pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Izvorno, danas već čuveni Pelješki most ideja je nedavno preminuloga bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje. Metkovski građevinar i 'prvi crveni župan' iznjedrio je ideju gradnje danas kontroverznoga mosta u okolnostima sasvim različitim od današnjih. U to vrijeme Dalmatina nije bila ni na obzoru, a prolaz kroz Neum ipak je značio konkretniji problem u putovanju prema Dubrovniku, osobito u kontekstu željenoga oživljavanja turističkoga prometa. Spojivši politiku i profesiju Šprlje je 'trasirao' Pelješki most kao tad spasonosno rješenje prometne povezanosti Dubrovnika. Na njegovim izbornim plakatima bila je karta s ucrtanim mostom i parolom 'Župan koji povezuje'. Držalo je to vodu, bez obzira na usputne opaske da je u tu ideju dobro upakiran i njegov poslovni interes.

I tako, tko radi taj i griješi, a kad žuri, griješi još i više. Nakon što im se urušio tunel (nije prvi put da se urušava na tom mjestu), urušio se i segment vijadukta na gradilištu Zagreb-Rijeka. Radnici su bili na gablecu pa srećom nitko nije stradao!

Moram biti iskren: ne znam da li je HDZ uračunao i ovaj segment u svojih 435 kilometara autocesta, ako je netko skužio njihovu matematiku neka mi pojasni, ako je netko skužio njihovu matematiku zbrajanja izgrađenih sekcija ceste, neka mi pojasni.

Vijest i slike je objavio 24 sata.

I tko sad kaže da „nije palo s neba“!?

Kroz nekoliko postova provlačila se teza da je SDP izgradio više cesta nego HDZ u svojem mandatu. Mrak je posebno jako bio uvjeren da to nije istina i da je njegova politička opcija izgradila više cesta (iako to čak niti nije zasluga njegove političke opcije već HNS-ovog ministra Ratka Čačića).

Nažalost, današnja objava će ga natjerati da promjeni mišljenje, ili će osobno prohodati kroz sve autoceste i metrom mjeriti što je Čačićevo (HNS-ovo) postignuće. A onda to nekako treba prebaciti da je to ustvari SDP zaslužan. Samo što je vrlo moguće da će Čačić biti premijer, a Jurčić možda pomoćnik...

Svakodnevno prolazim pored gradilišta buduće autoceste Zagreb – Sisak. Na gradilištu se već dugo gradi a nikako da se izgradi. Nakon Domovinskog mosta koji je otvoren bez odgovarajućih pristupnih cesta, posumnjao sam i u ostale “mega” projekte hrvatskog graditeljstva. Odlučio sam provjeriti što se to tako dugo mlitavi.
Oboružao sam se prostornim planom i fotoaparatom, obukao maskirno odjelu, skočio na bicikl i uputio se u inspekciju. Pregledom sam utvrdio da su u Velikoj Gorici izgrađena dva nadvožnjaka koji prelaze preko jedne te iste pruge i istog budućeg autoputa. Za te nadvožnjake izgrađene su dvije zasebne spojne ceste. Međusobna udaljenost nadvožnjaka je oko 1000 metara. Nadvožnjaci i pristupne ceste u završnoj su fazi izgradnje, fazi asfaltiranja. Iz nadvožnjaka se pruža lijep pogled na drugi nadvožnjak i na dio autoceste. Autocesta je izgrađena samo ispod i u okolici nadvožnjaka. Za razliku od bandićevog mosta koji je spojen na poljske putove, autocesta ispod goričkih nadvožnjaka spojena je u polje, djeluje kao da je odrezana i otuđena.

Kad sam vidio ovaj nastup Livakovića, usitinu sam se prenerazio. Dok Maček laže dok zine, pa i u onom Otvorenom u satovima, ali ako išta to radi dosljedno, ovo ovdje je čista suprotnost. Čovjek pod čijim je nadzorom potrošnja milijardi kuna za autoceste o ničemu odjednom nema pojma.

Poziv na poboljšanje postojećih mreža i smanjenje pritiska na opterećenim točkama odnosno veći vlakovi, duže platforme, više prometnih traka na autocestama i masivno poboljšanje na križanjima autocesta biti će predloženi danas kako bi se smanjilo naprezanje hrvatskog prometnog sustava.

Osamnaestomjesečna studija o utjecaju odluka o prijevozu na ekonomiju i okoliš je zaključila kako se Vlada treba usredotočiti na poboljšanje postojećih cesta i željezničke mreže umjesto gradnje novih željezničkih ruta velike brzine ili nacionalnih autocesta, saznaje Vrijeme.

Izvještaj koji je pripremio bivši član upravnog odbora Dalmatia Airways i akademik Hrvoje Alagaya poziva Vladu da odluke o ulaganjima za idućih 20 godina veže uz koristi za ekonomiju i okoliš koje će iz tih odluka proizaći, tvrdi izvor iz Vlade.