Tagovi

gastArbajterizacija radnika i bankara i tvorničara

1. GAST-ARBAJTERIZACIJA RADNIKA
komu, a koliko je financijski - korisna?
komu, a koliko je financijski - štetna?

primjerice i konkretno (pučki mimo udžbenika ekonomije)

hrvatski domoRodac rodoLjub otišao je u Njemačku raditi kao gastArbajter,

Njemački gastArbajter Hrvat u Njemačkoj je dugo radio i zaradio možda...
jedan milijun €
1 000 000 €

Njemački gastArbajter Hrvat štedljivo je potrošio u Njemačkoj 600 000 €,

Njemački gastArbajter Hrvat potrošio je svojih 600 000 € za njemački rast i razvoj

Njemački gastArbajter Hrvat poslao je u Hrvatsku svojoj obitelji svoju njemačku ušteđevinu, svoj dobitak/profit 400 000 €,

Njemačka
izgubila je za svoj rast i razvoj ušteđevinu ostvarenu u Njemačkoj,
izgubila je gastArbajterski dobitak/profit - 400 000 € od svog gastArbajtera Hrvata,

Hrvatska
dobila je za svoj rast i razvoj od svog Hrvata gastArbajtera u Njemačkoj njegovu u Njemačkoj ostvarenu ušteđevinu, gastArbajterski dobitak/profit - 400 000 €,

Hrvat
ali njemački gastArbajter svoju njemačku ušteđevinu, svoj njemački dobitak/profit 400 000 € potrošio je u Hrvatskoj za hrvatski rast i razvoj,

(i zbog toga)

tržište zablude strogo kažnjava,

TRŽIŠTE ZABLUDE STROGO KAŽNJAVA,
gubitaši zbog svojih zabluda imaju gubitke,
stečaj JEST - strogo kažnjavanje gubitnika,

a zašto?
gubitaši zbog svojih zabluda imaju gubitke?

prepoznati odgovor treba korak po korak
od uvoda do ZAKLJUČKA,

1.
TKO NEMA prihod za plaćanje svojih rashoda
na tržištu se etiketira i zove - gubitnik,

TKO IMA prihod, ali NIJE - naplaćen za plaćanje svojih rashoda,
isto tako se na tržištu etiketira i zove - gubitnik,

2.
gubitnik NEMA uspješnu prodaju na tržištu,
uglavnom
zbog NE uspješne proizvodnje,

3.
proizvodnja rukoTvorina JEST - uspješna onoliko koliko je uspješan čovjek,
proizvodnja strojoTvorina JEST - uspješna onoliko koliko je uspješan stroj,

4.
gospodarstvo je uspješno onoliko
koliko ima modernijih strojeva od drugih gospodarstava,

gospodar je uspješan onoliko
koliko uspješno stvori modernijih strojeva od drugih,

5.
gospodarstvo i gospodari su uspješni onoliko
koliko proizvode modernih strojeva,
ili
koliko imaju svojih novaca za kupovanje modernih strojeva,
ili
koliko imaju tuđih novaca za kupovanje modernih strojeva,

6.

Raiffeisenbank Austria zar „džepari“ klijente?

NIJE - ZANEMARIVA ČINJENICA,
primite na uvid zanimljivu kronologiju o Raiffeisenbank Austria „džeparenju“ klijenta „pokvarenim“ bankomatom,

2011-12-21,
klijent je na RBA bankomatu podizao gotovinu,
RBA bankomat je isplatio gotovinu,
RBA bankomat je izdao potvrdu da je klijent DOBIO točan iznos,
klijent je prebrojio novac i NIJE - dobio točan iznos,

BANKARSKA DIKTATURA

2011-12-22, -
klijent je u RBA poslovnici prijavio reklamaciju da NIJE - dobio točan iznos

2012-01-17, - 26 dana nakon reklamacije,
RBA šalje mjesečni izvještaj i potvrđuje da klijent JEST - primio točan iznos i za taj iznos banka JEST - smanjila račun klijenta,

2012-01-31, 40 dana nakon reklamacije
klijent je primio RBA e-mail i napisao ovaj odgovor,

RBA HRE3430011200410 je javila - Vaša inicijalna primjedba na neispravnost rada bankomata... obrađena je na način da je utvrđeno kako u predmetnom datumu nije evidentiran neispravan rad bankomata niti je utvrđen
višak sredstava na bankomatu,

PITAM -
ako je RBA HRE3430011200410 - zaprimio reklamaciju,
ako je RBA HRE3430011200410 - obradio
ako je RBA HRE3430011200410 - utvrdio

Dug zaduživanje dugovanje za blagostanje

dug zaduživanje dugovanje za blagostanje - kao sistemski granidbeni elementi funkcioniraju kao univerzalan „perpetuum mobile“

univerzalno, a svaki dan svugdje oko nas gle ponavljanja...

prihod mali, ali trošenje veliko,
pa banka, pa zaduživanje i povrat duga,
pa trgovina, pa kupovanje,
pa trošenje roba, pa naručivanje roba,
pa proizvodnja roba, pa skladišta puna,
ZAKLJUČAK - vuk sit koza cijela,

i opet iznova svaki dan, iz dana u dan univerzalni sistemski „perpetuum mobile“

prihod mali, ali trošenje veliko,
pa banka, pa zaduživanje i povrat duga,
pa trgovina, pa kupovanje,
pa trošenje roba, pa naručivanje roba,
pa proizvodnja roba, pa skladišta puna,
ZAKLJUČAK - vuk sit koza cijela,

ALI ALI ALI -

sistemsko rješenje „od prihoda do skladišta punih“ kao „perpetuum mobile“ ulazi DANAS u sistemsku „crnu rupu“ u - nestanak...

svugdje oko nas, gle katastrofe

prihod JEST - mali, a trošenje JEST - veliko
ali
banka NEMA zaduživanja, jer banka NEMA povrat duga

pa NEMA trgovine, pa NEMA kupovanja
pa NEMA trošenja roba pa NEMA naručivanje roba,
pa NEMA proizvodnja roba pa NEMA skladišta punih,

Tko je to zapravo "Krupni kapital"?

Znam da ima dosta zainteresiranih za temu, pa da podijelimo; naletio sam na jedan jako zanimljiv rad ekipe s ETH Zurich. Zaslužili su da ih nabrojimo: S. Vitali, J.B. Glattfelder, i S. Battiston.
Rad je analiza vlasničkih odnosa multinacionalnih kompanija sa ciljem mapiranja globalne mreže korporativne kontrole.

Dakle, da vidimo što je čije i tko kime drma.

Stripoteka: Dužničko Ropstvo I Izgubljena Nauka O Novcu

Nije to nikakva rijetkost - puno ljudi bez dlake na jeziku kritizira Papu Ratzingera u Vatikanu na osnovu toga što je i on uostalom samo običan smrtnik baš kao i svi mi ostali; stoga kao i svi drugi pripadnici ljudske vrste svako toliko sigurno i griješi. Iz tih razloga, mnogi ne uzimaju previše ozbiljno Papine dijaloge i poruke, niti smatraju da vrijedi slijediti njegove direktive. Pa ipak, isti ti vjernici će bez trenutka razmišljanja staviti ruku u vatru kad je riječ o Bibliji. Zašto? Tko je nekad davno napisao stranice prve Biblije, i tko je kasnije od originala stvorio tisuće raznih verzija? Čovjek ili Bog? Naravno, čovjek. Pa opet, religiozni ljudi iz nekog tajanstvenog razloga i dan danas uzimaju upute iz Biblije za Božju Riječ i strogo ih se pridržavaju iako dobro znaju da su ih izmislili i na papir prenijeli sasvim obični ljudi koji u svojoj prirodi griješe i umiru poput svih ostalih.

Tko Je Krivac Za Siromaštvo, Glad, Krize, Ratove I Žrtve?

Danas je na dnevnom redu ekskluziva.

Najteža gospodarska kriza od kad je ljudske vrste, ili najveća pljačka u povijesti?
Ekskluzivni video odgovor onih koji su u krizi najviše omastili brkove.

Kako u ova teška vremena financirati svoje ideje i projekte?
Ekskluzivni zahtjev za odobrenje kredita upućen Banci Rothschild.

Da li izdavanje novca može predstavljati terorizam?
Sudski proces i ekskluzivna usporedba dva čovjeka od kojih je jedan izdavao zlatne i srebrne kovanice, a drugi papirnate novčanice bez materijalne podloge.

Sloboda je jedna od najbolje prodavanih reklama.
Svi smo rođeni isti, gola djeca kraljeva, gola i djeca radnika.
Međutim, koliko su djeca radnika zaista rođena slobodna, i koliko odrasli radnici doista žive slobodno?
Ekskluzivni odgovori na 3 temeljna pitanja o slobodi: Tko sam, gdje stojim i koliko sam dužan.

Što je točno službeni novac - zakonsko sredstvo plaćanja?
Kroz službeni zahtjev "Novac I Mentalna Higijena", otkrili smo da u Hrvatskoj to nitko nije u stanju utvrditi.
Što je precizno oficijalna nacionalna valuta onda kad je mi dugujemo banci, a što onda kad je banka duguje nama?

Kredit s 0% kamate? Nije lako, ali moguće je.

*** EDIT zadnji

Ispričavam se svima što sam nasrao hrpu gluposti. Obećajem da više neću, i da ću ozbiljno proučiti one stvari o kojima mislim pisati.

Budući da je dnevnik vrvio poluistinama i laprdanjima, odnosno zaključcima na temelju dubokog neznanja, odlučio sam ga za dobro budućih generacija obrisati.

Evo nekih ispravaka:
- banka je ovlaštena izmisliti kreditni novac "iz ničega" na osnovu depozita ili kapitala
- kreditna unija također
- kreditna sposobnost banke ili unije u Hrvatskoj je ugrubo cca 0,8*(depoziti + kapital) [toliko novaca smije izmisliti]
- kad se kredit vrati, taj novac se poništava

Još uvijek sam mišljenja da kamata ne donosi nikom osim banke ništa dobro, i da bi je trebalo zamijeniti fiksnim troškom. Kako to napraviti u okviru postojećih propisa, za sada ne znam, ali potruditi ću se doći do odgovora. Kada ga nađem, (nepopravljivi pozitivist :) prvi ćete čuti.

Meni još uvijek otvorena pitanja:
- što se događa s depozitima (osim onih cirka 20 koje moraju stajati) tokom trajanja kredita
- kako sam mogao biti tako glup i površan

Naopaki Svijet Korisnih idiota

Učenje je posao s punim radnim vremenom, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, sve do trenutka u kojem vrijeme ne istekne i ti se ne nađeš jašući oblake uz zvuke harfe. Neki ljudi međutim misle da odlazak u mirovinu s posla učenja počinje u dobi od dvadeset godina.

Korisni idiot ne kondicionira samo sebe, on također postaje uzročnik i menadžer tog kondicioniranja i u drugima.

Neki od nesretnih članova našeg društva su doista tek ovce koje bezumno jedna drugu slijede bez pokazivanja ikakvog zanimanja za konačno odredište.

Korisni idioti su ljudi koji su u poziciji da svojim radom utječu na druge ljude bez obzira na besmislenost vlastitog postojanja ili svrhe prema kojoj napreduju.

Korisni idioti pričaju, korisni idioti ne slušaju. Njihova sposobnost je ograničena samo na pamćenje. Problem s ovakvim načinom gledanja na svijet je taj što isključuje kritičko razmišljanje, intuiciju, empatiju i mudrost.

Ironično, ponekad su najbolje kvalitete dobrih ljudi one najgore kvalitete korisnih idiota, i obrnuto.

Licem U Lice, Oči U Oči: Čovjek I Novac

Pobuna protiv banaka? Poziv na međunarodni protest protiv banaka 7 prosinca 2010 godine, "zaraza" je koja se u samo par dana proširila diljem Starog kontinenta. Mase ljudi će tog dana navaliti na banke sa zahtjevima za zatvarenjem tekućih računa i podizanjem gotovine.

Što ima novog na domaćem jeziku?
U sklopu inicijative "Promijenimo Svijet? Da - Danas, A Ne Malo Sutra", u Puli i okolici je tijekom zadnjih desetak dana licem u lice, oči u oči, od Istarske Razvojne Agencije do Gradonačelnika Pule, od fakulteta do farmera, od izložbi do festivala i sajmova, od organizacija do glazbenika, od čovjeka do čovjeka održana akcija širenja istine o prljavoj pozadini svjetskog monetarno-financijskog sustava i upoznavanja s alternativnim valutama između ostalog i kroz njihovu upotrebu na licu mjesta...

Novi dnevnici

  1. šta da se radi od koča komentara 1
  2. Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnika – obrazovanje od Zoran Oštrić komentara 28
  3. "Raspjevana" hrvatska mladost od Feniks komentara 5
  4. Lokalni Pupić Bakrač od kradem komentara 3
  5. Dan kada sam postao leteći medvjedić od plavi patuljak komentara 7
  6. Kako sam zamalo dobio batina zbog pederskog braka od celsou komentara 72
  7. glasovati praznim i dopisanim listićima od adfilantrop komentara 0
  8. Rentanje potpisa birača od sm komentara 34
  9. Kako je Staljin porobio istok Europe od celsou komentara 16
  10. kada mladost ≠ radost od indian komentara 68
  11. Obavijest (o smrti) od Feniks komentara 45
  12. Jugoslavenski model socijalizma od celsou komentara 98
  13. političarski izbori za lokalni ovlašteni potpis od adfilantrop komentara 0
  14. Taoci Dvora od gale komentara 13
  15. „Vlada ne mijenja smjer!“ I od Feniks komentara 1
  16. naivni konstrukt o prirodi novca od indian komentara 20
  17. O drugu Ivkošiću i cornflakesu s jogurtom od vonLihtenvalner komentara 23
  18. Moj glas ide za…….. od boltek komentara 61
  19. Gospodarsko čudo od petarbosni4 komentara 8
  20. autor, a tko nije? od adfilantrop komentara 0
  21. Ivica Kirin u novi mandat - može li ga se srušiti u tvrđavi HDZ-a? od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  22. Milanovićev predizborni poraz od Esseker komentara 23
  23. Metropoliticari od lunoprof komentara 77
  24. proizvodnja proizvodi nestanak proizvodnje? od adfilantrop komentara 0
  25. SPC - sympathy for murder od celsou komentara 12

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • koča
  • Mirtaflora

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 10

Novi korisnici

  • child in time
  • reb
  • komentator 001
  • nurosev
  • Cookies