AKADEM (Akademos ili Academus, odnosno Hekademos ili Hecademus - grčki Ἀκάδημος odnosno κάδημος), prema Zamarovskom (“Junaci antičkih mitova“ - Zagreb Školska knjiga 1973) je bio ... stari atenski heroj kojemu je u sjeverozapadnom dijelu Atene bio posvećen gaj s hramom i prvom atenskom gimnazijom. O njegovim se djelima ne zna mnogo. Stariji autori spominju da je, navodno, pokazao Kastoru i Polideuku (Castor i Pollux) mjesto gdje je atenski kralj Tezej bio zatvorio njihovu sestru Helenu (trojansku) kad ju je s pomoću lapitskog kralja Piritoja ugrabio iz Sparte. U njegovu se gaju filozof Platon sastajao s prijateljima i učenicima, a u njemu je potom 387. god. pr. n. e. utemeljio filozofsku školu koju je nazvao Akademija. Akademija je postojala 916 godina (sve dok ju 529. god. n. e. nije ukinuo car Justinijan). Njegovo ime i danas živi u imenima znanstvenih i umjetničkih institucija, a također i nazivima raznih kulturnih i zabavnih priredbi.
Eto, da se podsjetimo odakle dolazi naziv „akademija“, „akademci“, „akademska zajednica“, nazivi s kojima kojim se diči svako Sveučilište u svijetu, i svaki pojedinac koji djeluje na Sveučilištu ili je završio neki od akademskih stupnjeva školovanja. Bjelodana je činjenica da je upravo akademska zajednica kroz stoljeća tretirana posebnom pažnjom i čašćena posebnim odnosima i autonomijama još od vremena Salamance i Sorbonne, prvih europskih učilišta u tamnom dijelu srednjeg vijeka. Ta i takva ponosna i autonomna tradicija, vrlo potrebna za neovisan razvoj znanosti i kulture je u međuvremenu, do današnjih dana, ugrađena kao svijetla tradicija u sve moderne političke sustave razvijenoga svijeta. Nalazi se ugrađena i u Ustav novostvorene Hrvatske države.
Neovisni, ali ne i neutralni