Jucer na dan antifasisticke borbe prijatelji zivotinja okupili su se da prosvjeduju protiv mucenja i ubijanja njihovih cetveronoznih ljubimaca.
Oko 400 ljudi okupilo se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na prosvjedu za pretanak ubijanja zdravih pasa i mačaka, te za hitno otvaranje skloništa, javljaju Prijatelji životinja. Cilj prosvjeda bio je ukazati na nezakonito postupanje veterinarske inspekcije i njihove nevine žrtve. Među prosvjednicima bili su djelatnici skloništa Noina arka i Dumovec, te neki od udomitelja čije su životinje proteklih dana eutanazirane. Pridružili su im se i aktivisti udruga za zaštitu životinja. Građani su nosili svijeće, majice i transparente sa slikama ubijenih životinja.
Nemili dogadjaji kojih smo bili svjedoci ovih dana uzrokovali su ovu reakciju. Imam empatiju prema kucnim ljubimcima i smatram da je strasno ovo sto im se radi i protest prijatelja zivotinja potpuno je opravdan. Medjutim...
Prenosim s mrežnog sjedišta ZelenaPolitika.Info
Ovo je neposredni nastavak prvog dijela teksta, objavljenog u ponedjeljak pod naslovom "Autonomija, interesi i vrednote". Ovo je drugi od četiri predviđena nastavka pod zajedničkim naslovom "Građanski aktivizam i civilno društvo". U trećem nastavku bit će riječi uglavnom o razvoju civilnoga društva u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, a u četvrtom o aktualnoj situaciji.
U tekstu koji slijedi ima citata, pozivanja na "neke autore" isl.. Ovdje sam se odlučio ne navoditi točne reference, jer mi se čini, da to nije primjereno formatu bloga kao medija. One bi znatno produljile tekst i mogle bi odvući čitatelja i diskusiju od bitnih tema koje promišljamo. U nekoj kasnijoj objavi to će možda biti promijenjeno.
Preneseno sa ZelenaPolitika.Info
AUTONOMIJA, INTERESI I VREDNOTE
U prva dva nastavka analiza "U sridu!", govorili smo o osnovnim koncepcijama demokracije i ekonomije. To pokriva neka bitna pitanja dva sektora suvremenih društava: države (sektor vladavine) i privrede (sektor privređivanja; zato je "gospodarstvo" loša riječ). Kažimo sad nešto o "trećem sektoru", odnosno onome, što obično zovemo "civilno društvo".
Da bi se razumjelo o čemu je riječ, treba razjasniti niz pojmova, te kombinirati strukturalni i povijesni pristup. Iako sam se nastojao fokusirati na samu srž tematike, imajući na umu prosječnoga čitatelja, građanina koji je možda aktivan a možda i nije, morao sam ući u razna razjašnjenja i ilustracije, pa je tekst bujao, daleko premašivši prvotno predviđenih 1.500 riječi. Tako sad odstupam od prvotnoga plana i ovu ću važnu temu obraditi u četiri nastavka. Neke se bitne stvari ipak ne mogu svesti na par parola, niti na nešto što prosječni surfer može pročitati u jednoj minuti.
Jedan od ključnih problema Peripatetičkog antivladinog prosvjeda (PAP 2011) jest ekipa desničara koji se agresivno nameće na čelu kolone, iako ih mediji uglavnom ignoriraju. Među njima je istaknuta ličnost Dean Golubić, predsjednik stranke "Nacionalni demokrati". Stranke toga imena u Europi su poznate kao sljedbenici nekadašnjih "nacionalnih socijalista" (nacista) i stalno su na rubu zabrane. Oni se, iako marginalni, uspijevaju nemetnjuti čistom bezobraštinom,. jer su druge grupacije (lijeve, liberalne, konzervativne) pomirljive, ne guraju se i međusobno su nepovezane.
Potaknut diskusijom koja se povela uz dnevnik Osnovna Svrha Volontiranja Za Civilno Društvo Je... Koja?, prenosim dio jednog svojeg rada iz ožujka o.g. (elaborat, nije objavljen). Tu predlažem neke pojmovne distinkcije, za koje smatram da mogu biti korisne u nastojanju razumijevanja društvene stvarnosti. u kojoj živimo.
Društvo je u Hrvatsko i dalje snažno zavisno od države, prema kojoj je usmjereno najviše pogleda i očekivanja. Problem međutim nije jaka država, nego slabo društvo.
Najnovija objava u nizu nezaobilaznih sadržaja kad su u pitanju informacijski resursi, društvene znanosti, sreća i blagostanje - Slobodni Planet, čovječanstvo, kritičko razmišljanje, znanost, nauka, edukacija, obrazovanje, znanje, preporod, svjesnost, evolucija....
Iako se o civilnom društvu u ovim modernim vremenima zaista mnogo govori, priča o "civilnom društvu" je do krajnje mjere nerazumljiva.
Gotovo je nemoguće ovih dana voditi razgovor o svijetu, nacijama, politici i demokraciji, a ne spomenuti čarobnu riječ "civilno društvo"; stoga bi neko mogao pomisliti da ljudi točno znaju na što misle kad upotrebljavaju ovaj termin i zašto je on toliko važan. Nažalost, jasnoća i jednostavnost su u raspravi o civilnom društvu odsutni; nedostatak preciznosti u definiranju prijeti potopom ovog koncepta plimom zbunjoze i kritika.
Nakon višemjesečnih, ponekad i mučnih pregovora, 16. lipnja konačno su izglasane ustavne promjene. Kako mene osobno najviše zanima kako je u tim promjenama prošao članak 86. koji se bavi referendumom, tako ću u ovom tekstu pisati samo o tom aspektu. U tom kontekstu treba analizirati dvije stvari - promjene koje su izglasane, kao i one koje nisu. Ove druge smatram važnijima, pa ću od njih i krenuti.
U ponedeljak, 23. studenog 2009. se u Saboru održao okrugli stol u organizaciji udruga civilnog društva (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek – Centar za mirovne studije – CESI – Documenta – GONG – Građanski odbor za ljudska prava – Iskorak – Zelena akcija) na temu ustavnih promjena. Na tom su okruglom stolu udruge prezentirale svoje prijedloge za promjenu Ustava, te formalizirale suradnju za zajednički nastup u tom procesu.
Program rada bio je slijedeći: nakon uvodne riječi voditeljice programa, Vesne Kesić, u uvodnim izlaganjima su prof. dr. Siniša Rodin (član vladine skupine za izradu udtavnih promjena) sa Pravnog fakulteta iz Zagreba, te prof. dr. Gordan Čular sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prezentirali svoj pogled na proces u kojem se nalazimo. Potom su predstavnici udruga civilnog društva predstavljali svoje prijedloge: Vesna Teršelić je u ime Centra za mir, Documente i Građanskog odbora za ljudska prava o promjeni članka 9. Ustava o izuzecima od načela neizručivanja državljana Republike Hrvatske drugim državama. Marko Sjekavica je u ime istih predlagača govorio o promjeni članka 75. Ustava o imunitetu zastupnika Hrvatskog sabora. Gordan Bosanac je u ime Centra za mirovne studije govorio o dodavanju vrijednosti nenasilja i izgradnje mira u članak 3. Ustava. Aleksandar Hatzivelkos je u ime inicijative „NATO na referendum“ govorio o promjeni članka 86. Ustava u smislu smanjivanja broja potpisa koje je potrebno prikupiti za raspisivanje referenduma. Edo Burić je u ime Iskoraka govorio o dodavanju spolne orijentacije kao jednog od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u članke 14. i 17. Ustava.
No kako je ovo moj blog, a ne „objektivni i neutralni“ novinarski uradak, te kako mi je izrazito čudno pisati o samome sebi u trećem licu jednine (ipak nisam ja Bandić), od ovog trenutka na dalje prelazim na osobni pogled na cijeli taj događaj.
Zgrožena vijesti koje sam pročitala o najnovijem razotkrivanju kriminala najbljutavije vrste želim vjerovati da će institucije države reagirati onako kako to radi sav civilizirani svijet.
"Osjecki politicari, odvjetnici i poduzetnici placaju seks maloljetnim šticenicama Doma"
MALOLJETNE štićenice Doma za odgoj djece i mladeži ispričale su novinaru Jutarnjeg lista Dragi Hedlu da su žrtve pedofilije i silovanja unutar organiziranog lanca maloljetničke prostitucije u Osijeku. Svoje optužbe, koje mogu potkrijepiti SMS-ovima dogovora noćnih sastanaka, spremne su ponoviti u policiji.
Među "mušterijama" koje su im dovodili svodnici su i dvojica visokopozicioniranih političara iz Osijeka, od kojih je jedan u upravi velike državne tvrtke, a drugi je bio visoki dužnosnik jednog ministarstva te jedan poznati osječki odvjetnik, te druge poznate osobe iz političkih, poduzetničkih i pravosudnih krugova, navodi list te objavljuje pisma u kojima su opisani njihovi sastanci s klijentima.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/osjecki-politicari-odvjetnici-i-poduz...
Teze za djelovanje zelene stranke i progresivnih društvenih pokreta
Deset godina nakon rušenja zablude zvane komunizam, došlo je vrijeme da trezveno pripremamo rušenje kapitalizma.
U posljednje dvije godine objavio sam na blogu nekoliko članaka koji govore o ekonomiji. Razmišljajući o globalizaciji i njenim proturječjima (čitao sam posljednjih tjedana knjge na tu temu Josepha Stiglitza i Ulricha Becka), odlučio sam nakon osam godina ponovo objaviti ovaj tekst. Prenosim ga neizmjenjenog. Mislim da je i danas zanimljiv - a također, koristim blog da ostane i meni na pameti! :sretan: Slijedećih mjeseci artikulirat ću svoja novija promišljanja.
Napisano u studenome 2000. Objavljen je skraćen u fanzinu ‘Deadline’, jednom od izdanja zagrebačke Zelene akcije. Pripremljen je kao letak na jednom listu papira A4 formata i dijeljen u raznim prigodama. Također, bio je osnova za jedno predavanje koje sam održao u klubu ‘Palach’ u Rijeci. Zatim je objavljen u brošuri "Što se dogodilo u Genovi", srpnja 2001.
