Tagovi

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (III dio)?

Konačno, neka analiza (barem uvod). Kažu, slika govori više od tisuću riječi, ali za sada nešto slično tablici. Isto tako bitno je napomenuti, kako je kamatni račun čista matematika i ne poznaje pojam valute i tečaja. Zato i jest, valutna klauzula zabavna stvar. No, da li bi mi zapravo htjeli dizati kredite u kunama ili ne bi? Ako je HRK tečaj fiksiran za EUR, onda bi kamata na te kredite trebala biti jednaka EUR, kad se ne bi pričalo o pokriću banke za izdane kredite. S obzirom, kako većina štednih uloga u bankama jest u EURima, navodno zato ne možemo imati kredite u HRK, nego nam treba valutna klauzula. Zanimljivo je kako ni štediše, niti banke ne vjeruju Hrvatskoj valuti (HRK - kuna).

Naime, ako uzemom za početak jednostavnu usporedbu, tri valute, za 100.000 EURa. Kamata, neka bude 5% za sve valute (EKS 5,2%). Tečaj neka bude današnji (koristiti ćemo ga kasnije), CHF - 7,35, a EUR - 7,69 i prije spomenuti iz 2005 CHF - 4,95, a EUR - 7,65. Otplatu kredita ćemo raditi u anuitetima.

  • HRK (30), 765.000,00, a:4106.68, k:713406.75, rg:2125, rk:574.700,14 - pr:5.440,00, zr:2.134,02
  • HRK (20), 765.000,00, k:446.678,73, rk: 383.642,26

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (II dio)?

Dok sam razmišljao kako napisati članak, najviše me mučilo s kojim iznosima treba raditi usporedbu? Što si zapravo
Hrvatski građanin (ili ofca za šišanje) s minimalnom, prosječnom plaćom ili plaćom iznad prosjeka može priuštiti? Naime i sam imam stambeni kredit, mogao sam birati u čemu ću ga uzeti, kao i način otplate. Pri tom odabiru, sam uzeo EUR i otplatu na rate i tim odabirom, kako sada vidimo sam još uvijek ide kako treba. Prema pisanju različitih novina, ljudi nisu imali izbora i bili su forisrani uzeti kredite vezane za švicarce. Vratimo se iznosu, kada sam uzimao kredi, banka mi je rekla kako je ograničenje da mi rate kredita smije biti 1/3 mojih primanja. Dok sam s druge strane saznao, kako prije nastanka registra svih dužnika taj omjer bio i veći pa je prelazio i 1/2 primanja dužnika.

Uzmimo onda, tri sloja (iznosi su netto, okvirno uzeti po statistikama) Iznosi iza 1/2 i 1/3 predstavljaju iznose anuiteta/rata koje dužnik smije imati kako bi i dalje mogao "normalno" živjeti u odnosu na svoja primanja. Prema tome, ako imamo:

  • Minimalna plaća: 2200 kn, 1/2 = 1100, 1/3 = 733
  • Srednji prosjek: 6400 kn, 1/2 = 3200, 1/3 = 2133

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (I dio)?

Zadnjih pet godina slušamo priču kako su banke prevarile građanstvo i zaradile previše. Pisalo se o problemu švicaraca, kredita izdanim s valutnom klauzolom tj. vezom za CHF. Isplaćene su kune, kredit je CHFu, rate se računaju u CHFu, a na
dan plaćanja rata se plaća u HRK prema trenutnom tečaju banke. No, ista ta računica vrijedi za bilo koji kredit s valutnom klauzulom u Hrvatskoj.

Kako ovaj članak ne bi bio predugačak (tko bi to čitao), odmah ću ga podijeliti na dva/tri dijela:

  • O matematici kredita
  • Odabir parametara za promatranje (plaće, iznosi, godine, kamate, banke, tečaj)
  • Analiza

Valjda će netko doći do trećeg dijela.

Većina stanovništva Hrvatske, dok je završavala svoju osnovnu i srednju školu, imala je noćne more zbog matematike. No, ovdje ćemo matematiku morati proći.

Negdje sam na PMF iskopao definiciju koja kaže

Kad je riječ o novčanom kreditu, kamate se kao i dug plaćaju u novcu, a kamatna stopa ili kamatnjak pokazuje postotak za koji dužnik mora vratiti, nakon isteka određenog (ugovorenog) vremena, više nego što je posudio.

Etična banka u Hrvatskoj

Kao bomba u Hrvatskim medijima odjeknula je vijest da se planira osnivanje prve etične banke.
Veliko zanimanje javnosti ( a time i medija ) govori nam da “klasične ” komercijalne banke u Hrvatskoj nisu na dobrom glasu.
Mučne slike deložacija, ovrhe i blokirani računi građana na jednoj strani te ogromni profiti bankara na drugoj strani doveli su do toga da se bankari uz političare smatraju najodgovornijim za postojeću financijsku krizu.
U takvim okolnostima etična banka zvuči osvježavajuće u odnosu na ustajale komercijalne banke.
Etična banka je novina u Hrvatskoj ali slične banke već uspješno posluju na Europskom tržištu.
Glavna razlika između etičnih i komercijalnih banaka bi bila u tome što etične banke uz financijsku koristi investicije gledaju i njezinu društvenu korist.

Biznis je biznis
Ključ svakog uspješnog biznisa je prepoznati neku potrebu koja nije zadovoljena na adekvatan način. Krajni cilj svakog poduzetničkog poduhvata je ostvarivanje dobiti.

Problemi s cirkulacijom

A što ako je problem kod naše privrede, problem s cirkulacijom?
Novac ne cirkulira. Znači, nije problem ima li država dovoljno novca ili privrednici ili banke ili građani, već je problem u cirkuliranju novca. U cirkuliranju novca i robe između građana, poduzeća, Banaka, države uvoznika, izvoznika...

Novac otječe iz Hrvatske u vidu dobiti koje povlače banke, telekomi, INA, ulagači na burzu, strani vlasnici turističkih firmi....

Privreda se umrtvljuje i tako što novac prestaje cirkulirati. Ne ulaže se , ne troši se ili se nema novaca za trošiti. Onaj tko ima akumulira bogatstvo, štednja u bankama raste.

Nije čak ni problem niti u birokraciji i brojnim pravilima već u tome što postoji nesigurnost, ne zna se koja pravila vrijede, dokle i za koga.
IzdržaLa bi privreda i puno veću regulaciju da je u funkciji cirkuliranja novaca i robe. Jer to i jest jedna od svrha zakona, da dadu sigurnost, oslonac, da znaš što možeš očekivati, što je ljudima dozvoljeno, a što ne.

Linić zna

Konačno!
Konačno je netko stao „na rep“ divljanju stranih i domaćih bankara nad ovim gladnim narodom. Linić je odlučio zaustaviti daljnju pljačku građana Republike Hrvatske i na tome mu čestitam.
Velika je šteta što se već davno prije nije pojavio netko dovoljno hrabar i pametan da prekine neviđeni bankarski teror i pljačku koja se ovdje događala godinama a naši su potkupljivi i ucjenjeni političari „mudro“ šutjeli.

Selo

Selo

Biblija za nepismene

Bilo jednom jedno selo. Imalo je dosta stanovnika i zemlje, ali samo je nekolicina seljana imala plugove, ostali su radili sa motikama i slabo su i teško obavljali svoj posao, pa je selo bilo siromašno.
No, jedan se čovjek dosjetio jadu i predložio ljudima koji su imali plugove, da ih pohrane kod njega nakon što obave svoje poslove, a on će ih iznajmiti ostalim seljanima, koji ne mogu kupiti plugove, da i oni izoru svoja zemljišta.
"Naplaćivat ću im samo deset kuna za jedno iznajmljivanje, a vi ćete dobiti pola od tog iznosa".
Seljani se slože i odmah mu donesu svoje plugove, sretni, ne samo zbog toga što će nešto zaraditi, nego i zato što im oruđa neće izjedati hrđa u njihovim ostavama.
Ni onaj "bankar plugova" nije gubio vrijeme. Odmah je počeo iznajmljivati plugove i činio je to danju i noću, jer vrijeme oranja je kratko, a on je htio što više zaraditi, a i svi su seljaci htjeli za nešto malo novca dobiti plugove, da se ne muče ručnim kopanjem.
Posao bi' završen na vrijeme. Sva zemlja bijade uzorana i zasijana.

Stoljetni vampiri, paraziti koji sire bolest koja ce unistiti nas i njih same

Dragi Vi, je li Vi znate tko i kako unistava nas, privredu i drzavu? A narocito, jeste li svjesni kako?

Citajuci jedan vrlo zanimljiv tekst uvazenog F.A. Hayek-a "Denationalisation of Money", u kojem argumentira u korist prepustanja emisije novca trzisnim mehanizmima, konkretnije receno, prepustanje prava emisije novca privatnom poduzetnistvu, su me od samog naslova mucila dva sustinska pitanja.

Prvo. Kako jedan toliko ostrouman i priznati mislilac i teoreticar moze doci do takvog zakljucka. Naime zakljucka, da bi se vrijednost emitiranog novca bolje ocuvala iskljucivo po osnovi trzisnog natjecanja.

Lokalna Održivost Na Pulski Način

S obzirom na to da je Pula do prije koju godinu bila poznata kao "rock city", vjerojatno bi ovu priču bilo idealno započeti stihovima buntovničkih pjesama lokalnog podrijetla. Metal, punk ili hard rock inspiracije "made in Pula" zasigurno ne fali. No Tereza Kesovija se ipak nekako najidealnije uklapa u aktualnu pulsku demokratsku pushionu: "Sve se vraća, sve se plaća, svaki stari dug, iste noći isti dani vrte se u krug". Svejedno prati li se trenutna situacija iz religiozne, političke ili znanstvene perspektive, treća konstatacija jednostavno nije izvediva: Budući da nas je stoljećima dug put prema progresu umjesto do blagostanja doveo do toga da smo svi na planeti isti ko Grčka, ili je greška u sustavu, ili je sustav greška.

Reci Svoju Riječ O Našoj Društveno-Ekonomskoj Budućnosti!

Što je država, koja je razlika između čovjeka i osobe i na čemu se zasnivaju odnosi "država - osoba - čovjek"? Što je valuta, kako funkcionira monetarni sustav i zašto se novac izdaje i distribuira baš na taj način? Zaista je jako čudno kako sve šira publika koja je do nedavno s gađenjem gledala na pljačku banaka, sad odjedanput taj čin počinje opravdavati.

Koliko život jednog građanina vrijedi državi, a koliko njemu samome? Koliko čovjeku u pustinji vrijedi milijun dolara, a koliko čaša vode? Koliko čovjeku na pustom otoku vrijedi kilogram dijamanata, a koliko jedan dobar ručak? Koliko Eskimu vrijedi frižider, a koliko grijalica? Što se dešava s konceptom vrijednosti ako si umjesto "koliko" kao ključno pitanje postavimo "čega" i zašto baš toga? Uspjeh prema kojemu svaki čovjek teži, znači postati bogat ili postati sretan? A tržnica proizvoda i usluga na kojoj svako može izraziti vrijednost u bilo čemu - što mislite o tome, koliko je biznis na ovaj način kompaktibilan s fair trade načelima?

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 77
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • drvosjek
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived