Tagovi

Parlamentarn izbori u Australiji: još nema konačne odluke, laburisti u vodstvu

Još nisu poznati konačni rezultati jučerašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora u Australiji. od 150 mandata u donjem domu parlamenta, šest je još nesigurno. Čeka se da se izbroje glasovi poštom.

16-07-02-Australian federal electionsVladajuća nacionalno-liberalna koalicija (četiri stranke, desni centar) osvojila je više prvih glasova od glavnih suparnika laburista, ali manje mandata u donjem domu parlamenta. Laburisti imaju 71 mandat, Koalicija 67, a šest mandata osvojile su male stranke i nezavisni kandidati.

Australija koristi većinski izborni sustav, s izbornim jedinicama u kojima se bira po jedan kandidat, ali s prenosivim preferencijalnim glasom. Na listiću glasač označava ne samo svoj prvi izbor, nego i drugi i eventualno dalje.

Enciklika “Laudato si” i prve reakcije: trebaju li katolici slušati papu?

U Vatikanu je jučer službeno objavljena enciklika pape Franje "Laudato si", posvećena klimatskim promjenama. Prikaz sadržaja na mrežnom sjedištu "Glasa Koncila".. Detaljan pregled na hrvatskom (prema "Radio Vatikanu") objavljen je na portalu laudato.hr.

Ovo je druga enciklika koju je sadašnji papa objavio. Tekst enciklike (datirane 24. svibnja 2015.) objavljen je na službenom mrežnom sjedištu Vatikana na arapskom, engleskom, talijanskom, francuskom, njemačkom, poljskom, portugalskom i španjolskom.

Sestra i majka nam Zemlja

Laudato si mi SignoreNaslov enciklike "Laudato si" ("Hvaljen budi") uzet je iz pjesme Sv. Franje Asiškog, u kojoj se spominje "majka Zemlja". U enciklici su citirani stihovi: »Laudato si’, mi’ Signore, per sora nostra matre Terra, la quale ne sustenta et governa, et produce diversi fructi con coloriti flori et herba.«

U hrvatskom prijevodu (vidi na mrežnom sjedištu franjevci-split.hr):

»Hvaljen budi, Gospodine moj,
Po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.«

Kako je Udba organizirala ustaški terorizam

Budući da u Hrvatskoj, osim u pojedinačinim slučajevima, još nije rasvijetljena uloga Udbe za vrijeme komunističke Jugoslavije u kontroli tzv. „hrvatske neprijateljske emigracije“, novootkriveni detalji o poznatom slučaju u Australiji krajem 70-tih godina sada raskrinkavaju zloglasnu jugoslavensku tajnu službu kao organizatora „ustaških“ terorističkih djelovanja.

Predsjednik Josipovi? o Hrvatskoj u tre?em licu

Australija je kona?no uhitila Dragana Vasiljkovi?a, poznatog pod nadimkom "kapetan Dragan", optuženog u Hrvatskoj za ratne zlo?ine po?injene 1990. i 1991. godine. Sada predstoji postupak ekstradicije koji može potrajati nekloliko mjeseci, ali najvažnije je da je "kapetan Dragan" u rukama australskog pravosu?a a ono se mora držati pravorijeka najviše australske sudbene instance - Vrhovnog suda koji je presudio da Dragan Vasiljkovi? treba biti izru?en Hrvatskoj.

Naravno da je taj potez australskih pravosudnih organa do?ekan s olakšanjem i odobravanjem u Hrvatskoj. Više najviših državnih dužnosnika dalo je u tom pogledu izjave u kojima se pozdravlja potez australskih vlasti.

Naj?udniju izjavu dao je, ponavljaju?i još jednom da se najblaže re?eno ne snalazi u novoj funkciji predsjednika Republike, Ivo Josipovi?. On je izjavio : »Mislim da je dobro da je Australija poduzela ono što je i za o?ekivati, da se osobu osumnji?enu za ratne zlo?ine uhiti i preda državi koja traži takvog osumnji?enika. Naravno, sve ostalo je na sudu«.

Ockhamova britva i Kapetan Dragan

Žalosna pri?a ?iji je protagonist Dragan Vasiljkovi? alias Daniel Snedden alias “Kapetan Dragan” dobila je još jedno poglavlje, odnosno dramski podzaplet kojim je hrvatskoj javnosti dodatno utrljana sol u ranu. Australski sud je – na iznena?enje mnogih u Hrvatskoj – odlu?io da od Vasiljkovi?evog izru?enja zbog ratnih zlo?ina ne?e biti ništa, a da stvar bude gora, kao razlog nije naveo nepostojanje ili postojanje krivnje doti?nog, nego ozbiljnu sumnju da mu se u Hrvatskoj, zbog o?ajnog stanja u pravosu?u, može pošteno suditi. Kao dodatno poniženje po hrvatsku javnost i establishment, Vasiljkovi? je nakon par dana izašao na slobodu, iako je – tvrde pravnici – postojala mogu?nost da mu se produži boravak u pritvoru.

Kome pripada zemljišna renta (ili tko zapravo profitira od hrvatske zemlje)

Ovaj tekst bavi se zemljišno-poreznom tematikom, odnosno kako pomiriti neprikosnovenost privatnog vlasništva nad tim strogo ograni?enim, u osnovi zajedni?kim resursom jednog naroda i potrebu za pravednijom raspodjelom vrijednosti koje se uz zemljište vezuju, a sve u cilju ve?eg prosperiteta naroda.

Koa ilustracija za op?u ekonomsku važnost ovog pitanja, može poslužiti pismo upu?eno1990. godine Mikhailu Gorba?ovu, ?ovjeku koji je bio na ?elu SSSR-a za vrijeme njegovog raspada i kaoti?nog prijelaza iz krutog staljinizma u liberalni kapitalizam, kojega je potpisalo 30 uglednih ameri?kih ekonomista (medju kojima, ?ini mi se, i neki nobelovci) . U tome pismu oni apeliraju na Gorba?ova da u procesu tranzicije i prilagodbe fiskalnog sistema uvjetima liberalne ekonomije, ne propusti priliku uvodjenja adekvatne naknade za vrijednost zemljišta.

Knezevina Hutt River -2-

Postovani citatelji,

kako sam obecao u prvom dnevniku, donosim Vam nastavak, kratkog predstavljanja Knezevine Hutt River.
Nakon dosta duge i burne povijesti (Knezevina je ove godine proslavila 39 godina neovisnosti), vlada Knezevine Hutt River je dobila teske zadatke, kako ce nova drzava prezivjeti u turbolentnim dogadjanjima u svijetu.
Njegovo Visocanstvo Princ Leonard Sovereign of the Principality of Hutt River and all it's Territories primio je pod svoju zastitu lokalno stanovnistvo, authotono pleme Nunda, koje ga je imenovalo vrhovnim zastitnikom.
A uskoro je stiglo i pismo podrske iz Vatkana te iz Knezevine Monako s kojom imamo izvrsne odnose. Moze se reci da se pocela stvarati suverena i moderna Knezevina.

Geografski, Knezevina Hutt River smjestena je 517 km sjeverno od Pertha, 42 km od grada Northampton i 66 km od prirodnog parka Kalabarri. Povrsine je 75 cetvornih kilometara, usporedivo sa gradom Hong Kong. Klima je tropska, drzavljana je oko 20.000.

Možemo li shvatiti dijasporu

Sasvim slučajno naišao sam na naslovnici blog.hr objavu o pisanju bloga http://mikilee4.blog.hr/. Ovdje prenašam najnoviji tekst s tog bloga pod naslovom Moja Australija kako bi i onima koji taj blog nisu primjetili pomogao da pročitaju što misli o Hrvatima u Australiji jedan očito mladi i doista nadobudni mladi Hrvat, noviji doseljenik. Njegove opservacije su možda ishitrene i vrlo kritične ali sasvim jasno prikazuju jedan način razmišljanja koji je jako različit od ovdašnjega. Pri tome nisam u tekstu radio nikakve promjene. Sve sam ostavio u originalu.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci