pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Izvorno, danas već čuveni Pelješki most ideja je nedavno preminuloga bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje. Metkovski građevinar i 'prvi crveni župan' iznjedrio je ideju gradnje danas kontroverznoga mosta u okolnostima sasvim različitim od današnjih. U to vrijeme Dalmatina nije bila ni na obzoru, a prolaz kroz Neum ipak je značio konkretniji problem u putovanju prema Dubrovniku, osobito u kontekstu željenoga oživljavanja turističkoga prometa. Spojivši politiku i profesiju Šprlje je 'trasirao' Pelješki most kao tad spasonosno rješenje prometne povezanosti Dubrovnika. Na njegovim izbornim plakatima bila je karta s ucrtanim mostom i parolom 'Župan koji povezuje'. Držalo je to vodu, bez obzira na usputne opaske da je u tu ideju dobro upakiran i njegov poslovni interes.

Nikada, ali baš nikada na ovim prostorima nije bilo lako živjeti, mijenjali su se režimi, vladari, ideologije i sve to je nekako prolazilo a mi opstajali i neprestano se nadali boljem, pravednijem i bogatijem životu.

Nažalost čak i u onim rijetkim trenucima povjesti kada smo imali prilike da uzmemo stvari u svoje ruke nismo znali ili nismo htjeli to pametno i dobro učiniti. Po pravilu to naše uzimanje u ruke bi počinjalo ili završavalo krvoprolićem obično tako okrutnim da bi se cijeli 'uljuđeni' svijet zgražao. Tako je nažalost i sada ovih zadnjih gotovo 18 godina, okrutnost, glupost, zločini i laži ono su što opisuje naše uzimanje stvari u ruke.

pupovac u Nu2, kosovo u bbcovom hardtalku

zašto srbi nisu...?
srbi u srbiji, izvan srbije, srbi u hrvatskoj, srbi u bosni i hercegovini
nisu ...
i onda stanem
jer je jasno da nisu mogli.. (trebali su, ali nisu)

a što su mogli?
pupovac u Nu2, kosovo u hardtalku
i ja bih sada postavio pitanje
koja bi po vašem mišljenju bila dobra politika srba i srbije
počnimo sa srbijom
A. da ste rođeni srbin, živite u beogradu,
što biste napravili da ste se našli na mjestu slobodana miloševića?
što biste napravili danas?
odnosno,
da ste u prilici da donosite ključne odluke o budućnosti srpskog naroda
istim vrijednosnim sustavom, na temelju istih vrijednosti,
na temelju kojih procjenjujete uspjehe/neuspjehe hrvatske politike
što biste napravili?
koja bi politika za srbiju bila najbolja? najpoštenija? najuspješnija?
koju biste vi odabrali?
B. da ste rođeni srbin, rođen u hrvatskoj, školovan i živite u zagrebu
što biste napravili da ste se našli na mjestu srpskog političara 90-ih?
što biste napravili da ste se našli na mjestu srpskog političara danas?
odnosno,
da ste u prilici da donosite ključne odluke o budućnosti srpskog naroda

Mostovi bi,barem koliko ja znam trebali spajati i zbližavati ljude i krajeve.Pošto to most (o)Pelješac-kopno ne radi onda je to antimost,primjer hrvatske gluposti i ignorancije.

Više od ponašanja vladajućih čudi me ponašanje oporbenih stranaka koje se baš i ne bune previše oko ovog projekta, a ovaj most je još jedan primjer našeg sramotnog ponašanja prema BiH i njenim stanovnicima.

Ako već imamo dvije milijarda kuna viška zar ne bi bilo bolje da ih potrošimo na poboljšanje života ljudi u BiH,da im pomognemo da što prije uđu u EU.Otvorenom i dobronamjernom politikom i iskrenom suradnjom s vlastima BiH mogli bi uvelike pomoći našim susjedima da uđu u EU.Ulaskom BiH u Eurpsku uniju most bi postao nepotreban,a i izvršili bi našu obvezu da pomognemo našim sunarodnjacima koji žive izvan Hrvatske.
Ali to se verojatno neće dogoditi,jer je naše ponašanje prema susjedima ignorantsko i bahato,prema BiH se ponašamo kao prema našoj koloniji.Ponašamo se kao da ne postoji od dana kad je postalo jasno da nećemo prigrabiti dio nje za sebe(a ni prije toga nismo bili puno bolji).

Međunarodna pravna i politička zajednica je namjestila remindere na mobitel - u 10 sati ujutro 26. veljače Međunarodni sud pravde objavljuje odluku u slučaju Bosna i Hercegovina v. Srbija koji se s dobrim razlogom titulira kao landmark case pred najvišim sudom UN-a nadležnim za sporove između država i koji je po značaju usporediv sa slučajem Nicaragua v. USA iz 1986. kojim je ustanovljeno da je USA prekršila međunarodno pravo podržavajući gerilske Contras frakcije u Nikaragvi, a o kojem se i danas raspravlja s istim žarom kao i prije 20 godina. Slučaj BiH v. Srbija će, oglasi li se sud nadležnim, biti prekretnica u razvoju međunarodnog prava jer se po prvi puta u povijesti razmatra odgovornost države za genocid. Presude ICJ-a postavljaju temeljna načela razvoja međunarodnog prava jer imaju presedanski značaj pa će objava ove odluke nesporno biti povijesni trenutak u međunarodnoj borbi protiv ovog "the crime of crimes".

Ovaj je slučaj iznimno složen o čemu najbolje govori činjenica da su si najveći autoriteti za međunarodno pravo koji sjede u palači u Hagu uzeli točno 10 mjeseci da donesu odluku. Odluka koju donesu je obvezujuća, bez prava žalbe i provediva kroz prisilne mjere Vijeća sigurnosti ako je potrebno. Doduše, javnost u zemljama bivše Jugoslavije ovaj slučaj uopće ne promatra kao slučaj odgovornosti države za genocid nego kao nekakvu konačnu presudu o prirodi rata (složeni etnički sukobi ili čista agresija Srbije) što je vrlo daleko od istine. Redovi koji slijede će možda pomoći ispraviti tu pogrešnu percepciju.