Tagovi

Težak udarac hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini

Uhićenje deset hrvatskih branitelja Orašja s obzirom da se dogodilo samo dva dana nakon tobože uspješnog posjeta premijera Andreja Plenkovića poticaj je da se ozbiljno „sine ira et studio“ razmotri cjelokupna državna politika Republike Hrvatske prema, htjeli ne htjeli, provizornoj državi Bosni i Hercegovini. Temeljno je pitanje kakvo stajalište u međunarodnim odnosima treba zauzeti Republika Hrvatska prema susjednoj državi gdje živi jedan dio hrvatskog nacionalnog korpusa koji je na određeni način zaštićen Ustavom Republike Hrvatske. To je jedna dimenzija odnosa Zagreba prema Sarajevu, a druga je dimenzija kako u susjednoj državi s hrvatskim narodom kao najslabijim kontitutivnim čimbenikom gledaju na odnose s Republikom Hrvatskom. U sve to, kao treću važnu dimenziju, treba uključiti i nesavršen Daytonski sporazum koji je stvorio nefunkcionalnu državu i sukob interesa velikih sila na Balkanu.

Vojsku da, ali gdje !?

Naša generacija ( mi iz pedeset i neke) svjedoči po drugi put povijesnim događanjima. Nije dosadno.
Moj djed po majci nije se makao iz sela osim što je 2- 3 godine u WW2 proveo kao vojno nesposoban na radu u Njemačkoj, promjenio je nekoliko država, zastava, ideologija, moneta...rođen je u Austrougarskoj i išao u osnovnu školu...pa je dočekao prvu Jugu....srpske žandare i diktaturu...pa NDH-a, pa SFRJ-ot i najzad današnju RH..umro je 1994. god.

Doživio je da mene vidi pod punom ratnom spremom, ali i da mu se drugi unuk vrati iz zarobljeništva..tj. da bude razmjenjen. Da je poživio još godinu..doživio bi i Oluju.

Njegova kuća je bila zadnja u jednom sokaku prema polju...od kuda mogu doći čejeni ako linija pukne. Imao je psa šarplaninca...ja sam mu nabavio revolver..ostavio dvije bombe.. M-56-ticu..i skraćenu sačmaricu kojoj je najviše vjerovao.

O njemu su se brinule dvije babe iz blizine ...plus njegova kćerka...koje su ga redovno obilazile..da mu što ne nedostaje.

Minusi i plusevi nove predsjednice

Budući da sam komentirao prve poteze bivšeg predsjednika Ive Josipovića odmah nakon što je izabran, ostajući dosljedan objektivnosti i vlastitoj profesionalnoj etici ne vidim razloga zašto bih i novoizabranu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović poštedio u njezinih prvih 100 dana predsjednikovanja. Na početku njezinog mandata počet ću s minusima, a potom ću komentirati ono što je bilo pozitivno u ovih mjesec dana.

Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji

Posjet predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina Beogradu predstavlja za hrvatsko-srbijanske odnose važan događaj iz kojega bi trebala proizići bitna promjena politike Zagreba prema istočnom susjedu. Naglašavam „trebala bi proizići“, jer je veliki upitnik može li se to očekivati i jesu li za to spremni predsjednik Republike Ivo Josipović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Gledajući geostrateški posjet ruskog predsjednika Putina Srbiji predstavlja izraz i potvrdu Rusije da učvrsti svoju poziciju na području Balkana, premda Srbija više nije toliko geostrateški važna kao što je bila kad je bila povezana s Crnom Gorom i imala pristup Jadranskom moru. Okružena članicama NATO saveza, Hrvatskom, Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom i Albanijom Srbija se nalazi u slijepom crijevu Balkanskog poluotoka i praktički sama ne može više predstavljati opasnost za svoje okruženje kao što je to bilo posljednjih stotinjak godina. Upravo zbog toga sadašnjem srbijanskom rukovodstvu bilo je stalo do posjeta Vladimira Putina da se pokaže Europskoj uniji, kojoj dugoročno Srbija teži, kako Beograd ima „bratskog saveznika“.

I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović

Smjena glavnog analitičara predsjednika Republike Dr. Dejana Jovića izazvala je sasvim očekivano niz opravdanih kritika na izbor savjetničkog tima Ive Josipovića. Temeljno je pitanje kako je uopće bilo moguće da britanski Srbin s izrazito jugonostalgičarskim i protuhrvatskim gledištima dođe na tu utjecajnu poziciju. Sad je otkriveno da dr. Dejan Jović uopće nije prošao sigurnosnu provjeru, što opet postavlja pitanje je li sam predsjednik Republike koji nadzire rad obavještajnih službi prošao sigurnosnu provjeru.

Zoran Milanović rasprodaje hrvatski teritorij

Nakon ponižavajuće arbitraže sa Slovenijom Zoran Milanović isto nudi Crnoj Gori. Izjava Zorana Milanovića nakon susreta s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem dokazuje da hrvatski premijer kad su u pitanju nacionalni interesi nastavlja izdajničkim putem Ivice Račana.

Nedavna izjava jednog crnogorskog vladinog dužnosnika da poluotok Prevlaka nije ni hrvatska ni crnogorska ostala je bez službene reakcije hrvatske Vlade, što je samo po sebi dokaz da sadašnja hrvatska vlast ne brine osobito o zaštiti teritorijalnog integriteta. U službenom posjetu Hrvatskoj bio je crnogorski premijer Milo Đukanović pa je javnost očekivala da će se u ovoj prilici gost iz Podgorice ispričati za najblaže rečeno nespretnu izjavu svojeg direktora uprave za nekretnine. To se međutim nije dogodilo, nego je dapače Milo Đukanović izjavio da bi bilo "neodgovorno" od dviju vlada da zbog pitanja razgraničenja blokiraju gospodarski razvoj Hrvatske i Crne Gore.

Novi izdajnički čin predsjednika Josipovića – odlazak pred noge Tomislavu Nikoliću

U osjetljivim hrvatsko-srbijanskim odnosima nije jasno zašto predsjednik Republike Ivo Josipović odlazi sljedećeg mjeseca u službeni posjet Beogradu, gdje će se sastati s srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, premijerom Ivicom Dačićem i s drugim dužnosnicima. Naravno da se odnosi sa susjednom istočnom državom trebaju razvijati u duhu međusobnog poštovanja i unapređenja suradnje, jer na ovom balkanskom prostoru upravo odnosi Hrvatske i Srbije trebaju biti temelj dobrosusjedstva i stabilnosti. Međutim u odnosima između Zagreba i Beograda nakon velikosrpske agresije još uvijek nije uspostavljen iskren dijalog na temelju kojeg bi se mogli rješavati problemi naslijeđeni iz Hrvatsko-srpskog rata iako je on završio još prije 18 godina.

„Večernji list“ promovira politiku velikosrbina Milorada Pupovca

NB Evo poslatice za minusere, komunjare, velikosrbe, ravnogorce, jugohrvate, jugonostalgičare i uopće svu tu jugoslovensku bulumentu.

Uvjetovanje? Ne, nego nemar hrvatskih vlasti

Uz zaglušno višegodišnje bubnjanje o "slovenskim ucjenama" izgubili smo iz vida činjenicu da RH ima neriješenih graničnih pitanja s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.
Ostalo bi to vjerojatno i dalje izvan zanimanja, jednako hrvatskih vlasti i javnosti, da poslije svojeg posjeta Hrvatskoj 01. 06. 2010., a nakon sastanka s Kosoricom, belgijski premijer Yves Leterme nije izrekao da će prepreke za zaključenje pristupnih pregovora s EU za RH "prestati čim riješi probleme brodogradilišta, granične prijepore sa susjedima i pitanja vezana uz poglavlje o pravosuđu".

Oko brodogradilišta stvari su dosta jasne i ta problematika je rješiva, misle u Vladi, ne očekuju ni pretjerane probleme što se pravosuđa tiče jer tvrde da RH u potpunosti surađuje sa sudom u den Haagu, ja osobno mislim da je tu u pitanju i reforma hrvatskog pravosuđa, a ne samo suradnja s ICTY.

Dobro, recimo da je Vlada u pravu, samo što ćemo s graničnim sporovima?

Posao Stolje?a

Eto ga, jos dva dana su ostala do dostave bankovne garancije.

Posao Stolje?a ?e se po svoj vjerojatnosti pretvoriti u bruku hrvatske povijesti.

Velemajstor Radic i sateliti nisu uspjeli dostaviti bankovnu granaciju koja se sastoji od jednog A4 papira na kojemu stoji iznos tj visina garancije i SWIFT broj banke ili banaka koje stoje iza garancije.

Svim nastojanjima unatoc, naporima J.KO i DJUKELE, izgleda da perjanice novog hrvatskog kapitalizma nisu uspjeli zagrepsti sve svoje otvorene i skrivene rezerve, sva prežderavanja tudjim novcem na svoj ra?un.

Gorak okus ostavlja i presedan netransparentnog poslovanja jedne kompanije koja je u javnoj kotaciji ZG-burze. Prenemaganjem oko famozne bankovne garancije postavlja se pitanje kako se zapravo posluje u hrvatskoj.

Da li su to zakoni tržišta i institucija koje postoje ili su to ve? osobe u pozadini koje kroje ekonomsku i politi?ku sudbinu na kojoj se treba temeljiti naše društvo.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci