Kako izgraditi bolji svijet, ili u najmanju ruku stvoriti zainteresiranima stvarnu alternativu postojećem stanju?
Jednostavno, boljom idejom od postojeće.
Prije dva-tri dana, Udruga Crom Alternativna Razmjena je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, time je naša ideja o boljem sutra napravila prve korake prema drugačijoj budućnosti, onoj o kojoj svi sanjamo.
Povodom toga se obraćamo svakom čovjeku, firmi, organizaciji i ostalima da razmotre sudjelovanje u ovom projektu u kojem kroz zajednički rad i kooperaciju namjeravamo izgraditi svijet održive ekonomije temeljen na zdravom razumu, financijskoj demokraciji i socijalnoj pravdi u čijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja bilo koje demokratske civilne društvene zajednice.
Nova Ekonomija: Suradnja Na Izgradnji Održivog Društva
Nažalost, naš monetarni sustav uopće nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju većina nas sanja.
Izvor: Crom Alternativne Vijesti, 03 Prosinac 2009.
Serđu Blažiću iz Atomskog Skloništa je onomad od srčane kapi umro najveći mrav u vrtu vidjevši ljude kako besramno lažu i kradu, kad je pred školom čuo psovke gomile đaka i kad je vidio da su sa vrata otjerali starog prosjaka.
Opća recesija, depresija i financijski očaj su posvuda zavladali, ja se eto prisjetio one Jure Stublića iz Filma "Zamisli život u ritmu muzike za ples" i navio do daske onu Tifinu "Padaju zvijezde", ali taman što sam počeo igrati i vjerovati da postoji nada, umjesto zvijezda su osim banaka počele padati i prve države, i to ne bilo koje, one najnaprednije i najbogatije, Island naprimjer, evo i Grčka i Engleska samo što nisu, pa tko ima novca ako ga nemaju bogati šeici iz raja zvanog Dubai?
Prije nekog vremena je kružila (pa i na pollitika.com) teorija kako "strane banke pljačkaju Hrvatsku". Činile su to velikim kamatama, lošim uvjetima kreditiranja gospodarstva itd. Lova je odlazila van Hrvatske u ruke svjetskih bankarskih grupacija i moćnika... štoviše, ta teorija i još uvijek kruži.
Uvijek sam odgovarao jednim kontraargumentom: zašto HPB (Hrvatska poštanska banka) kao državna i čisto hrvatska banka, ne ponudi bolje uvjete?
Na to naravno nije bilo odgovora. A odgovor je, najvjerojatnije, da je bolje uvjete bilo nemoguće ponuditi.
Tkogod prati TV, gleda plakate po cesti, svjedok je da se HPB stvarno reklamira, pokušava privući štednju, i to dosta lijepim kamatama.
Hrvatska poštanska banka vam omogućuje ugovaranje fiksne kamatne stope na štednju do 12 mjeseci uz najpovoljnije kamatne stope na oročenu kunsku štednju koja se kreće od 4,5% na rok oročenja od mjesec dana te 6,5% na rok oročenja od 12 mjeseci
Pozdrav svima.
Kao što već neki znate, u mojim dnevnicima najčešće ne baratam brojkama ili činjenicama, već izražavam svoje mišljenje o pojedinim temama, te pokušavam potaknuti neke ideje koje mi se u trenutku pisanja dnevnika čine logičnima. Na isti način ču nastaviti i u ovom dnevniku.
Cilj mi je potaknuti raspravu o dvjema temama:
1: Da li je kriza u kojoj se trenutno nalazimo U HRVATSKOJ posljedica krize u svijetu ili se radi o neovisnoj krizi potaknuta nesposobnošću trenutne administracije a koja koristi svjetsku krizu kao izgovor?
2: Može li država utjecati na kredite u bankama drugim sredstvima osim da Sanader lijepo banke zamoli da ne dižu kamate?
Sinoć se u “Otvorenome” (na HRT-u) ustvari održala još jedna „lakirovka“ kojoj je bio zadatak da barem malo smiri javnost i primiri duhove na razinama unezverene vlasti koju najbolje oslikava naslov u Jutarnjem “Šuker: Hrvatski bankarski sektor najstabilniji u Europi.
Poljska zlota pala je na gotovo najnižu razinu u odnosu na euro, dok je mađarskoj forinti to već uspjelo. A onda je uspjela postaviti novi crni (crveni) rekord. Ako mislite da vas se ove vijesti ne tiču, razmislite ponovno.
Na tržištu istočne Europe vladaju banke čija imena bi vam ipak trebala biti poznata jer možda kod njih imate tekući račun ili kredit – Raiffeisen, Erste, Societe Generale (Splitska), UniCredit (Zagrebačka), itd. A njihova ulaganja rasprostrta su od Budimpešte do Moskve, od Varšave do Zagreba. Austrijanski mediji već spominju mogućnost da se njihovim bankama na istoku dogodi monetarni Staljingrad. Ali vratimo se korak unatrag.
Zapadne europske zemlje dobro su osjetile američku krizu. Potres je najteže pogodio Veliku Britaniju i Island, dobro su se istrošili i u Njemačkoj i Francuskoj. Nestalo je povjerenja na financijskim tržištima, a s povjerenjem je nestao i novac. Poremećaji na tržištu prije ili kasnije morali su se reflektirati i u zemljama čije financijske institucije nisu aktivno doprinijele slomu sekundarnog hipotekarnog tržišta u SAD-u. Možemo reći da vrhunac tsunamija upravo prijeti istočnoj Europi.
Europske Banke Trebaju 24 Triliona Dolara
Ne začuđuje što su Ministri Financija Europske Unije danas u Briselu izgledali jadno.
Na poslovnom doručku 11.02.2009, raspravljalo se kako se Vlade Europske Unije trebaju nositi sa, drugim riječima platiti ili dati novac za otrovne imovine
bankarsko financijsko ekonomskog sistema koji je zapalio fitilje globalne financijske krize.
Sume koje se nalaze u tajnim papirima Europske Komisije su iznenađujuće.
Lukavo zakamuflirani i zamaskirani financijski paketi banaka širom Europske Unije, dostižu sumu od 16.3 triliona funti.
Smanjena vrijednost imovine može dostići 44% ukupne vrijednosti stanja financijske bilance Europskih banaka.
Ovo je rupa bez dna, u koju su nas uvukli bankari, regulatori, kontrolori i njihovi prijatelji.
Ovaj je bogati svijet, koji u stvari nema niti pet para, pokupovao (u prijevodu pokrao) sve ono što vrijedi na ovome svijetu.
Nitko i nigdje ne navodi šta će se desiti sa imovinom koju imaju u posjedu, uključujući i čitave zemlje, u koje se naravno ubraja i Hrvatska.
Neovisni, ali ne i neutralni