Neovisni, ali ne i neutralni

Bit će opet premijer vaš doktor Ivo,
piškit će i kakit će, bilo vam pravo ili krivo.

Negdje u ovo doba prošle godine objavio sam dnevnik Karnevalom protiv karnevala (http://pollitika.com/karnevalom-protiv-039-karnevala-039). To je bilo izvješće sa Straduna s lanjske priredbe Župskoga karnevala, ali i kraći osvrt na povijest toga osebujnog karnevala, koji evo već 30 godina ne samo nasmijava Dubrovčane, nego je i puno više od toga, svojevrsna institucija (za manje upućene čitatelje topla preporuka da pročitaju lanjski dnevnik, radi lakšega razumijevanja konteksta sljedećih redaka).

Finale ovogodišnje priredbe, održane jučer (nedjelja, 7. veljače) na Stradunu ispred crkve svetoga Vlaha bilo je pojavljivanje, bolje rečeno ukazanje bivšega premijera Sanadera, i to s terase palače Sponza, one iste odakle knez pušta glumce da uđu u Grad svakoga 10. srpnja, na ceremoniji otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara.

Čiji je Markov trg?
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj Dnevnik napisan je jučer, 19.11.2009. ali zbog tehničkih problema nije mogao biti objavljen. Zahvaljujući leddevet i njegovim instrukcijama, kao i instrukcijama drugih, to mi je danas uspjelo! Zahvaljujem se na pomoći! Dnevnik "Uaaa policija-tko se radništva boji još?", u trenutku kada ga nisam mogao objaviti, napisan je kao improvizacija, po sjećanju na ovaj izvorni tekst!
U 16 sati obično pogledan vijesti na početku emisije «Hrvatska uživo» i s tim vijestima zaključim odmah koliko je sati u Hrvatskoj. Kada sam danas (19.11.2009.) preko TV, negdje na Gornjem gradu (Ćirilometodska ulica?) u Zagrebu vidio kordon hrvatskih policajaca nasuprot čelnicima nekih sindikalnih organizacija, i vjerojatno petstotinjak radnika u koloni, sa zastavama, preletjele su mi glavom mnoge slične slike i prizori. Pa tko «na brdovitom Balkanu», sa pedesetak i više godina nema takvih slika u svojoj «memoriji sjećanja»?

Ovo će biti moj najkraći Dnevnik.
Naime, lijepo sam ga napisao, prolupavši kada sam vidio u TV vijestima, na početku Hrvatska uživo (19.11.2009., 16 sati) kordon policije vjerojatno u Ćirilometodskoj ulici, na prilazu Markovu trgu u Zagrebu.
Kako pišem članak posebno, pohranio sam ga u folder ČLANCI i kopirao ga za Dnevnik, otvorio Kreiraj novi dnevnik i kada je trabalo zalijepiti tekst, nije išlo...Gore, u sivom pojasu nema ikone ZALIJEPI, niti mogu preko drugih ikona do te naredbe.Ne ide i sada pa se žalostim što dobar Dnevnik nije pred vama. Eto, kao pripadnik starije (de)generacije, ipak samouk u informatici, zapeo sam...
I kako reći najbitnije iz neobjavljena Dnevnika?
Zaustavljianjem kolone radnika policijom, zaustavljaju se procesi demokratizacije u Hrvatskoj!
Pitam, ako je prosvjed uredno prijavljen,ako su demonstranti bili MIRNI, tko se može pozivati na zakon da nema okupljanja na Markovu trgu? Tko je donio odluku da se postavi kordon policije?

nije sad recentni feniksov post kriv ovome što ću reći (iako me nagnao) jer zadnje vrijeme masovno se pišu gomile varijacija na temu 'jadna li im majka kad narodnu pukne film', ne samo ovdje nego nego po svim drugim sajtovima koji imaju imalo community koda.
iako podržavam da je krajnje vrijeme, priznajem da mi je to iz hrvatske perspektive malo science fiction.

Zaustavite gradnju na poluotoku Pelegrin, na otoku Hvaru – pomozite učiniti Pelegrin Nacionalnim parkom i zaštićenim rezervatom prirode i kulture!

autorica apela: Dr. Marie-Elise Zovko

Poluotok Pelegrin, na zapadnom ‘vršku’ otoka Hvara, jedno je od najljepših i još uvijek većim dijelom nedirnutih mjesta hrvatske obale. Njegova su prirodna i kulturna bogatstva od jedinstvene i monumentalne važnosti za Republiku Hrvatsku i čovječanstvo.

Poluotok Pelegrin nikada ranije nije bio parceliziran niti urbaniziran, a dom je brojnim vrstama flore i faune kojih nigdje drugdje nema. Na polutoku Pelegrinu se nalaze jedinstvena arheološka nalazišta iz neolitika i brončanog doba - u Markovoj špilji i drugim manjim špiljama, te u uvalama Vela Garška, Duga i Parja. Tamo su grobne gomile iz prapovijesnog doba, 'lokve' i njive koje su vjerojatno već bile kultivirane u brončanom dobu, ili čak u neolitiku. Drevne staze koje povezuju sjeverne uvale sa uvalom u kojoj je grad Hvar, sačinjavanju dio prastarog plovidbenog puta koji je povezivao antičku Grčku s obalom Italije. Znanstvenici su več pokazali da je znameniti predsokratovski filozof Ksenofan ovim putem morao proći na svojim putovanjima. Autorica ove peticije namjerava pokazati da je i veliki grčki filozof Platon morao putovati ovim putem tijekom svoja tri putovanja na Siciliju, kad je išao posjetiti tamošnjeg tiranina Dionizija I, te kasnije njegovog nasljednika Dionizija II, pokušavajući ostvariti svoj ideal pravedne države.