Svako malo lovi nas neka od sportskih groznica. Trese nas nogometna predeuropska groznica. Trese nas europska rukometna groznica. Tresemo se pred nastup nacionalnih snježnih ljudi. Državne reprezentacije zauzimaju prva mjesta, svira se himna, otvaraju šampanjci. Sve to skupo plaćamo i u medijima oduševljeno pratimo. Zasljepljeni sporednim ne vidimo one bitne discipline i rang liste.
Pogledajmo rezultate koje je postigla naša nacionalna selekcija pod vodstvom selektora i trenera Ive Sanadera u jednoj od za život bitnih disciplina, stanje vlasničkih prava.
Ove godine Hrvatska je prvi puta uključena u istraživanje stanja vlasničkih prava. U provedbu istraživanja bilo je uključeno četrdesetak organizacija, među kojima i riječki Adriatic, kojeg su osnovali Joel Anand Samy i Nataša Srdoč. Međunarodni indeks slobode vlasništva ove godine objavila je američka nevladina organizacija Property Rights Alliance.
Istraživanje je obuhvatilo 115 zemalja svijeta, između kojih je Hrvatska zauzela 70 mjesto. Od 39 europskih zemalja hrvatska je pri samom dnu, na 31 mjestu.
|
Najbolju pojedinačnu ocjenu, 5,2, Hrvatska je dobila u poglavlju “Zakonsko i političko okruženje”. Ta se ocjena temelji na nekoliko faktora kao što su neovisnost sudstva, povjerenje u sudove, politička stabilnost i stupanj korupcije. Autori smatraju da su to preduvjeti za stvaranje sustava koji može djelotvorno štititi zakonska prava. Ipak, napominje Nataša Srdoč, tu ocjenu treba uzeti s rezervom: “Čini nam se da ta ocjena nije baš realna, jer su korupcija i stanje u sudstvu veliki hrvatski problemi. Istraživanje se oslanja na podatke Svjetskog ekonomskog foruma, koji baš i nisu najprecizniji. Vjerojatno su pouzdaniji podaci Transparency Internationala ili oni u Indeksu ekonomskih sloboda. Sljedeće godine nastojat ćemo prikazati realniju sliku. Bilo bi idealno kad bi se situacija poboljšala, nama nije cilj prikazivati Hrvatsku u lošem svjetlu, nego dati realnu sliku na temelju koje se može osmisliti način da se situacija poboljša.” U drugom poglavlju Indeksa ocijenjeno je stanje materijalnih vlasničkih prava. Hrvatska je dobila ocjenu 4,8 i plasirala se na 94. mjesto u svjetskom poretku zajedno s Tanzanijom, Alžirom, Mozambikom, Ukrajinom i Albanijom. To je najlošija hrvatska ocjena, a od europskih zemalja lošiju ima samo Bosna i Hercegovina. U sklopu tog poglavlja ocjenjuju se tri faktora: zaštita materijalnih vlasničkih prava, registracija vlasništva i dostupnost kredita. Ovaj posljednji uključen je u istraživanje zato što autori smatraju da dostupnost kredita pojedincu omogućava stjecanje vlasništva. Prema Nataši Srdoč, loša ocjena Hrvatske u tom poglavlju posljedica je nedostataka i problema u denacionalizaciji i povratu imovine građanima srpske narodnosti: Nažalost, u Hrvatskoj danas još postoje deseci tisuća ljudi koji ne mogu ostvariti vlasnička prava. |
Više Nacional
Za razliku od sportskih rezultata, rezultati naših vladajućih selekcija: zakonodavnih, izvršnih i sudbenih su katastrofalni. Sve selekcije nalaze se na mjestima za koja se ne dodjeljuju medalje već kaktusi. Za osvajanje tih mjesta umjesto himni publika zviždi. Vođe tih ekipa su nesposobni i nemoralni, igraći iz ekipe ne poznaju pravila igre i za tu igru nemaju talenta. Na terenu igra se prljavo, tuče ispod pojasa a plaća ispod stola. Zbog takve igre prijeti nam zabrana igranja na europskim i svijetskim stadionima.
I opet, za razliku od sporta, nitko ne traže odrgovornost za lošu igru i katastrofalne reultate, nitko ne traži zamjenu selektora, trenera, kapetana i igraća.
Baš me muči, kako to da
Baš me muči, kako to da smo u sportu tako jako dobri, a stanje u društvu trči nizbrdo. Obično se stanje u društvu reflektira i u sportu, pa npr Kina postiže sve veće uspjehe u sportu paralelno s jačanjem položaja u svijetu. Ali mi smo posebni po svemu.
Što se tiče vlasničkih prava, muči me nešto što sam čula ovih dana, a to kaže, nije istina da nas neće u Evropu, nego se mi ne damo tamo. Naime, ima Nijemaca (folksdojčera) koji su vlasnici zemlje po Slavoniji, a Talijana kojima su oduzeti posjedi na obali. Dodajmo tome Slovence i njihove posjede po Hrvatskoj. Kažu da bi nas svi oni rado vidjeli u Europi, jer kad tamo stignemo, sve ćemo im to uredno morati vratiti. Je li moguća takva kombinacija?
Što se tiče raznih indeksa i mjerenja i ljestvica na kojima smo pozicionirani, po čemu ja mogu vjerovati tim stranim službama da su ta mjerenja objektivna (po kojim mjerljivim kriterijima) i da nisu slučajno u službi njihove dnevne politike?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao