Tagovi

Pulska Arena i kulturni turizam, što je to?

Kulturna kretanja u gradu koji ima amfiteatar, nažalost, živim u njem i sramim se kako je srozano , sada već, quazi- kulturno kretanje, ili bolje rečeno nagli slobodan pad do samoga dna, Pula + kulturna kaljuža. Fjasko!

Radi potpunije slike malo recentne kulturne povijesti moga grada uz pomoć copy-paste:

„Operne sezone u pulskoj Areni, ljetne glazbeno-scenske predstave koje su se organizirale između I. i II.svj. rata u Areni u Puli. Redovito su se održavale 1930-ih. Tada su na repertoaru bile opere Moć sudbine i Aida G. Verdija (1932), Istarska svadba A. Smareglie i Gioconda A. Ponchiellija (1933), Tosca G. Puccinija (u kojoj je nastupio tenor B. Gigli) te Lohengrin R. Wagnera (1934), Mefisto A. Boita i Trubadur G. Verdija (1935), Seviljski brijač G. Rossinija, Carmen G. Bizeta, Andrea Chenier U. Giordana (1936), Aida G. Verdija i La Bohème G. Puccinija. Nastupali su solisti iz Italije, članovi orkestara i zborova iz tal. kazališta, pretežito iz Julijske Venecije, često i iz milanske La Scale te Kraljevske opere iz Rima, a dio izvođačke postave činili su i domaći glazbenici.
Nakon II. svj. rata u Areni su tijekom ljetnih mjeseci gostovali operni ansambli s područja Jugoslavije. Prva je sezona održana 1949., (Pula se od tada iz gotovo napuštenog i razrušenog grada polako pretvara u kulturni raj op. autora), kada je nastupio ansambl zagrebačke opere (G. Verdi, Aida; V. Gotovac, Ero s onoga svijeta; S. Hristić, balet Ohridska legenda). God. 1950. gostovao je operni ansambl Narodnoga pozorišta iz Beograda (Gotovac, Ero s onoga svijeta; A. Borodin, Knez Igor; Verdi, Aida; Hristić, balet Ohridska legenda). God. 1951. nastupaju operni ansambli HNK iz Zagreba (Verdi, Aida i Krabuljni ples; G. Puccini, Madamme Butterfly i Tosca; G. Bizet, Carmen) i ljubljanske opere (Verdi, Trubadur i Traviata; G. Charpentier, Luisa; D. Švara, Veronika Desinićka), 1952. ansambl opere Narodnoga Kazališta Ivan Zajc iz Rijeke (Gotovac, Ero s onoga svijeta; Verdi, Rigoletto; Bizet, Carmen; Puccini, La Bohème), 1953. Opera HNK iz Zagreba (Gotovac, Ero s onoga svijeta i Mila Gojsalića, Ch. Gounod, Faust; Verdi, Aida; G. Rossini, Seviljski brijač; L. van Beethoven, Fidelio; R. Leoncavallo, Pagliacci; P. Mascagni, Cavalleria rusticana; Verdi, Otello; R. Wagner, Ukleti Holandez), 1954. opera Narodnoga kazališta Ivan Zajc iz Rijeke (Gotovac, Ero s onoga svijeta; U. Giordano, Andrea Chenier; C. W. Gluck, Orfej; G. Donizetti, Lucia di Lamermoor). Nakon trogodišnje stanke, 1957. sezonu priređuje sarajevska opera (Verdi, Aida i Trubadur; Gotovac, Ero s onoga svijeta; P. Čajkovski, Pikova dama; Leoncavallo, Pagliacci; S. Prokofjev, balet Romeo i Julija), 1958. beogradska opera (Puccini, Tosca; Borodin, Knez Igor; Hristić, balet Ohridska legenda; N. Hercigonja, oratorij Gorski vijenac; Bizet, Carmen), 1959. zagrebačka opera (Gotovac, Ero s onoga svijeta; F. Lhotka, balet Đavo u selu; S. Šulek, Koriolan; Giordano, Andrea Chenier; Bizet, Carmen; Verdi, Trubadur). Narodno kazalište Ivan Zajc iz Rijeke zatim gostuje nekoliko godina zaredom: 1960 (I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), 1961 (Zajc, Nikola Šubić Zrinjski; Verdi, Trubadur; B. Smetana, Prodana nevjesta; Verdi, Rigoletto), 1962 (Verdi, Don Carlos; Gotovac, Ero s onoga svijeta; Mascagni, Cavalleria rusticana) i 1963 (Verdi, Aida; Gotovac, Ero s onoga svijeta; Giordano, Andrea Chenier), a 1964. sezonu priređuje beogradska opera (Verdi, Nabucco; Musorgski, Boris Godunov; Lhotka, balet Licitarsko srce). Nakon višegodišnje stanke, operne se sezone u Areni organiziraju ponovno 1970 (Verdi, Aida) i 1971 (Bizet, Carmen). U opernoj sezoni 1976. u Puli su gostovali mnogobrojni domaći i inozemni solisti, zbor sastavljen od pjevača iz različitih jugoslavenskih glazb. ustanova i Orkestar praškoga Narodnoga divadla (K. Metikoš s M. Prohaskom i I. Krajačem, Gubec beg; Verdi, Trubadur; Zajc, Nikola Šubić Zrinjski). Od 1978. Pula se uključuje u tada već tradicionalnu manifestaciju Operna sezona Opatija–Rijeka, te u ljetnim opernim programima na pozornici Arene redovito nastupa ansambl opere Narodnoga kazališta Ivan Zajc iz Rijeke s domaćim i inozemnim solistima: 1978 (Gotovac, Ero s onoga svijeta; Verdi, Krabuljni ples; Puccini, Tosca), 1979 (Puccini, Madamme Butterfly; Verdi, Rigoletto; A. Smareglia, Istarska svadba), 1980 (Puccini, Tosca; Smareglia, Istarska svadba; Verdi, Trubadur), 1981 (Lj. Kuntarić s V. Vukmirovićem i S. Glojnarićem, Karolina Riječka; Verdi, Rigoletto), 1982 (Verdi, Moć sudbine; Gotovac, Ero s onoga svijeta), 1983 (Verdi, Rigoletto), 1984 (Verdi, Simone Boccanegra), 1987 (Verdi, Aida), 1988 (Verdi, Nabucco), 1989 (Bizet, Carmen). Od 1949. do 1991. u Areni su gostovali vrsni jugosl. pjevači. Nakon osamostaljenja Hrvatske, uprizorena je Verdijeva Aida 1993. u izvedbi inozemnih solista, Akademskoga zbora Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Simfonijskoga orkestra Bohemia iz Praga, te Puccinijeva opera Turandot 1994. Iste se godine organizira i Nacionalni operni festival, na kojem nastupaju operni ansambli HNK iz Osijeka (Smareglia, Istarska svadba, pred Smareglinom rodnom kućom), HNK iz Zagreba (Verdi, Trubadur), HNK iz Splita (Verdi, Lombardijci u prvom križarskom ratu) i Narodno kazalište Ivan Zajc (Verdi, Krabuljni ples). God. 2000. Bizetovu operu Carmen izvodio je ansambl Mađarske opere Cluj. Posljednjih godina operna gostovanja organiziraju se u sklopu Histria Festivala.“ Autorica L. Duraković

Impozantni naslovi i postave!

Pulsko kulturno ljeto koncem milenija nastavlja nizom festivala ,koncerata ,kazališnih predstava i izložbama obogaćuje segment turističke ponude najvećeg istarskog grada. Središnji događaj je već više od pola stoljeća, Pula film festival u organizaciji Javne ustanove Pula film festival. Putujući festival MIK prezentira stvaralaštvo zabavne glazbe njegujući "domaću besidu" iz dviju susjednih županija, Istarske i Primorsko-Goranske.

2000 godine kulturni djelatnici se razilaze zbog koncepcije i promišljanja kulturne politike Pulskog ljeta kada se inicijativom B. Shehua , gotovo iz inata i bez ikakve financijske potpore javne uprave kako gradskih vlasti tako i županijskih čelnika. Hrabro kreće u sizifov posao nazvan 1. Međunarodni glazbeno-scenski Histria festival.

Vrelinu ljetnih noći u pulskoj Areni upotpunjuju nastupi poznatih opernih i pop zvijezda u organizaciji novo osnovanog sa organizacionim timom koji nije brojao više od broja prstiju na jednoj ruci. Ta šačica ljudi na festival dovodi sve zvučnija imena (izvođači bili su Luciano Pavarotti, Andrea Bocelli, Jose Carreras, Eros Ramazzotti, Norah Jones, Anastacia, Jamiroquai, Zucchero...).

No, nije to sve jer u mom gradu ima još raznolike ponude. Svojevrsni koktel kazališta stripa i rok glazbe organizira Art music festival. Ljubitelji reggae glazbe okupljaju se oko Seasplash Reggae Festivala na kojem nastupaju domaći i strani pioniri te vrste glazbe. U nekadašnjoj vojarni Karlo Rojc, te na gradskim trgovima početkom srpnja održava se PUF, međunarodni kazališni festival. Večer mode Friends Fasion Night (Portarata) prikaz je modnih dostignuća pulskih modnih kreatora. Ljubitelji motora uživaju tijekom održavanja Twin Horn Beach Party-a. Pula je prepoznatljiva po dugogodišnjoj harmonikaškoj tradiciji pa je i ljetni festival harmonikaša manifestacija u bogatoj ljetnoj ponudi grada. Čarobna frula naziv je koji podrazumjeva niz pop koncerata mladih talenata . Ljubitelji punk-a dolaze na svoje za održavanja Monte Paradiso festivala ujedno jednog od najdugovječnijih festivala takve vrste. Alternativnu glazbu predstavit će Viva La Pola na festivalu urbane glazbe u klubu Uljanik. Media Mediterranea festival je ekspresivne kulture. Pulsko ljeto obogaćuju i umjetnici ozbiljne glazbe solističkim koncertima u Crkvi sv.Franje. Forum i Portarata česte su ljetne pozornice za predstavljanje istarske tradicionalne baštine; nastupi KUD-ova Uljanik, Matko Brajša-Rašan, Lino Mariani, OKUD-a Istra, plesne večeri (Plesni Studio Zaro) promenadni koncerti (Puhački orkestar Grada Pule, Big Band Pula). Živost i poseban ugođaj pruža FUČ - Festival uličnih čarobnjaka (ulično izvođenje izvan komercijalnih kazališta i cirkusa). Posljednja velika manifestacija krajem kolovoza, Pulska noć, svojevrsni je pozdrav ljetu.

I polako s FUĆ sve prelazi u fuj!

Kako završava prva dekada u 21 stoljeću mog tritisućljetnog grada?

Smjerno prenosim tekst Branimira Pofuka objavljenog 29.06.2010. u jednom dnevnom listu:
„Večeras se spektaklom u luci otvaraju Riječke ljetne noći. Vatromet će najaviti obilnu klasičnu ponudu u cijeloj zemlji
Riječke ljetne noći već se nekoliko godina redovito otvaraju glazbeno-glumačko-pirotehničkim spektaklima. Tako će vjerojatno biti i večeras u riječkoj luci u kojoj će na pontonu plutati, pjevati i svirati ansambli riječkog HNK.
Od Pule niti P a nema ni Histria festivala
U isto vrijeme na kontinentu počinje vrlo bogato Osječko kulturno ljeto. Počinju ljetni festivali, vrijeme obilja klasične glazbe.
Kriza se ipak osjeća. Pulska arena zjapit će ovog ljeta uglavnom prazna i u mraku, bez programa Histria festivala koji se ove godine, izgleda, neće održati. Barem ne u Puli. Još tiše i neprimjetnije ugasio se i jedan mali specijalizirani festival, onaj gitaristički, koji se pod imenom Triglav godinama održavao u sklopu Kastafskog kulturnog leta. Osorske glazbene večeri ostale su bez svog pokretača Danijela Marušića, bit će potrebna energija i ljubav čitave
No, veliki i stari festivali kao što su Dubrovačke ljetne gire, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u sv. Donatu, Zagrebačke ljetne večeri i Osječko kulturno ljeto, pa tako i neki manji i samozatajniji poput zagrebačke Scene Amadeo ili Festivala rane glazbe u Dvigradu, nude i ove godine svu silu programa, osobito klasične glazbe.
Subjektivan orijentir
Kao i svaki izbor, i ovaj ovdje je subjektivan. Predlažemo ga kao temeljni orijentir za izbor koji ćete sami učiniti. Zbog onih kojima u tome treba pomoć, naše smo preporuke svrstali u tri kategorije. Uz napomenu da ih je najbolje kombinirati. Ujedno se nadamo da nijedan koncert ili predstava neće biti promašaj. Živjeli festivali! Autor: Branimir Pofuk

Što se za to vrijeme događa širom jadranske obale, dalmatinskoj zagori te Istri i naravno u metropoli?.

Inicijacija
Cavaleria rusticana
Rijeka, 1. srpnja
Na Trg Grivica, ispred katedrale Sv. Vida, riječki HNK izlazi s prelijepom, a ne predugom operom Pietra Mascagnija.
Hitovi iz opereta
Zagreb, 4. srpnja
Zagrebačke ljetne večeri na Scenu Gradec dovode operetu. Prvi nastupa slavni ansambl Kazališta operete i mjuzikla iz Budimpešte, u tom žanru jedan od najboljih na svijetu.
Čajkovski na Forumu
Zadar, 8. srpnja
Jubilarne 50. glazbene večeri u sv. Donatu počet će koncertom Zagrebačke filharmonije na Rimskom forumu, a osim skladbe Moba domaćeg Šime Dešpalja, pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja siloviti početak Četvrte simfonije Petra Ilijiča Čajkovskog čut će se i do Dugog otoka.
Otello na Prokurativama
Split, 14. i 16. srpnja
Operna izvedba uvijek je rizik. Ali, treba doživjeti selidbu opere s Peristila na Prokurative gdje će ovogodišnje Splitskog ljeto početi premijerom Verdijeva “Otella”. Dirigira maestro Nikša Bareza. Osim mjesta održavanja (i kandidata za intendanta) priredba nema (ili barem ne bi trebala imati) nikakve veze sa Splitskim festivalom zabavne glazbe.
Ero s onoga svijeta
Vrlika, 31. srpnja
Na vrličkoj Česmi već tradicionalno svakog ljeta, u manje više autentičnom ambijentu, izvodi se “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca. Ako ste Gotovca do sada slušali jedino u Thompsonovim “Genima kamenim”, shvatit ćete da je originalni završni ples u samom “Eri” još impresivniji.
Zatvaranje Igara
Dubrovnik, 25. kolovoza
Na završnom koncertu ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara ispred sv. Vlaha maestro Repušić će uz Dubrovački simfonijski orkestar predstaviti niz najboljih mladih hrvatskih solista u pravoj klasičnoj koncertantnoj hit-paradi.
Čisti užitak
Händelov ‘Mesija’
Zadar, 13. srpnja
U primjereni ambijent katedrale Sv. Stošije dolazi Händelov oratorij “Mesija” u već provjerenoj izvedbi dirigenta Saše Britvića, Hrvatskog baroknog ansambla, Akademskog zbora I. G. Kovačić i solista.
Kemal Gekić
Split, 2. kolovoza
Nekada jedan od najpopularnijih jugoslavenskih pijanista i miljenik hrvatske publike vraća se na naše pozornice na mala vrata foajea splitskog HNK. Na splitskom ljetu Svira Chopina, Schumanna i Ravela.
Cellomania
Dubrovnik, 25. srpnja
Slavni violončelistički ansambl pod vodstvom Valtera Dešpalja protutnjat će ovog ljeta našim festivalima, a osobito dojmljivo bit će ih slušati u Kneževu dvoru. S njima je i par Leskovar-Sollima.
Nkolaj Luganski
Dubrovnik, 30. srpnja
Dubrovačke ljetne igre dovode nekoliko velikih solističkih imena, a iz tog snopa probiremo pijanistički recital slavnog Rusa Nikolaja Luganskog koji će Knežev dvor ispuniti glazbom Chopina i Rahmanjinova.
Il giardino armonico
Zadar, 11. kolovoza
Ovaj bi koncert mogao slobodno biti i u inicijacijskoj kategoriji, jer kada svira ansambl “Il giardino armonico” onda i barokna glazba osvaja svojom energijom i razumljivošću poput čistog rocka. Bit će vruće u crkve sv. Donata!
Specijaliteti
Opera za tri groša
Osijek, 29. lipnja, 1. i 2. VII
Remek djelo Brechta i Weila u režiji Željka Vukmirice, iz osječkog HNK izlazi u dvorište Vege.
Judita
Zagreb, 5. srpnja
Katarina Livljanić već je dobila hvalospjeve i u New York Timesu za svoje uglazbljenje i izvedbu Marulićevog spjeva. Napokon stiže i u Zagrebu, u Klovićeve dvore!
Zbor Ivan Filipović
Dvigrad, 10. VII Samozatajni festival u istarskom gradiću, predstavlja sjajni Komorni zbor Ivan Filipović s programom renesansnih bisera.
Petrit Çeku Trio
Zagreb, 19. kolovoza
Scena Amadeo u atrij Hrvatskog prirodoslovnog muzeja dovodi novi trio gitarista Petrita Çekua u kojem sviraju Tomislav Vukšić i Pedro Ribeiro Rodrigue.
‘Dodir’ Ramija Be’era
Split, 3., 4 i 6. kolovoza
Baletni ansambl splitskog HNK ovog će se ljeta ponovo prepustiti majstorskoj koreografiji, režiji i mašti izraelskog čarobnjaka Ramija Be’era. Predstava se zove “Dodir”.

Pod motom "Pula Non Stop", Grad Pula krenuo je s projektom kulturnog oživljavanja Pule tijekom cijele godine. Mašala!

Pula Non Stop je projekt Grada Pule koji za cilj ima poboljšati postojeće kulturne sadržaje u gradu te pokrenuti nove kulturne i zabavne programe koji bi u konačnici mogli kreirati novi kulturni identitet grada koji aktivno živi i mimo ljetnih mjeseci.
Pula kao grad bogate povijesti, zavidne spomeničke baštine i tradicije kulturnih manifestacija u posljednjih je devetnaest godina znatno kulturno osiromašena. Iako u gradu postoji niz kvalitetnih programa i kulturnih inicijativa koje žive tijekom cijele godine, njihova vremenska neujednačenost, a nerijetko i fizička izmještenost, rezultirale su gubitkom interesa publike. Tako je Pula iz grada kulture postala uspavanim gradom koji svoj kulturni život aktivno živi samo ljeti.
Grad Pula zbog toga je odlučio pokrenuti projekt Pula Non Stop koji ima za cilj:

• objediniti sva kulturna i zabavna događanja u gradu i približiti ih građanima;

• promovirati postojeće kulturne programe koji, što zbog svoje izmještenosti što iz drugih razloga građanima jednostavno nisu dovoljno vidljivi;

• omogućiti postojećim kulturnim događanjima lakši proboj do medija, a s druge strane, olakšati medijima put do kulturnih programa mnogih udruga i inicijativa koje djeluju u gradu;

• pojačati kulturnu ponudu grada nekim događajima koji do sada nisu bili dostupni Puljanima, poput Echo Festa koji u Pulu dovodi najzanimljivije kulturne događaje iz drugih gradova Hrvatske;

• poboljšati postojeće kulturne sadržaje i inicirati nove kulturne i zabavne programa koji bi u konačnici mogli kreirati novi kulturni identitet grada koji treba živjeti, biti aktivan tijekom cijele godine.

Riječ je o dugoročnom projektu kojem je cilj da zajednički, uz sudjelovanje i otvoreni dijalog svih kulturnih udruga i inicijativa grada, Pulu pretvorimo u pulsirajuću urbanu istarsku metropolu koja živi "non-stop"!

Ma to je ipak bila samo šala!!Neslani vic!
Sic.
Oko ove inicijative je bilo dosta halabuke, nestajao je bez traga gradski novac iz ionako sve poraznije gradske blagajne. Od slogana PULANONSTOP je ostalo samo kultura –stop!

Moj grad na službenim stranicama PULA + ulazi u kulturnom ljeto 2011. s skromnim upisom koji doslovno prenosim, istom objema rukama pokrivam lice od srama. Dođe mi da u zemlju propadnem sa suludom idejom da se nasred Arene samospalim. Tenkova u mom gradu više nema da zaustavim prvi u koloni vlastitim tijelom. O, jadan li sam i ojađen.
Zašto, pa molim pažljivo pročitajte:

„Uz filmski festival, ovog ljeta pulski Amfiteatar domaćini čak osam koncerata i jedan mjuzikala.
Talijanski pjevač Zucchero otvara sezonu 18. lipnja. To će biti Zucchero je treći koncert u Puli. Koncert duše i R & B pjevač Seal je 10. srpnja.
Popularni mjuzikl "slobodan", stiže u Areni 23. srpnja.( jebote, pa nije valjda Milošević)op. autora

Američki folk pjevač i tekstopisac Jack Johnson održat će koncert 26. srpnja. Tony Cetinski, pojavljuje se po drugi put u Areni za svoj solo koncert 30. srpnja.
6. kolovoz je rezerviran za koncert operni pjevač Ivo Gamulin Gianni i negdašnji disco kraljica Gloria Gaynor. Đorđe Balašević se 13. kolovoza, nakon deset godina svoj prvi koncert u Areni. ( On će sigurno pjevati onu: Odlazi cirkus iz mog grada" ali nekako mu ne vjerujenm da će se u mom gradu to stvarno i dogoditi) op. autora.

Završavam citat: "Koncertna sezona u Areni završava 27. kolovoza s Gibonnijem, zvijezda hrvatske pop i rock scene.“

Zaključujem: Giboni i Blašević bi morali biti kriteriji za događanja u Areni ispod koji se nije smjelo ići.

Rijetko se spominju dvije hvale vrijedne manifestacije kao što je PUF u organizaciji DR INATA te Jazzbina, koje traju već petnaestak godina i od koje se nažalost možda još jedna gasi.
Bilo bi sasvim ne fer od mene a da ne spomenem udrugu FER. Pa eto, Fer!

Jeli to kraj kulture u mom gradu, da ne govorim o kulturnom turizmu? Što se pak tiće rada kulturnih institucija gradskog kazališta INK, dječjeg kazališta, SAKUDa one gotovo da i ne postoje ili se sve radi da djelatnosti presahnu ili rade na bazi nekakve čudnovate kulturne inercije.
Uskoro će i one zjapiti prazne i otužna poput Arene zimi, sad već i ljeti.
I LJETI I ZIMI! Arena ili skraćeno: Aljeti Azimi:)
Još će pulski kulturnjaci plakati za pročelnikom glazbenog odjela na Sveučilištu Jurja Dobrile, B. A Shehuom

Naravno, ove godine 58. izdanje Pula Film Festival održat će se u Areni od 16-23 srpnja.
Da, pa šta?
Još nam samo fali onaj lik s miljar armonika!!
Znate onog zidara što misli da zna pjevati i pojavljuje su u Big bratheru i sanja o velikom come backu!
U Arenu? Ma nema šanse!
U mom se gradu o događanjima u Areni na veliko raspravlja samo na spomen onog deratora koji umjesto vlastita imena koristi ime puškomitreljeza. Th……
Tja!
Ma nema veze, na jugu Istre se kreće s mega projektom iz master plana“ Brijuni rivijera“
Halal im vera!
Tko mi je to oteo grad? Od turaka i talijana ni „T „ od hrvata ni „H“ ni „C“.
Pula je popušila jedan veliki smotuljak Tetrahidrokanabinola!
I nitko nije finija u zatvor ko ne uni kantador, kantautor ili recitator iz Vodnjana. W Reper!
Ostalo je samo slovo" I" samo nezan dali je to od istijan ili istranin .
I, što sad?
A, ma!
Izgleda mi da sve polako kako i kulturno kretanje gre u PM.
Banana grad u banana županiji koji raste da stablu banana države.
Majmuna ko u prići.

Pa nije li onda sasvim jasno da se više ne mogu osjećati poput čovjeka u vlastitom gradu.
Nžalost nije to problem samo u mom gradu.
Postavlja se pitanje dali će na sljedećim izborima biti više majmuna ili ljudi!

Nečemo cajke

Ovaj blog sam napisao prije nego što je Brena nastupila u Areni. Mislio sam da će komentari biti usmjereni na drugu stranu, tipa mi smo zapad, ovo nije za nas, ovo je istok. Izgleda da su se mišljenja o zapadnosti istrošila i sve ide, samo daj lovu. Na dobro: ne ulazim u kakvoj se uniformi Brena slikala, s kim itd, to je sasvim drugačija priča. Zanemarimo na trenutak taj argument i zapitajmo se postoji li još neki za naš čudan odnos prema toj vrsti glazbe...

Stvarnost na televiziji izgleda uvijek malo drugačije nego stvarnost na ulici. Prosječni građanin nakon što odradi svoj vjerojatno nezanimljiv posao i odradi par kućnih dužnosti, se želi samo uvaliti u trosjed, odgledati porciju raskomadanih tijela, želi samo zabavu, koja često uključuje neku glazbu.

Koju god od svehrvatskih televizija i radio-stanica upalio — ni na jednoj neće čuti vrstu glazbe koja ima sto naziva, od turbofolka, narodnjaka do cajki.

IN HOC SIGNO VINCES!! Mač ili križ??

Opet se vrte priče oko Thompsona, ali trebamo znati da je Thompson ustvari postao skupni pojam jedne kompleksnije pojava u Hrvata, o kojoj trebamo znati zauzeti pravilne stavove.

Evo malog djelomičnog pregleda najsvježijih događaja i vijesti koji sustižu jedni druge.

07.09.2008.Thompson: Doći ću u Istru ubiti komunizam; IDS i SDP: Ostavi se komunizma i kreni na liječenje
Doći ćemo i u Istru, u Pulu, u Arenu, u krajeve gdje još ima komunizma. Ubićemo komunizam - poručio je Marko Perković Thompson na subotnjem koncertu u Križevcima

09.08.2008 Ljubo Ćesić-Rojs
Odrekao bih se Thompsona kad bi odustao od pozdrava ‘za dom’

10.09.2008 Ljubo Jurčić: Thompsona treba zatvoriti
Thompsona i svakoga drugog, ako se koristi tim pozdravom, treba zatvoriti. Jer, zakon u nas zabranjuje fašizam

12.09.2008.Menadžer potvrdio: Thompson će tužiti pulske gradske oce
Idućeg tjedna odvjetnički timovi Marka Perkovića Thompsona podnijet će tužbu Ustavnom i Upravnom sudu RH protiv pulskoga Gradskog poglavarstva, na čelu s pulskim gradonačelnikom Borisom Miletićem.

Novi dnevnici

  1. Prastara povijest Bliskog istoka od Kvarner komentara 0
  2. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 15
  3. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 29
  4. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  5. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  6. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  7. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 31
  8. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  9. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  10. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 37
  11. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  12. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  13. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 92
  14. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  15. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  16. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  17. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  18. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  19. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  20. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  21. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  22. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  23. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  24. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  25. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Busola
  • hlad
  • indian
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner
  • greg0rynash