticnim fotografijama/snimkama, pukom nabrajanju broja zrtava i drugim suhim faktima bez ikakve kontekstualne analize ili inteligentne rasprave. Intelektualna razina izvjestavanja i javne rasprave najbolje se ocituje u cinjenici da su mnogi anonimni komentatori na internetu implicirali da su uzrok nereda jednostavno "crnci“ / "imigranti" ili su se nasladjivali jer su ti "prokleti imperijalisti" koji "suruju sa Srbima" "dobili sto su zasluzili". Kao na primjer da mladoj obitelji s troje djece netko zapali ducan iznad kojeg posjeduju stan pod hipotekom za koji rade preko 48 sati tjedno.

Medijsko pracenje naknadne reakcije na nerede, koja predstavlja pravu sliku britanskog drustva, skoro je potpuno izostalo u Hrvatskoj. Rad sudova vikendom kako bi procesuirali sve involvirane, drakonske zatvorske kazne za umirivanje bijesne javnosti, medijska kampanja "name and shame" odnosno imenovanja i sramocenja odgovornih (uglavnom djece ispod 18 godina), agresivan rad policije na identifikaciji pocinitelja uhvacenih CCTV kamerama, price roditelja koji su prijavili vlastitu djecu, akcije kolektivnog ciscenja ulica, primjeri potpore i zive, inteligentne i informirane rasprave u britanskom medijskom prostoru nisu praceni u Hrvatskoj. Samo tjedan nakon nereda, uhapseno je 2510 ljudi, 843 ih je u pritvoru, 1297 je optuzeno, a brojka osudjucih presuda je presla 200. Prosjek broja ljudi koji dnevno ulaze u zatvorski sustav je dosegao 100. To su brojke koje hrvatski lokalni sud ostvaruje godisnje, ne tjedno. Hrvatska javnost je tako po tko zna koji put ostala uskracena za potpunu informaciju, inteligentni kontekst i sansu da uci iz primjera efikasnog pravosudja i pravne drzave o kakvima za sad moze samo sanjati.

Uhapsite Benedikta!

Papin posjet Ujedinjenom kraljevstvu umjesto euforije i narodnih nosnji docekuje jedino rastuci gnjev i opca apatija.

Prodaja ulaznica za evente s papom toliko je niska da izjave nadbiskupa Nicholsa o tome kako se katolici “izrazito“ vesele dolasku velikog vodje ne djeluju nimalo uvjerljivo. Aktivisti su upozorili pontifa da ce ga na njegovoj “povijesnoj“ posjeti docekati prosvjedi. Ono sto je u Hrvatskoj nezamslivo – jer ona docekuje papu iskljucivo s enormnom kolicinom opce patetike i idolopoklonstva, kao hodajuce bozanstvo, bez rijeci kritike i opozicije – potpuno je ocekivano i normalno u drustvu koje od malena djecu uci da razmisljaju za i protiv, kriticki misle i ne prihvacaju zdravo za gotovo propagandu medija, vlasti, religije ili nekog treceg. Na dan smrti Ivana Pavla II, BBC je prenosio niz emisija u kojima se raspravljala ostavstina dugovjecnog pape, ukljucujuci ostru kritiku politike prema kontracepciji koja pogoduje sirenju HIVa u Africi ili pravima homoseksualnih osoba. Kritika crkve u Velikoj Britaniji je prirodna refleksija sekularnog drustva sklonog javnoj raspravi.

Peter Thatchell, dugogodisnji aktivist i glas pokreta “Protestirajte protiv Pape“, elaborirao je kako smatra da je licemjerno da vlada razvije crveni tepih za dolazak poglavara ciji stavovi o svecenicima zlostavljacima, sigurnom seksu, tretmanima neplodnosti i pravima homoseksualnih osoba nisu u skladu s britanskim civilizacijskim normama. Ne samo da se s Benediktom ne slaze sekularni dio drustva – prema aktivistima, znacajni broj katolika u Britaniji ne dijeli stavove poglavara Katolicke crkve.

Vizualizacija državnog proračuna

Državni proračun je nakon Ustava pojedinačno najbitniji dokument koji definira i opisuje funkcioniranje jedne države. U našem slučaju, riječ je o dokumentu s nekih 14.000 stavaka gdje su na primjer plaće državnih službenika definirane na nekoliko stotina međusobno različitih mjesta pa je stoga vrlo teško pratiti što se točno u državnom proračunu događa.

Kako bi to riješili, napravili smo grafičku vizualizaciju kroz državni proračun.

Državni proračun 2010.

Socijalna drzava pod skalpelom

U borbi protiv ogromnog javnog deficita Velika Britanija se, za razliku od Hrvatske, odlucila upotrijebiti macetu umjesto skalpela. Dok Jadranka Kosor polako i precizno reze javne troskove i pri tome se suocava s bolnim otporom javnosti kroz referendum, britanska javnost se sprema na najdublje rezove javnih troskova kakvih se ne sjeca zivuca generacija. Premijer Cameron uvjeren je da moze smanjiti velicinu drzavnog aparata na stupnjevit i posten nacin no ono sto brine javnost jest spoznaja da je doslo vrijeme potpune rekonstrukcije pojma "socijalne drzave" (welfare state). Makar kapitalisticka, Velika Britanija je socijalno vrlo osjetljiva: zdravstvo je javno i besplatno, javni prijevoz je subvencioniran, naknade za nezaposlene su izdasne, a (politicki nekorektnim hrvatskim izrazom) "socijalnim slucajevima" lokalne samoupravne zajednice placaju stanarine u iznosu i do 800 funti mjesecno. Novi rezovi nisu samo kozmeticka kirurgija. Na djelu je redefiniranje pojma socijalne osjetljivosti.

Obdareni parlament Tweedleduma i Tweedledeea

U samo jednom danu od formiranja koalicijske vlade pojavio se oblak pobune.

Torijevski backbencheri naljutili su se zbog najava liberalno-konzervativnog saveza da će za izazivanje novih parlamentarnih izbora biti potrebno 55% glasova. Prema tradiciji (a time i ustavu), za svrgavanje nepopularne vlade potrebno je isposlovati glas nepovjerenja vladi od strane samo polovine zastupnika. Povećanje na 55% izazvalo je nezadovoljstvo nekih parlamentaraca zbog "oduzimanja" moći svrgavanja vlade. Kada je nedavno održao prvu sjednicu kabineta, strastveni obožavatelj pikada i novi premijer David Cameron dao je sve od sebe da pošalje signal "novog doba" u politici odlukom da se plaće ministara umanjuju za pet posto i naredbom zastupnicima da osobne animozitete ostave po strani. No gunđala iz stražnjih klupa očito ne dijele viziju novog harmoničnog doba. Kako torijevci imaju 47% donjeg doma povećanje na 55% bi u praksi značilo da čak i kad bi ih LibDems napustili i pridružili se drugim strankama u izglasavanju nepovjerenja, to još uvijek ne bi bilo dovoljno za svrgavanje vlade. Bivši ministar pravosuđa Jack Straw nazvao je takav prijedlog "namještaljkom", no novi "ministar unutarnjih poslova" (Home Office) William Hague argumentirao je kako je potez potreban kako bi se "zaštitila ideja" petogodišnjeg parlamenta i kako bi mu se dao "pravi kredibilitet". Ipak, protiv indirektnog pokušaja očuvanja konzervativne većine pobunili su se upravo najstariji konzervativni parlamentarci i poručili da vladi daju 50 dana za "medeni mjesec" za vrijeme kojih mogu povući nepopularne poteze. Nakon toga, zaprijetili su backbencheri, počet ćemo istupati.

Novi dnevnici

  1. Delanec od pravednik vz komentara 7
  2. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  3. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 49
  4. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 23
  5. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 30
  6. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  7. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  8. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  9. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  10. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  11. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  12. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  13. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  14. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  15. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  16. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  17. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  18. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  19. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  20. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  21. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  22. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  23. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  24. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  25. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 241

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko