Neovisni, ali ne i neutralni

Za nešto više od mjesec dana, od 26. do 30. svibnja, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), sudom čiji Statut čini sastavni dio Povelje UN-a i koji je osnovan da bi omogućio mirno rješavanje sporova (između država), raspravljat će o nadležnosti nad tužbom koju je Hrvatska podigla protiv Savezne Republike Jugoslavije čija slijednica je bila Srbija i Crna Gora koju je pak naslijedila Srbija. U tužbi Hrvatska tvrdi da je SRJ prekršila obvezu na koju se Hrvatskoj i drugim potpisnicama obvezala preuzevši Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju kaznenog djela genocida. U međunarodnom pravu, država može biti tužena za delikt samo ako je prekršila obvezu koju je samovoljno preuzela. SFRJ bila je potpisnica konvencije o genocidu (zbog, između ostalog, zabilježenog genocida NDH na tlu tadašnje Jugoslavije), a sve njene sljednice su nakon stjecanja međunarodnog subjektiviteta položile kod depozitara potvrde da se i dalje smatraju članicama konvencije. Slična tužba, podnesena od strane BiH prošla je fazu odlučivanja o nadležnosti (prigovor Srbije je odbačen), ali je na meritumu djelomično podbacila. Hrvatska ima materijalno daleko slabiji slučaj jer će iznimno teško (ako uopće) dokazati da se dogodilo kazneno djelo genocida (za koje je potrebno dokazati posebnu vrstu namjere da se uništi određena grupa). Saslušanje o nadležnosti dati će uvid u smjer u kojem predmet ide i moguće pružiti javnosti uvid u jedan od mega procesa koji se uglavnom odvija bez da ga mediji prate pa tako javnost ne zna tko zastupa Hrvatsku, kako je točno formulirana tužba (memorial), koji su argumenti suprotne strane (counter-memorial) i postoje li realni izgledi da tužba uspije.

Svake večeri sam na mome otoku znao s društvom uživati gledajući ljetno zvjezdano nebo, duboko tamno i zagonetno na kojem su treperave zvijezde predstavljale nešto živo, blistavo i blisko, naše, nas same, jer smo u svakoj zvijezdi vidjeli ljudske duše, a kad bi zvijezda pala natezali smo se da li je to netko umro i gdje se preselio. Pa bi neki birali tajne želje, jer su nas po predanju predaka, uvjeravali da će nam ih odlazeće duše tamo negdje ispuniti. U našem djetinjem poimanju nije bilo mjesta egzaktnosti (da su padajuće zvijezde meteoriti) jer su nas opčinjavale ljepote svemirske misterije. Život je bio lijep, ne zato što okružen ljepotom, nego radi međusobna bliskost koja nas je prožimala do dna duše, isto tako duboke i misteriozne kao i svemir.

„Ej umorna zemljo izmucena, ima li jos tko umrijeti za te?“ -Kaze nas domoljub Marko u jednoj pjesmi sa novog albuma po nazivu „Bilo jednom u Hrvatskoj“. Tko se razumije u Hrvatsku i prati dogadjanja lako ce primjetiti da nije bilo jednom u Hrvatskoj, nego je jos uvijek u Hrvatskoj. Valjalo bi otvoriti referendum da Marku odgovorimo na pitanje, ima li jos netko da umre za Lijepu nasu? Osobno smatram da je pitanje suludo, oni koji su polozili zivot na popularni ‚oltar domovine’ umrli su od onda vec nekolicinu puta, i umiru i danas, ti isti jadni ljudi. Cemu da jos netko umire? Postoji i jos jedno nepostavljeno pitanje koje bi na nekom drugom mjestu bilo prozvano nacionalnim zlocinom, Latinicu bi cenzurirali ili ukinuli da je takvo pitanje u anketi, a na nacinonalnim TV postajama pokrenule bi se vec ne znam koje po redu ‚cistke’. Ali ja cu se osloboditi i postaviti pitanje, ne bojim se besplatne hrane u pritvoru: Dali su veci zlocin napravili oni koji su te zrtve napunili olovom i bezbozno strpali pod blato, ili mi koji im neprestano trpamo rijeci u usta, zastupamo ih i nepogresivo znamo tocne razloge zbog kojih su oni dali svoj zivot?

Opsada Vukovara od strane jugoslavenske vojske koja je pokušala spriječiti secesiju Hrvatske od bivše Jugoslavije formalno je trajala od 25. kolovoza do 18. studenog 1991. i bila je prva velika bitka za vrijeme hrvatskog rata za nezavisnost. 86 dana bivša JNA je uz podršku srpskih paravojnih snaga vodila bitku protiv pripadnika Zbora narodne garde, prve organizirane hrvatske vojne (ali u počecima i paravojne) snage. Bitka je završila porazom ZNG-a, gotovo potpunim uništenjem grada i ubojstvima i progonom većine hrvatskog stanovništa.