Tagovi

Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja…

Članak Miljenka Jergovića u jučerašnjem "Jutarnjem listu", povodom izlaska knjige sabranih djela fra Leonadra Ćuturića, bosansko fratra iz samostana u Fojnici.

Njegovi su stavovi jednostavna ilustracija fenomena, kojeg je Edward C. Banfield, istražujući strukturalno zaostajanje južne Italije za sjevenom, prije 60 godina okrstio kao "amoralni familizam" (htijući naime reći da moralna načela vrijede samo unutar "familije"; pa bi možda bolje bilo "familistički moralizam").

fra Bono Zvonimir ŠagiSlika lijevo: Umjesto slike fra Leonarda, dajem sliku fra Zvonimira Bone Šagija, koji je bio, kako sam ga doživio, bitno drugačija vrsta redovnike, izbegavši se i suprostavlajući se nacionalističkoj redukciji kršćanstkoga univerzalizma.

Čovjek koji je uzor vrlina unutar svoje zajednice, kad iz nje izađe, umjesto etike (etika je moral, poopćen na čovječanstvo) osjeća strah, nepovjerenje i mržnju. Umjesto poopćena moralnih načela prihvaća, hirovito i nekritički, one ideologije koje su na raspolaganju, a odgovaraju osnovnim osjećajima obaveze prema Svojima i straha od Drugog.

Tragična smrt rudara i cinizam bosanski političara

Može li ljudsko biće uopće biti veći cinik od Bosanskih političara. S teorijske točke gledišta i to je moguće a u praksi bi se za to trebali svojski potruditi.

Svi „ugledni“ Bosanski političari  i sve važnije političke stranke izrazile su svoje žaljenje povodom tragične smrti četiri Bosasnka rudara.

Vlada federacije BiH u čast poginulih rudara odlučila je po hitnom postupku proglasit dan žalosti u Federaciji BiH te dva dana žalosti u Kaknju, mjestu blizu kojega su rudari stradali.

Naravno poginulim rudarima ta naknadna žalost i pamet ne vrijede ništa. Kada pogledamo ponašanje Bosanskih vlasti i političara  prema poginulim rudarima, vidimo onu tužnu istinu, da te svi vole, cijene i žale tek onda kada pogineš.

Dok su dotični rudari bili živi, nitko od političara i članova vlade nije brinuo za njih. I ne samo da političari nisu brinuli za rudare, već to nisu činile ni nadležne rudarske inspekcije koje su plaćene da provjeravaju i nadziru sigurnost rudara  na radu te tehničku ispravnost rudnika.

Bosna, a je li 1914 najavila svjetski rat?

BOSNA, A JE LI 1914 NAJAVILA SVJETSKI RAT?
BiH, a je li 2014 najavljuje svugdje oko nas rat?

eksplozivnih razlika - BiH ima više od drugih,

razlikovnih vjernika i NE vjernika - BiH ima više od drugih,
razlikovnih nacionalista i interNacionalista - BiH ima više od drugih,

razlikovnih bogataša-siromaha-prosjaka - BiH ima više od drugih,
razlikovnih gladnih BEZ prihoda stanovnika mladih-odraslih-starih - BiH ima više od drugih,

razlikovnih političara u parlamentima - BiH ima više od drugih,
razlikovnih političarskih ciljeva, koji NE ujedinjuju BiH - BiH ima više od drugih,

razlikovnih profitera za lopovluk BiH profita - BiH ima više od drugih,
razlikovnih lopova za lopovluk BiH bogatstava - BiH ima više od drugih,

razlikovnih hijerarhija u dugoVječnom ratu za vrhovništvo hijerarhijske BiH piramide - BiH ima više od drugih,

razlikovnih nacionalista izvan BiH za pomoć u BiH nacionalistima - BiH ima više od drugih,

razlikovnih država izvan BiH za pomoć i protiv pomoći BiH državi - BiH ima više od drugih,

zbrajanje razlikovnih svojstava BiH?
odbijanje razlikovnih svojstava BiH?
dijeljenje razlikovnih svojstava BiH?

Ilija Garašanin Na?ertanije

U nekoliko dnevnika i komentara sam pokušao objasniti kratku povijest sukoba Srba i Hrvata na ovim prostorima, a me?u argumente sam koristio i tajno djelo predsjednika vlade Kneževine Srbije iz 1884. NA?ERTANIJE.

Kako se radi o prvom pisanom dokumentu srpskih vlasti iz kojih se rodila ideja Velike Srbije mislim da bi to kratko djelo trebalo objaviti u cijelosti i na pollitika.com.
Zna?aj ovog djela je u tome što ideje koje su iznesene još 1844 i danas žive u Srbiji i uzrok su zadnjih ratova na ovim prostorima i biti ?e uzrok slijede?im ratovima ako se pojave me?unarodni odnosi koji ?e omogu?iti pokretanje rata. Kod nas desnica i extremna desnica jedva prelaze izborni prag u Srbiji drže preko 30% parlamenta i samo zbog njihove me?usobne nesloge nisu na vlasti.

Vrednote Hrvatskog domovinskog rata

Prijatelji mi se požalio da je za jedan braniteljski portal pisao ?lanak o vrijednostima domovinskog rata i da ga zbog žestine nisu htjeli objaviti.
Pisac ovog teksta nisam ja , ve? ?ovjek koji je 1991 godine imao 19 godina i zapovjedao manjom jedinicom HOS-a na podru?ju Mala Bosna u Vinkovcima i tokom rata postao najmla?i bojnik HV i pukovnik HVO-a i Armije BiH.

Koje su vrednote Hrvatskog domovinskog rata ? Jesu li su to branitelji, invalidi, srušene ku?e, civilne žrtve ili nešto drugo ili tre?e ? Ne sve su to posljedice posljednjeg rata „ za hrvatsku nezavisnost“. Prave vrednote Hrvatskog domovinskog rata su :
- Samostalna i Neovisna država Republika Hrvatska
- Poraz totalitarnog komunisti?kog sustava
- Poraz velikosrpske fašisti?ke politike teritorijalnog proširenja na hrvatske povijesne i etni?ke prostore

1918.-ta ove nedjelje

1918.-ta ove nedjelje

Kako se zanimljivo, neponovljivo i intrigantno doga?aju doga?aji. 10. sije?nja su izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Postoje 2 kandidata, oba zapravo iz „crvenog“ miljea, ali jedan bi i dalje Hrvatsku vidio, vodio i pretvorio/ostavio u crvenom.
Drugi pak, pokajni?ki, pa ?ak djeluje i iskreno, govori o katoli?koj i krš?anskoj Hrvatskoj.
Hrvatska bira izme?u njih dvojice na jedan vrlo zna?ajan datum – mjesec dana ranije prije istog. Mjesec dana kasnije od 10. sije?nja je 10. velja?e!. Datum na kojeg smo još u ?vrstom boljševizmu/komunizmu od milja (:):):):)) zvanom „socijalizam“, mi srednjoškolci i studenti, tamo negdje 1970. i dalje, obavezno išli na Sv. Misu u katedralu, Zagreb. Išli su ?ak i oni koji nisu niti neki velike vjernici i ina?e baš nisu pohodili crkvu.
Da, to?no mjesec dana prije godišnjice smrti blagopokojnog Blaženog Alojzija kardinala Stepinca Hrvatska ?e se „dvoumiti“ izme?u EU-ropski odba?enog krš?anstava iz vlastite preambule nepostoje?eg joj Ustava i 1300 godina hrvatskog krš?anstva!

Josipovi? ili Bandi?.

Zvonin The Economist Newsletter – broj 2

Poštovani čitatelji, evo pred Vama i drugog broja „Zvoninog The Economist Newslettera“.

Odziv i kritike na prvi broj su bile odlične pa rekoh da nastavim dokle ide (a za one koji, kao što je najavljeno u prethodnom postu, čekaju nastavak „fajta“ s kolegom tragicnamisao – strpite se još jedan dan ;-).

E da, A ŠTO BI TO BIO „Zvonin The Economist Newsletter“ ???

Ukratko, izbor najzanimljivih/najrelevantniji i općenito naj naj naj članaka iz zadnjeg broja Economista – naravno, po mom ukusu. Počinjati ćemo s tzv. Leaderom („članak vođa“ :-), što će biti THE članak iz tog broja, zatim nastaviti u nešto revijalnijem tonu (što bi rekli „žuta rubrika“ – iako je to poprilično misleading opis bilo kojeg članka u Economistu), i na kraju dati pregled „ozbiljnijih“ (analitičkih) članaka koji vjerojatno neće biti tako široko zanimljivi (a možda sam i u krivu).

A leading story u ovom broju Economista (naglašavam još jedanput - po mom izboru) je članak o bosanskoj politici s naslovom Cracking up. Rezime:

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci