Da li smo konačno nečim zaslužili to da se netko u SDP-u konačno ustao "na pravu nogu" i pomislio:"Hm...mi smo oporba...a kao takvi bismo trebali nuditi alternative u rješavanju društvenih problema. Koji je sad to neki vel'ki problem? Klik-klik (paljenje televizora) Komentatori:"Recesija, recesija, recesija...." Opla, vid'ti to, mogli bismo nešto stvarno smisleno reći i ponuditi u prilogu njenom ublažavanju..." Tako se stvara povijest u Hrvatskoj i na Balkanu općenito...jedan od moćnika se probudi, svidi mu se perec i kava tog jutra i i odluči tog dana RADITI SVOJ POSAO. Svi mi koji politiku pratimo bilo profesionalno, bilo zbog pasioniranog građanskog angažmana, bilo iz čiste zajebancije jer zna biti jako, jako smiješna, ostajemo osupnuti jer smo se sasvim odvikli čuti nešto što je makar na tragu riješenja stvarnih problema.
Da, reći ću otvoreno...mislim da je ovo sasvim solidna ideja. Radi se o progresiivnom direktnom porezu koji bi trpile finacijske institucije koje izdaju zajmove na tržištu. Princip je jasan:država odredi koliki je kamatnjak prihvatljiv te prihod stečen od njega (kamatu) oporezuje po jednoj stopi, a prihod koji je produkt višeg kamatnjaka po drugoj (višoj) stopi. Uz to, postoje i porezni razredi pa ona finacijska institucija koja nabija viši kamatnjak više i pridonosi državnom proračunu. Na taj se način sasvim neisplativim mogu učiniti lihvarske kamate. Članak koji detaljno obrađuje porezne stope, razrede i ostalo vezano uz ovaj prijedlog možete naći ovdje: http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=268549
Odmah da se ogradim:meni se živo fućka tko predlaže mjeru, sve dok ima smisla i osnovnog ekonomskog rezona. Ova po mom mišljenju ima. Par je razloga. Prije svega, banke kod nas još uvijek drže previsoke kamatne stope, posebno na kredite prema stanovništvu općenito, a bome i na stambene kredite. Tomu je svakako kumovala i značajna potražnja, očitovana u nenaviknutosti tzv. baby-boom generacije u Hrvatskoj na principe tržišnog gospodarstva. Kad ti je usfalilo love, jednostavno si uzimao kredit i na taj način održavao razinu svog životnog standarda. Banke su po čistoj ekonomskoj računici, kamatnjak dizale jer potražnja nije opadala. Posebno je bio jak plasman potrošačkih nenamjenskih kredita (hdz-ekonomijo, imaš li kaku zgodnu statistiku?) iz razloga što nisu bili rizični (lako se moglo ili leći na račune dužnika ili im zaplijeniti imovinu). Dok je trajala konjuktura, to je išlo...ali sad:"Shit has hit the fan.", rekao bi Zvone. Ostali su dugovi, a proizvodno-poduzetnički potencijal nije razvijen. Banke koje su navikle na laku i sigurnu lovu nisu baš lude da olakšaju preživaljavanje gospodarstva već bi najrađe nastavile po istom-plasman potrošačkih kredita uz super kamatu. Tu su sad dva ozbiljna problema. Prvo, tim raste inflanatorani pritisak i Roha neće čuti o tako nečemu. Drugo, para baš i nema a velik dio stanovništva je već dobrano zadužen. Ne želeći potezati jednu veliku temu ovdje-čisto za razmišljanje:nije li zastrašujuća ostavština koju če generacie 90-ih i početka 2000-ih ostaviti svojoj djeci i ostalim potomcima? Meni se svaki put riga kad Ivo ili netko iz te svite kaže:"Moramo stegnuti remen, svi smo previše trošili..." SVI? Ja sam najviše se zadužio kod frenda 300 kuna kad sam bio lud za nekom curom i htio imati da platim za večeru i koncert...dug sam vratio za 20 dana. Svejedno, na mene i pripadnike moje generacije past će teret otplate dugova koje nismo napravili. To ćemo plaćati bilo kroz sniženu javnu potrošnju, bilo kroz nisku ponudu prihvatljivih kredita, bilo kroz skupu prodaju nekoć javnih usluga, koje će morati biti privatizirane kako bi se moglo osigurati golo preživljavanje. Što reći, osim...super, tnx :)
Dakle, ovim će se porezom direktno destimulirati banke da nastave tim tempom. Potrebno je osloboditi neki kapital za potrošnju (jer od uvoza ga očito nećemo dobiti, a bome perspektive za turističku sezonu nisu bajne) kako bi se postojećem nejakom gospodarstvu malo pomoglo. Također, oporezivanje visokih kamata na stambene kredite trebalo bi pomoći našem građevinskom sektoru (koji je u velikoj gabuli, zna li to itko...jedini razlog zašto nisu počele padati ovrhe su, po mom sudu, snažne političke veze i interesi vodećih državnih dužnosnika-ne, neću imenovati :)). Znači, jedna skroz super, bezgrešna, SDP-ova invencija (ili odnekud prepisana ideja-ponavljam:BOLI ME ĐON, AKO JE SMISLENA!)? Pa sad baš...
Prvi je problem u činjenici da postoje samo dvije kategorije kredita, barem kako sam ja to shvatio iz članka:obični i stambeni. Potonji su jasni, ali prvi su puuno preširoko postavljeni. Primjerice, ja se slažem da treba žestoko opaliti po nenamjesnim potrošačkim kreditima, koji posebno u situaciji kad je novac ovako skup, ciljaju isključivo na očajne (ili vrlo, vrlo glupe) ljude, ne stvarajući pritom dodatnu vrijednost preko stimulacije gospodarstva. S druge strane, iznimno je bitno natjerati banke i investitore u Hrvatskoj općento da prestanu stanovništvo shvaćati kao retardiranu kravu s koje režu dijelove mesa, 10 metra dalje preku ih na roštilju, a ona toga nije svjesna. Privatne banke moraju biti spremne, da bi ostvarile profit, prihvaćati rizik i financirati inventivne i održive poduzetničke poduhvate, posebno malog i srednjeg poduzetništva. Ovaj porez je zgodan mehanizam da ih se na to potakne, bez obzira što su one u stranom vlasništvu. Preduvjet je da se kategorija "obični krediti" bitno diferencira, a poduzetnički krediti izuzmu od ovakve vrste oporezivanja. To je posebno bitno kako bi se obnovila kičma svake zdrave ekonomije-malo i srednje poduzetništvo, koje je snažnim fisklanim pritiskom u Hrvatskoj na koljenima. Ono je temelj modela tzv. "talijanskog čuda", koje i danas Italiju, državu s brojnim političkim poteškoćama, drži među 10 najjačih svjetskih gospodarstva. Dodatno, ideja da se brzim povećanjem kreditinog potencijala HBOR-a može naglo povećati izvoz u doba recesije je sasvim suluda. Prilika za tako nešto je propuštena prije. Jenostavno, nije moguće upumpati nešto novca u Željezaru Sisak i sad će ona postati konkurentna. Naš izvoz je tuđi uvoz i sad svatko brani svoje radna mjesta. Stoga, trebat će naporno raditi na ozdravljenju našeg gospodarstva kroz dugotrajno i (neizbježno!!!) bolno restrukturiranje.
Druga poteškoća je činjenica da se instrumentom fiskalne nastoji intervenirati u područje monetarne politike. Ja iskreno prvi put čujem da se tako nešto radi. Ukratko, sasvim je sigurno da oprezni i duboko konzervativni Roha će popizditi na bilo kakav nepripremljeni prijedlog u ovakve vrste. Onaj akter koji želi progurati ovakvu konstrukciju morat će dobiti podršku guvernera HNB-a te iskoristiti njegovo znanje da se efekti ove u osnovi dobre ideje ne preliju u nešto neželjeno, tipa dodatno zaduživanje i inflaciju.
Tu stajem...što mislite o svemu tome?
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
Evo i sazetog pregleda iz
Evo i sazetog pregleda iz PBZa - klap, klap
http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/03/Clanak.asp?r=gos&c=2
Zagreb, 15. listopada 2008.
Zagreb, 15. listopada 2008. – Prema nerevidiranim financijskim podacima za devet mjeseci 2008. godine, PBZ Grupa i Banka ostvarili su uspješne poslovne rezultate.
Dobit same Privredne banke Zagreb prije oporezivanja iznosi 1.051 milijun kuna, a dobit nakon oporezivanja iznosi 869 milijuna kuna. Neto dobit Banke je 6 posto veća u usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada je ostvaren rezultat od 819 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine bilježimo porast neto kamatnih prihoda od 14 posto, dok su neto nekamatni prihodi (prihodi od provizija i naknada) veći za 7 posto.
(izvor)
Jedino što je nakon toga krenula kriza, pad svih mogućih fondova i dionica i slično, pa je pitanje kako sad stoje. A gazdu u Italiji zanima samo rezultat.
No, i država je dobila 200 milijunčića...
Ne samo 200 M nego je PBZ
Ne samo 200 M nego je PBZ izvana pred kraj 2006 prema Limunu http://limun.hr/main.aspx?id=47533&NadID=47451 ubacio i 3,7 Milijardi kuna (sto je totalka pogresno jer je iznos koliko se sjecam manji i iznosi pola toga otprilike, a neda mi se sad kopati).
No tada smo se bunili (i ja jer sam imao PBZ) sto su Talijani dokapitalizirali po 750kn a cijena je bila i 1200kn (danas oko 370 kn a bila je i ispod 300 kn). Mi nikad zadovoljni, a sto je najcrnje ne znamo ni kad nam je stvarno dobro.
Je li ti poznat razlog
Je li ti poznat razlog dokapitalizacije? PBZ nije stajala loše? Ili se možda varam...?
Razlog je sto su zbog mjera
Razlog je sto su zbog mjera HNBa tj. visine obavezne pricuve morali povecati temeljni kapital kako bi poboljsali adekvatnost kapitala na oko 10tak %, a sve kako bi mogli nastaviti sa kreditnom ekspanzijom. To se dogodilo dakle na pocetku 2007., a u toku te godine jos je vecina drugih banaka to isto ucinila i to je to. Luda sreca za RH.
Kad se gleda sirje onda je lako vidjeti da je to iz danasnje perspektive upravo lukrativni dogadaj kojeg si je ustvari malo koja zemlja uspjela tako masno "priustiti" vec su svi bili bucni po posve drugim temeljima.
Imamo i mi rupa i rupica (cak onih 5% bankrstva sto je u domacim ili bolje receno drzavnim rukama moze pokrenuti lavinu jer je sad frka s lovom http://www.nacional.hr/clanak/55968/nista-od-holdinga-vlada-spasava-post...), ali kako je drugdje mi smo prakticki najjaci po tome od kud je kud je kod drugih kriza prakticki krenula (financije). To je sansa za nase realno gospodarstvo samo treba prionuti na posao puno zesce (sa ovom svijesti) i da nam je kao Madarima ili Ircima.
Morali su povećati temeljni
Morali su povećati temeljni kapital zbog pričuve? Nisu li to mogli napraviti jednostavno posuđujući novac, dio plasirati dalje, a dio u pričuvu? No shvaćam da je ovako možda isplativije vlasniku.
Ali to znači i da kamata mora rasti, vlasniku se taj novac koji je dodatno upumpao u banku mora vratiti, banka mora biti još više u plusu. U međuvremenu novac je u Hrvatskoj, ali mi s njim ne radimo bogzna što (kupimo talijanski auto pa vratimo novac natrag u Italiju i tako to).
Recimo to tako da formula
Recimo to tako da formula kojom se racuna adekvatnost kapitala + zahtijevi koje HNB stavlja pred banke (obavezna pricuva, hendlanje gotovine, adekvatnost) vode u smjeru da se vlasnicima vise isplati u banku staviti svoj vlastiti novac nego povecavati jos vise obaveznu pricuvu kako bi zadovoljili sve te od strane HNBa zadane uvjete i mogle dalje poslovati kako zele (a to znaci sa solidnim profitom). To je novac koji su oni dovukli sa strane i ne zanima nas pod kojim uvjetima i koji je to novac - mozda i od Gaadfija, ali je u nasem .
Naravno da je vazno da je novac u Hrvatskoj, napose u ovakvim kriznim situacijama.
Prilog(i)
http://www.hnb.hr/publikac/bilten/statisticki_pregled/a1.xls?tsfsg=0e4ea...
http://www.hnb.hr/publikac/bilten/statisticki_pregled/b1.xls?tsfsg=b8a1a...
http://www.hnb.hr/publikac/bilten/statisticki_pregled/hmetod.pdf?tsfsg=1...
Jako dobro, vidi se da si u
Jako dobro, vidi se da si u struci.
@ obaladaleka Razlog je sto
@ obaladaleka
Razlog je sto su zbog mjera HNBa tj. visine obavezne pricuve morali povecati temeljni kapital kako bi poboljsali adekvatnost kapitala na oko 10tak %, a sve kako bi mogli nastaviti sa kreditnom ekspanzijom. To se dogodilo dakle na pocetku 2007., a u toku te godine jos je vecina drugih banaka to isto ucinila i to je to. Luda sreca za RH.
Kad se gleda sirje onda je lako vidjeti da je to iz danasnje perspektive upravo lukrativni dogadaj kojeg si je ustvari malo koja zemlja uspjela tako masno "priustiti" vec su svi bili bucni po posve drugim temeljima.
Imamo i mi rupa i rupica (cak onih 5% bankrstva sto je u domacim ili bolje receno drzavnim rukama moze pokrenuti lavinu jer je sad frka s lovom http://www.nacional.hr/clanak/55968/nista-od-holdinga-vlada-spasava-post...), ali kako je drugdje mi smo prakticki najjaci po tome od kud je kud je kod drugih kriza prakticki krenula (financije). To je sansa za nase realno gospodarstvo samo treba prionuti na posao puno zesce (sa ovom svijesti) i da nam je kao Madarima ili Ircima.
Ja nisam profesionalni stručnjak za financije, ali sam djelom malo školovan i 30 godina profesionalno radim sa inevesticijama i širim graditeljstvom, što vrti skoro pola financija.
Pomalo vidim da ti i mnogi koji "vrtite" oko financija, a zapravo i cijeli financijski svijet pa to nije ni najmanje osobmo, ne razumijete neke elementarane relacije. To što zoveš "Luda sreca za RH" djelom jest i biti će, to je sada veoma izvjesno pa i sigurno, samo posve drukčije od onoga što ti navodiš i PBZ/Božo Prka i financijsko-ekonomski mainstream.
Krenimo primjerom. PBZ npr., zajedno sa HSS Tomčić-HNS-HDZ-SDP prati braću Vojnović (Zagrebgradnja, Geoprojekt) u 10-tak mlrd kuna spirali Vrbane III i razno, table i sve ukazuje. Sada samo na Vrbanima III PBZ drži hrpu dovršenih zgrada, tako i na drugim mijestima, dok vodeći lider te ogromne spirale Branko Vojnović ponavlja za javnost "ovo je katastrofa", sve neodvojivo prmreženo sa svim i ne nešto u lošijoj poziciji nego vjerojatno bolje od sličnog.
Iznijeti ću "normalni okvir" takvih spirala tržišnih poslova i financija, a stvarni je uvijek gori te sada zbog svjetske i još više domaće sinteze raznog samo još gori.
Prvo, to sve kao takvo ne ide i nije katastrofa kako lider, do jučer sitni preprodavač povrća, veli zajdno s politolozima i slično, nego prava i neizbježna normala, jednako kao što je normala da se skok IGH dionica, kao Magma napuhanih polazno (IGH 370 kuna), mora se ispuhati na bar pola od polazno (IGH npr. 100-150 kuna po dionici, ako i to zbog izgubljenih ogromnih milijardi u inevsticije koje su ključno moderirali, pa nitko ne želi čuti rječ IGH, odmah pucaju živci).
Drugo, i ono što ide je nešto posve drugo od onoga što oni, zajedno sa PBZ i financijskim svijetom i vlašću vrte, nešto što ni Čačić koji je s tim radio nikada nije razumio niti se zanimao za to. Kako svi zajedno non stop pa i sada nisu u stanju naručiti, platiti i slijediti malo znanja (imaju osjećaj da bi se raspali, možda i bi), onda svi nastavljau čvsto kao i prije u ovakvim situacijama, kao široki čopor koji međusobno čvrsto drži jedni druge, dok, poznato je, sva rješavanja idu po pravilu "neki pojedinci i mali konziliji predvode rješevanja a ostali slijede".
Treće, na npr. tih suma sumarum 10 mlrd kuna, a jako premreženih sa Zagrebom i državom i tržištem i svim, umjesto sada duboko pasivne inercije i beskrajne društveno-politčke aktivnosti, kao i mnogo toga sličnog, mora minimalno proaktivno igrati, inače i sva mašinerija Zagreb-PBZ-država ... ne može ništa. Ja sam sam bez novaca, ikakve podrške i bilo čega u više kriza lako nadmašivao sve to, npr. početkom osamdesetih smo odmah bili primjer javnog razmtranja kako male zanemrive snage metu pod imperijama, krajem osamdesetih državnu i zagrebačku mašineriju oko Gortana, Industrogradnje ... ad poslova na moru a kasnije u Zagrebu.
Četvrto, financije, bez obzira šta su, nisu same po sebi i za sebe, a u ovim uvjetima koji nisu nešto nepredviđeno nego nešto što je po svim logikama trebalo teći po bar godinu i pol ranije, financije su nešto posve drugo od onoga što svi iznose, više ono što iznosi Mate Babić na TEB savjetovanju nego sve drugo, pa trebaju tražiti puteve i moliti za milost a ne lupetati, kao da je sve idealno za financijska lupetanja i igre. Sada sitni minorni igrači okreću kao od šale te navodno velike pa i spirale velikih, metu pod njima i iživljavaju se radi ravnoteže za proteklo, to non stop gledam i to tek uništva poslove, sitni a prekaljeni koji vole novac i zaradu radi sitnih zadovoljstva što od navodno velikih a još sitnijih duhova rade sprdačinu rađe izabiru to nego da nešto zarađuju, i kada ne trebaju ništa nego praktički samo pokupiti, sitne strasti pokapaju sve.
Dakle, spirale su već duboko i čvrsto jedino u RH i pomalo u Srbiji u tom poznatom ritmu sitnih strasti i duhova, što svijet slabo poznaje. To će trajati prilično. Matični mainstream umjesto sve boljih znanja i iskustava po inercji vozi gore nego osamdesetih, navikavanja na razno im je počistilo i nesvjesne djelove mozga a i industriju, profesionalni faktor je također jako u tome i iscrpljen ...
Tako da je "Luda sreca za RH" slijedeće - onaj smjer koji naznačava Mate Babić (uzeti grubo), a konkretnije i praktičnije u tome što suma sumarum RH prvi put ne može izbjeći normalno preustrukturinaje i premodificiranje, što pak ne može izbjeći logiku i praksu da na neki način to bude najsnalažljiviji i najpraktičniji evropki pristup, nešto o čemu ovdje ima nešto malo očuvane tradicije a bilo je još više, dakle nešto posve jasnije, jednostavnije za shvatiti a za sav mainstream prezahtjevno i malko bolno za mozak i estetsko-svjetonazorne mozgovne i probavne centre, nešto u čemu su opet, kao šezdesetih i tridesetih čvrsta treća i četvrta liga, dok u drugu ligu ulaze njihov niži ešaloni slugu a prvu naravno vode oni isti koje oni jako dobro znaju, koji su to non stop tu samo navodno nitko ne zna za njih jer nisu niti žele biti pop zvijezde, iako svi jako dobro znaju tko su, šta su, šta i kako rade, sve je prejavno ...
P.S. Iako po inerciji svoje male račune vječno držim na PBZ, u statusu obrtnika/poduzetnika već 1982.g., a da za to zauzvrat nisam dobio niti frazu i čestitku, koristim ovu priliku za malu poruku Boži Prki i PBZ - jebite se dečki, čim stignem ću vas povjesno promjeniti baš sada kada prvi put snažno krećete prema meni i mom miljeu, nemam volje ni rezerve slušati vas, strukovne itd. komore i svu pamet koju stalno financiram, a koja mene i sve koji nešto znaju stalno besplatno žica za znanja i rješenja, koncentrirani smo na daljnja rješavanja i nemamo vremena ni novaca (150 mlrd kuna) za vas. Jebite se zajedno sa svim, povjesno, ništa ne tražim niti bih vam više dao.
Ja npr za svoje vlastite
Ja npr za svoje vlastite pogreske i krive procjene snosim i obracunavam odgovornost izravno, a jos me siri slojevi preziru kao nistkorisnog spekulanta, hoce me oporezovati, uzrok sam njihovih kasnovecernjih razmisljanja - ako cemo se vec slati.
Obaladaleka da ne bi bilo
Obaladaleka
da ne bi bilo nesporazuma među nama i u vezi teme, bilo kako zvuči ali ti znaš da ja komentare iznosim ne samo tebi nego i općenito, sve "za" i ništa protiv, pa kako tko shvati iskoristi.
Sada je faza kada sam ja previše gubio ovdje a i razni završena i sve sili na puno manje a više bavljenja "krizom", kako da jeni drugima polakšamo, pa samo refleksije u vezi ovoga:
- ovo koristi kao znaš. Npr. ad dionica ti kao razumniji spekulant trebaš znati burzovne igre djeluju na psihologiju i praksu kolega Jure Radića, Biserke i Goranka Fižulića ... te da ni oni nisu neograničenih sposobnosti. karikirano, i da im Putin da da modificiraju po Rusiji i KP Kine po Kini, to nije primjereno, ako ništa drugo onda radi ljudskog faktora;
- sve djeluje odmah šire, npr. dioničarstvo svih po Zagrebu odmah sve prisiljava na nadsvjetsku igru. Jedan moj ex suradnik a javno najpoznatiji kao najsposobniji, je zarano popšio is a USA održava filozofiju da / ne za SSSR i istočni lager kao vrhunac poslovne sposobnosti pa zato stalni i sve više gubi vrijeme na sve složenijim uvjeravanjima. U isto vrijeme prije nekoliko godina pralelno moram uljudno razrještii neki javno izloženi slučaj sa USAID te nevezani nenadani sa elitom RH-UDA poslovanja, oba po načelu da su se složili da ipka nema smisla da Zagreb i Drniš služe kao poligon za najviše USA fikcije. Također rubno, ali tu sam se već držao čvrsto i odbio se sastati, zovu me u vezi slučaja naj lika za poslovanje ex SSSR. Svuda lova neograničeno, samo da je naj.
Ne samo sada nego inače, a sada ti više, Zagreb nije tako nadsvjetski sposban. Mi se upravmo nabvimo slijedećim:
- ne IGH nego neka druga najveća stvarna inženjerska tvrtka, koja radi složene i najveće projekte i praktički sve razni državni i gradski naručitelji i sada im to treba i non stop se radi nije dobila ni 1 kune jako dugo, a veže sa sobom jako puno;
- vlasnik veće stvarne geodetske tvrtke, ona koja stvarno najbolje radi i radi puno, jako dugo odgađao dok je meni i enekima rekao da mu rzni zajdnički partneri jako dugo nisu platili doslovno ništa te da ga umjsto toga zajdno a ljudima dolsovno fizički dave da dalje radi.;
- nedjeljom hodamo i besplatno po terenu rješavamo neka od ljučnih inženejrskih pitnja Zagreba i šire, trošimo svoje novce koje ne kontroliramo, jer ako mi to ne napravimo neće nitko pa ni mi ni bilo tko više neće moći ispraviti još neke velike nezgode, nakon što su svi tzv. kapitalni projekti u 3pm;
- uskoro ćemo tkođer biti prisiljenid ržati autoritativne lekcije kako i šta zapravo rade USA, EU, Kina i azni, iako se ne stignemo time baviti. Mora se jer ekstrakt koji tu dominira nema niti stvarne veze niti mentalne s bilo čime, to su neke djelatne mainstream fikcije koje mješaju sve i svašta na najgluplji način pripreme koktela, utrpavanja sveag i svačega i stalnog mućkanja i degustiranja. Proširiti ćemo profesioinalnu i stručnu paniku da od toga nastaju jako ozbiljni problemi. Došlo je doba da svi stručnjaci koji nešti znaju dolsovno moraju djelovati kao javno zdravstvo.
I na kraju, iako nije bitno, psihološki bi i vama psekulantima na burzi jako dobro došlo bilo šta što je malod rukčije, pa i SDpna vlasti i porez na kaptalnu odbit pa i sada progresivni, jer bi sigurno izvrdali SDP a i oni sami sebe, SDP su Bandić, Linić .. kitovi koji ne gledaju ni velike sitnice, nije beg cicija. Tim više što bi opet igrao Čačić, a kada on igra ... Propustili ste šnasu za šansom i umislili sve i svašta a ne vidite s druge strane da baš vi navodite Juru Radića da uspijeu onome što nisu Napoleon, Hitler .. nitko.
Vrijeme je da malo olakšamo život jeni drugim, ne naporima nego malim smanjenjem napora i forsa.
Ovo su male rječi i napori za nas dva a veliki za svijeta, kojeg Zagreb i RH prekomjerno modificiraju zadnjih 40 godina.
Kao mali doprinos ovom
Kao mali doprinos ovom dnevniku o kamatama i boljem razumijevanju formiranja cijene novca za naše tržište, evo par copy/paste-a iz bespuća naše internet zbiljnosti.
Ovaj prvi c/p je odgovor zabrinutom građaninu zajmoprimcu vjerojatno na njegov upit banci vjerovniku u vezi kretanja kamatnih stopa na kredit u CHF, a kojega sam našao na jednom forumu.
""Poštovani gospodine ******,
zahvaljujemo na Vašem e mailu.
Razumijemo Vašu zabrinutost radi nastale situacije te Vam želimo potvrditi da su svi Vaši komentari upućeni odgovornim osobama unutar Banke
Također bi Vam željeli bi pružiti dodatna pojašnjenja i istaknuti nekoliko elemenata koji utječu na formiranje cijene kredita.
Referentna kamatna stopa na inozemnim tržištima (LIBOR na €, CHF...) je važan parametar koji određuje polaznu osnovicu za formiranje kamatnih stopa. Činjenica je da svaka cijena u određenom vremenu oscilira na više ili niže. Tako na primjer CHF libor jer tijekom 2004. bio na 0,3%, u studenom 2008. je bio 3,30%, a početkom veljače 2009 kreće oko 0,66%. Dakle uočljiva je veoma velika oscilacija
U inozemstvu (i kod nas za kredite pravnim osobama) kamata se formira LIBOR + marža = kamata na kredit. Kamate se u pravilu mijenjaju 2 do 3 puta godišnje kako bi se uskladile s referentnim stopama u inozemstvu. U Hrvatskoj za kredite građanima to trenutno nije praksa, mada je bilo pokušaja pojedinih banaka za uvođenjem takvih kredita no u trenutcima kada je Libor rastao većina klijenata se prebacila na klasičnu promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja puno rjeđe Odlukama Uprava banka.
Drugi veoma važan parametar je Rizik zemlje (tzv. CDS) koji se u posljednjem kvartalu 2008. za Hrvatsku povećao sa 1,0% na 4,5%. Treba napomenuti da je npr. 2004. ovaj parametar za Hrvatsku bio zanemariv.
Zbog ukupne situacije u državi (teškoće u refinanciranju u inozemstvu, budžetski deficit, isplate plaća putem novih zaduživanja kod domaćih banaka umjesto iz prikupljenih poreza...) rizik Hrvatske je znatno veći nego prije s tendencijom ostanka na visokoj razini.
Visina kamatnih stopa na depozite na domaćem tržištu također može biti dobar indikator budućih kretanja kamatnih stopa na kredite. Tako kada rastu kamate na depozite nije moguće u isto vrijeme imati značajnije sniženje kamata na kredite. Upravo smo svjedoci vrlo povoljnih kamata na domaće depozite jer upravo visoki libor i Rizik zemlje usmjeravaju banke na prikupljanje domaćih depozita.
Postoje još neki parametri o kojima ovise kamate na kredite i oni uglavnom ovise o regulatorima ponajprije HNB-u i Vladi.
Kada analiziramo visinu anuiteta / rate koju plaćamo u kunama trebamo imati na umu da tečaj također utječe na visinu ponekad i češće nego promjena kamata.
Potrebno je naglasiti da pad referentnih kamatnih stopa (libora) nije jedini parametar o kome ovise kamate na kredite i da je u posljednje vrijeme je puno značajniji parametar Rizika zemlje. U javnosti je prisutna percepcija da snižavanje libora može značiti i automatsko sniženje kamata na kredite, no u slučaju Hrvatske, to trenutno nije slučaj.
S obzirom da smo naš zajednički poslovni odnos na duži niz godina sigurni smo da ćemo u tom razdoblju ciklički prolaziti uspone i padove kamatnih stopa.
S poštovanjem
Martina Horvat
Sektor za razvoj i praćenje distribucijskih kanala
Direkcija za kontakte s klijentima
(pbz.hr)
Ovaj drugi c/p je članak na
Ovaj drugi c/p je članak na istu temu objavljen u Bankamagazinu kojemu je podloga analiza stručnjaka istoimene banke( PBZ) . Famozni CD-sovi.
"Objavljeno
2.3.2009 13:14:21 Vrijeme zadnje promjene
2.3.2009 16:29:25
CDS spread - "zarazan" pokazatelj rizičnosti
Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme cijena Credit Default Swapa (CDS) na hrvatske petogodišnje obveznice kreće usporedno sa spreadom na mađarske obveznice, kažu analitičari PBZ-a
Bankamagazin
U posljednje vrijeme značajno je porasla percepcija rizika istočnoeuropskih zemalja praćenog CDS-om (Credit Default Swaps), među kojim je i Hrvatska, ističe se u tjednoj analizi Privredne banke Zagreb (PBZ). Kako navode analitičari banke, iako je i samo tržište CDS-ova kao financijskim derivatima, neregulirano i rizično, njihova se cijena u istočnoeuropskim državama uslijed krize povećava jer ono što tržište CDS-ima čini rizičnima je činjenica da je do sada stopa aktiviranja ove vrste osiguranja u slučaju bankrota kompanija/zemalja bila gotovo zanemariva, što obzirom na razmjere svjetske financijske krize više nitko ne može garantirati.
Postavlja se pitanje tko će, u slučaju masovnih bankrota, isplatiti osigurane iznose? Iako je dakle i tržište CDS-ima rizično samo po sebi, CDS spread (cijena derivata) trenutno predstavlja najcitiraniju mjeru rizičnosti i to posebno istočnoeuropskih zemalja, ističu iz PBZ-a. Promatramo li CDS spreadove zemalja EU i Hrvatske na petogodišnje državne obveznice jasno su vidljiva dva razdoblja rasta spreadova: prvo razdoblje u kojem spreadovi počinju rasti desilo se još krajem 2007, odnosno početkom 2008. godine,dok drugo razdoblje rasta spreadova započinje sredinom rujna 2008. godine i traje sve do danas, navodi se u PBZ analizi.
I dok je prvo razdoblje rasta spreadova relativno blago i ravnomjerno, drugo razdoblje započeto bankrotom Lehman brothersa karakterizira daleko snažniji rast spreadova. Zanimljivo je da su oba razdoblja rasta spreadova identično rasprotranjena po promatranim zemljama, što ukazuje na prisutnost rizika "zaraze" odnosno prelijevanja percepcije rizičnosti unutar određene grupacije
zemalja.
Tako se i Hrvatska, prema percepciji tržišta, nalazi u četvrtoj najrizičnijoj grupaciji zemalja u koje spadaju zemlje "nove" Europe (bez Slovačke i Slovenije koje su članice eurozone) sa spreadovima koji se kreću od najnižih 342 baznih poena na češke obveznice pa do najviših 953 baznih poena na letonske petogodišnje obveznice. Hrvatsku, tržište percipira nešto rizičnijom od primjerice Češke i Poljske, ali manje rizičnom od ostalih zemalja grupacije.
Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme spread na hrvatske petogodišnje obveznice kreće usporedno
sa spreadom na mađarske obveznice. Promatra li se razdoblje od početka 2007. godine do danas, vidi se, da se relativni položaj Hrvatske u odnosu na usporedivu grupu zemalja nije promijenio, zaključuje se u PBZ analizi.
Za razliku od primjerice, Estonije, koja je sve do pred kraj 2007. percipirana kao manje rizična od Mađarske i Bugarske, da bi danas bila ocijenjena rizičnijom od spomenute dvije zemlje. Za razliku od Estonije, drugi "baltički tigar" Letonija zapravo je cijelo promatrano vrijeme bila percipirana kao najrizičnija zemlja usporedive grupe zemalja.
Dakle, zapadna tržišta, Hrvatsku u ovom trenu još uvijek posebno ne diferenciraju od ostalih usporedivih zemalja. Isto tako treba naglasiti da trenutni CDS spreadovi ne znače nužno da bi eventualni izlazak Hrvatske na inozemno financijsko tržište rezultirao cijenom koja bi se sastojala od sume cijene njemačke državne (usporedive) obveznice iCDS spreada za Hrvatsku uz još neki mali dodatak (što bi trenutno iznosilo 8-10 posto), naglašavaju u PBZ-u.
Kako Hrvatska pet godina nije pokušavala prodavati svoje obveznice na inozemnom tržištu, teško je temeljem prošlosti suditi o sadašnjem odnosu ponude i potražnje za našim papirima. Pravu potvrdu što investitori misle o rizičnosti hrvatskih državnih papira moći ćemo dobiti tek u trenutku kada se na to tržište i izađe te kada se zatvore knjige. Do onda, iako često korišten podatak, CDS valja interpretirati s dozom opreza, upozoravaju analitičari.
Globalno tržište CDS-ima danas iznosi prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) oko 60 bilijuna dolara (odnosno oko 10 posto ukupnog tržišta financijskim derivatima) i u osnovi je podijeljeno na derivate denominirane u dolarima i eurima.
S obzirom da još uvijek nije regulirano, i u današnje vrijeme svjetske financijske krize ovo tržište
predstavlja dodatan rizik, ovih su se dana International Swaps and Derivatives Association (ISDA) i Europska bankarska federacija dogovorile oko osnivanja centralne klirinške kuće, iako postoje razlike u mišljenjima treba li ona biti u SAD-u ili EU, navodi se u analizi PBZ-a. CDS-i kao derivatni instrument izmišljeni su 1997. godine od strane JPMorgan Chasea i do danas su postali najrašireniji derivatni proizvod.
I samo još ovaj člančić
I samo još ovaj člančić koji je navezan na istu temu i obećajem evo da neću više.
:)
"Objavljeno
18.3.2009 12:27:42 Vrijeme zadnje promjene
18.3.2009 14:40:17
Zaustavljen pad hrvatskih CDS-ova
Rizik na hrvatske dužničke vrijednosne papire u formi instrumenta CDS-a u utorak je prvi puta u proteklih deset dana povećan za 10-ak baznih bodova (na 505)
Bankamagazin
Ispiši Veličina slova:
Nakon što je u desetak dana rizik na hrvatske CDS-ove (Credit Default Swaps) kontinuirano padao, u utorak se desio preokret koji se može pripisati padu kreditnog rejtinga koji je S&P dodijelio Hrvatskoj. Kako kaže za www.banka.hr Mladen Smiljanić, analitičar Zabe, 5-godišnji hrvatski CDS dostigao je 6. ožujka ove godine povijesno najvišu razinu od 601, da bi od onda kontinuirano padao do ovog ponedjeljka kada je iznosio 495.
U utorak je prvi puta, kaže Smiljanić, taj financijski derivat porastao 10-ak baznih bodova što se može povezati sa sniženjem kreditnog rejtinga koje nam je dodijelila svjetska bonitetna agencija. No, to u pravilu ne bi trebalo biti povezano jer se pad kreditnog rejtinga odnosio na zaduživanje u domaćoj valuti, dok su CDS-ovi povezani uz primjenu rejtinga na strane valute, pojašnjava Smiljanić.
Prema njegovim riječima, dosad se rast rizika na ove izvedenice znao dogoditi u istom iznosu (10 baznih bodova), a da to nije imalo veze s nikakvim tržišnim informacijama. Naime, financijski derivat CDS - kojim se trguje kao osiguranjem od bankrota neke države tj. rizika na njezine vrijednosne papire - u uvjetima krize počeo je brzo reagirati na promjene rejtinga zemlje jer nitko u aktualnoj situaciji ne može garantirati da zemlja neće bankrotirati.
Kako će se rizik na hrvatski dug povećavati ili smanjivati, u ovom je trenutku izuzetno bitno jer se država namjerava zadužiti izdavanjem obveznica, ali kako će se stvarno kretati hrvatski CDS-ovi u okolnostima globalne neizvjesnosti na tržištima novca i kapitala, pouzdano ćemo znati tek kad hrvatske državne obveznice budu emitirane, tvrde analitičari.
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/D...
@krrrrekani Svaka čast na
@krrrrekani
Svaka čast na doprinosu, puno sam naučio. Međutim, malo sam skeptičan da je priča koju pričaju banakari uvijek cijela priča, znaš. Bankarstvo se kao posao zasnovalo, ako ne na laganju, onda bar na prešućivanju (jer prve banke nisu rekle svojim vjerovnicima da će se, jelte, otići malo igrati s njihovim lovom-to je postala javna stvar tek nakon kraha prvih banaka). Dakle te priča o čvrsto formiranim cijenama novca koje su određene gotovo potpuno egzogenim silama mi je ponešto u kontradikciji s pričom ovog stričeka:
http://www.businessweek.com/magazine/content/05_52/b3965024.htm
Ima bar nešto u tome da li banka ŽELI u nešto investirati ili ne, posebno ako za to ima podršku države. Kapital se može oploditi na razne načine, nitko me neće uvjeriti u suprotno...kao što ću teško povjerovati da je Bangladeš manje rizična država od Hrvatske :)
Možeš li ovo malo bolje
Možeš li ovo malo bolje elaborirati: Ono je temelj modela tzv. "talijanskog čuda", koje i danas Italiju, državu s brojnim političkim poteškoćama, drži među 10 najjačih svjetskih gospodarstva. Koliko ja poznajem talijansku ekonomiju (doduše površno) mislim da si ovo jednostavno izmislio da potkrijepiš totalno pogrešne teze iz dnevnika. Ja bi te uputio na moj dnevnik Razvojna ekonomija no ne vjerujem da ćeš se potruditi ozbiljnije proučiti predložene reformske rezove.
Lakše je drobit teze bez veze...
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
Koliko ja poznajem
Koliko ja poznajem talijansku ekonomiju (doduše površno) mislim da si ovo jednostavno izmislio da potkrijepiš totalno pogrešne teze iz dnevnika.
O tezama dnevnika možemo razgovarati, ali kao i obično, ti si taj koji zaključuje bez pravih podataka:
Općenito:
http://www.strategy-business.com/press/16635507/17213
Detaljnije o talijanskoj ekonomskoj povijesti (o ulozi Marshallove pomoći u razvoju malog i srednjeg obiteljskog biznisa u Italiji imaš na stranici 17 ovog jako dobrog PDF-a:
http://www.h-net.org/~business/bhcweb/publications/BEHonline/2004/Selva....
...a dragi Delgado, za najopćentije informacije upišeš Italian economy u dragi naš i google i opla:
http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Italy
Dakle, među 10 najvećih svjetskih ekonomija (konkretno sedma), utemeljena na obiteljskim gospodarstvima srednje veličine. To sam inače saznao u 2. ili 3. razredu gimnazije, jelte.
Ok, ako smo to riješili...pročitao sam tvoj dnevnik ranije, vrlo je dobar. Reci mi na što konkretno ciljaš. Bilo bi u redu s obzirom da si me natjerao da se dobro pomučim da ti dokazujem općepoznate stvari.
Dodatno, molim malo konstruktivnosti u raspravi, kaži koje te teze konkretno smetaju. Ako nisi primijetio, dnevnik jest napisan da bude osnova za diskusiju jer je to moje razmišljanje u polju o kojem sam daleko od neke "nirvane znanja". Ja nemam komplekese pa mi nije problem priznati tako nešto.
Izgleda da ja ipak poznajem
Izgleda da ja ipak poznajem talijansku ekonomiju bolje od tebe :)
Ajmo ispočetka. Tvoja teza: mislim da je ovo sasvim solidna ideja. Radi se o progresiivnom direktnom porezu koji bi trpile finacijske institucije koje izdaju zajmove na tržištu. Ideja je totalno glupa. Iz radionice jedne totalno glupe i jalove družine, pa nije bilo ni za očekivati ništa bolje.
Tebe ću poštediti jer sad izjavljuješ slijedeće: dnevnik jest napisan da bude osnova za diskusiju jer je to moje razmišljanje u polju o kojem sam daleko od neke "nirvane znanja". Ok, ovo te spasilo mojeg biča :)
Da se vratimo na tezu. Progresivan direktni porez, a ne jačanje malog poduzetništva. Možda ni ja nisam bio precizan u izjavi, ali ja sam tako shvatio cijeli dnevnik a i slijedeći odlomak (sada u široj verziji, da ne dođe opet do zabune): Privatne banke moraju biti spremne, da bi ostvarile profit, prihvaćati rizik i financirati inventivne i održive poduzetničke poduhvate, posebno malog i srednjeg poduzetništva. Ovaj porez je zgodan mehanizam da ih se na to potakne, bez obzira što su one u stranom vlasništvu. Preduvjet je da se kategorija "obični krediti" bitno diferencira, a poduzetnički krediti izuzmu od ovakve vrste oporezivanja. To je posebno bitno kako bi se obnovila kičma svake zdrave ekonomije-malo i srednje poduzetništvo, koje je snažnim fisklanim pritiskom u Hrvatskoj na koljenima. Ono je temelj modela tzv. "talijanskog čuda" Evo, nadam se da ti je sad razvidno kako sam sebi mijenjaš tezu.
Glupost je (moram biti grub, izvini) tvrditi da će jedna mjera (pa makar i neka pametnija nego progresivan direktni porez, mislim svašta) promijeniti tok gospodarstva. Pridružuješ se izvoznicima kamikazama (koji bi kao izvozili a ulaz im je 99% iz uvoza) koji traže uništavanje sebe samih sa tečajem. Pa na kraju još hvališ Rohu koji je čisto reaktivni guverner, a nama nasušno treba proaktivni guverner koji poznaje barem osnove transmisijskih mehanizama (a garantiram ti da ni Rohatinski ni Vujčić pojma nemaju o tome). Naravno trebamo i proaktivnu vladu, ali to je već priča za sebe.
U cijelu priču treba zagrepsti malo šire (ili bolje rečeno, dublje). Ili pričekati dok lakomi morževi upadnu u totalna govna pa će onda zapaziti i neka pametnija (i dugoročnija) rješenja. Samo je pitanje koliko će naivnog naroda povući za sobom. I ne slažem se s tobom oko ocjene ljudi lakomih za kreditima. No, to je opet druga tema.
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
Izgleda da ja ipak poznajem
Izgleda da ja ipak poznajem talijansku ekonomiju bolje od tebe :)
Ja nisam baš neki telepat da mogu čitati misli, ako hoćeš nešto reći, reci...nemoj mi ostavljati ovakve patronizirajuće i neargumentirane komentare.
Ok, ovo te spasilo mojeg biča :)
Pa valjda dosad znaš da nisam neki kmezo :)
Glupost je (moram biti grub, izvini) tvrditi da će jedna mjera (pa makar i neka pametnija nego progresivan direktni porez, mislim svašta) promijeniti tok gospodarstva.
Vidiš, možda i nisam baš tako glup, jer tako nešto nigdje nisam tvrdio. "Potaknuti" ne znači i "preokrenuti smjer". Barem mislim...
Pridružuješ se izvoznicima kamikazama (koji bi kao izvozili a ulaz im je 99% iz uvoza) koji traže uništavanje sebe samih sa tečajem. Pa na kraju još hvališ Rohu koji je čisto reaktivni guverner, a nama nasušno treba proaktivni guverner koji poznaje barem osnove transmisijskih mehanizama (a garantiram ti da ni Rohatinski ni Vujčić pojma nemaju o tome).
Super ti je ovo rezoniranje, nema što...oštar si protivnik i devalvacije kune s jedne i Rohe s druge strane. Premda ti moram reći, jelte, on je jedan od najzaslužnijih da takva glupa (i ja isto mislim) ideja nije uhvatila korijena. S druge strane...gle...ipak ću se morati pozvati ne neke međunarodne izbore koji su čovjeka proglasili najboljim guvernerom u Europi u 2008. Nemoj se uvrijediti, ali ipak njima malo više vjerujem nego tebi.
Naravno trebamo i proaktivnu vladu, ali to je već priča za sebe.
Rohu posebno cijenim zato što se konstantno bori da suzbije utjecaj ove vlade koja je ne samo neaktivna, već i pretjerano aktivna u stvaranju nevolja koje on mora riješavati. Slažem se da je većina njegova djelovanja bila reakcija, ali je to mislim uvjetovano prvenstveno potezima Vlade, ne guvernerovim. Nažalost, on svoj proaktivni potencijal nije imao niti prilike ispoljiti. Možda ga i nema, kao što ti tvrdiš, ali teško ćeš me uvjeriti da ovaj "reaktivni" dio nije obavio za 5.
U cijelu priču treba zagrepsti malo šire (ili bolje rečeno, dublje).
S ovim se slažem. Iako ću još jednom ponoviti...osim teze da smatram da je ovaj porez rješenje koje kroz daljnju doradu ima perspektivu, krivo si interpretirao sve ostalo u ovom dnevniku. No hard feelings.
Talijansku ekonomiju ja
Talijansku ekonomiju ja uopće ne poznajem, ali niti ti. To sam utvrdio nakon što sam vidio linkove koje si mi dao. Općenite stvari. Hvlaospjevi Berlusconiju isl. Nigdje ni slova o poreznim stopama. No, pustimo to, nije to tema.
"Potaknuti" ne znači i "preokrenuti smjer". Barem mislim... Ja ne mislim tako. Potaknuti nije dovoljno, čak je i kontraproduktivno u ovom slučaju.
Ne želim se ponavljati oko notornog Rohe, bilo je već par dnevnika o tome, evo zadnji frederikov, odličan. A obrati pažnju i na APov odličan komentar.
A što se tiče međunarodnih izbora, baš si našao autoritet koji ćeš navesti. Imaš očiti problem sa selekcijom kvalitetnih referenci. O tome je isto bilo riječi, mislim neko prije frederika (solaris?, neda mi se sad tražit). Ukratko, možda i neko od naših super uspješnih ratnih profitera pobere neko međunarodno priznanje. Jer su odlično odradili "svoj" posao :)
osim teze da smatram da je ovaj porez rješenje koje kroz daljnju doradu ima perspektivu, krivo si interpretirao sve ostalo u ovom dnevniku. Taj porez nije nikakvo rješenje, nego mazanje očiju hrvatskoj javnosti (kao oporba nešto radi). I onda si ti na osnovu te promašene premise iskonstruirao navodni spas malog poduzetništva. Što trebamo, naravno, ali to ga sigurno neće spasiti, baš kontra.
I još nešto. Po meni si cijeli dnevnik mogao sažeti u dvije rečenice i uključiti se u već otvorenu diskusiju. Nego si išao potpuno nepotrebno otvarati poseban dnevnik. K tome, potpuno promašen.
No hard feelings :)
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
Talijansku ekonomiju ja
Talijansku ekonomiju ja uopće ne poznajem, ali niti ti. To sam utvrdio nakon što sam vidio linkove koje si mi dao. Općenite stvari. Hvlaospjevi Berlusconiju isl. Nigdje ni slova o poreznim stopama. No, pustimo to, nije to tema.
Ma nemoj...prvo se uhvatiš za jednu nevažnu stvar u dnevniku, a onda kad se malo produbi, s potencijalno nepovoljnim ishodima, onda je:"To nije tema." Onda to nemoj niti potezati. Inače, rad one Selve koji sam ti linkao je znanstveni i nipošto nije površan. Objačnjava ulogu korporativne države za vrijeme Mussolinija u industrujalizaciji zemlje i poslijeratno razdoblje, točnije 50-te koje su udarile temelj talijanskoj ekonomskoj strukturi. Stoga, ako ti se ne da čitati ili ako ti je komplicirano, nemoj meni prebacivati lopticu.
Taj porez nije nikakvo rješenje, nego mazanje očiju hrvatskoj javnosti (kao oporba nešto radi)
Ja ne tvrdim da nije tako kako ti kažeš. Međutim, kompletna tvoja argumentacija se sastoji u ponavljanju ove rešenice gore, bez navođenja ikakvih ekonomskih argumenata zašto. Oprosti ako tvoj komentar tipa:"Ovo je glupo i glup je svatko tko o tome razmišlja.", ne svrstavam u takvu kategoriju. Očekujem od tebe ipak malo više. Ostale stvari koje si izveo nemaju baš nikakvo utemeljenje u dnevniku te zaista se ja sad ne želim ponavljati oko toga.
Ja ne mislim tako. Potaknuti nije dovoljno, čak je i kontraproduktivno u ovom slučaju.
Konkretnije?
A što se tiče međunarodnih izbora, baš si našao autoritet koji ćeš navesti. Imaš očiti problem sa selekcijom kvalitetnih referenci. O tome je isto bilo riječi, mislim neko prije frederika (solaris?, neda mi se sad tražit). Ukratko, možda i neko od naših super uspješnih ratnih profitera pobere neko međunarodno priznanje. Jer su odlično odradili "svoj" posao :)
Uvažavam različita mišljenja oko rada guvernera Rohatisnkog. Međunarodne nagrade su samo potvrda ranijih razmišljanja koja sam o njemu imao. Ako mi nađeš gdje Solaris otvoreno kritzira Rohine poteze, vrlo ću to rado pročitati, on je releventna referenca. S druge strane, nije na meni da to kopam, ako hoćeš nešto dokazati, uradi prljavi posao sam. Nisam niti ja za ovo plaćen.
Dodatno, nisam dobio odgovor...Roha i devalvacija kune?
Ma tko se uhvatio talijanske
Ma tko se uhvatio talijanske ekonomije: prvo se uhvatiš za jednu nevažnu stvar u dnevniku nego ti? Utvrdiš da su oni uveli takve stope i tako ojačali male poduzetnike i daš linkove gdje o tome nema ni slova. Slažem se da su talijani nevažni za temu (pogotovo zato jer nisi dao kvalitetan primjer), meni je tema porez (izgleda i tebi, iako nisi siguran što si htio reći cijelim dnevnikom), a o talijanima možemo drugdje. Ionako ovi komentari idu daleko u offtopic.
Očekujem od tebe ipak malo više. Pa jebi ga, ako par dnevnika i pregršt mojih komentara na tu temu nije dovoljno, onda ti reci kad je dovoljno. Vidim da ionako nisi ni jednog čitao, a niti se udubio u tematiku (a ima ovdje i puno kvalitetnijih autora od mene), jer nebi pisao ovakve nebulozne dnevnike.
Nisam siguran da je solaris (nisi primijetio upitnik?), ali ti Rohu opet spominješ u svom suvišnom dnevniku, pa bi valjda ti trebao kopati da podebljaš (uzimajući u obzir i pro i kontra, jer inače nisi relevantan) to što si htio reći (ako je i tebi uopće bistro što je to točno?).
Toliko o prebacivanju loptice.
NHF :)
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
Sad se ja pitam da li si ti
Sad se ja pitam da li si ti uopće dnevnik pročitao ili si ga unaprijed proglasio suvišnim. Vidi:
Preduvjet je da se kategorija "obični krediti" bitno diferencira, a poduzetnički krediti izuzmu od ovakve vrste oporezivanja. To je posebno bitno kako bi se obnovila kičma svake zdrave ekonomije-malo i srednje poduzetništvo, koje je snažnim fisklanim pritiskom u Hrvatskoj na koljenima. Ono je temelj modela tzv. "talijanskog čuda", koje i danas Italiju, državu s brojnim političkim poteškoćama, drži među 10 najjačih svjetskih gospodarstva.
Pročitaj još jednom. Piše li da sam rekao da su Talijani razvoj malog i srednjeg poduzetništva financirali na taj način? Ja u to uopće nisam ulazio, tek sam konstatirao nešto o strukturi talijanske ekonomije. Isto tako, komentirao sam da bi ova mjera, na način koji sam opisao u ovom odjeljku (za što još nisam dobio niti jedan ekonomski protuargument, barem ne od tebe, dok su se Daniel N. i obaladaleka svojski potrudili) može pridonijeti obnovi malog i srednjeg poduzetništva. Slažem se da Talijani nisu toliko bitni za meritum rasprave, ali ako tjeraš mak na konac barem malo pažljivije pročitaj i razmisli zbog čega sam taj primjer upotrijebio.
Pa jebi ga, ako par dnevnika i pregršt mojih komentara na tu temu nije dovoljno, onda ti reci kad je dovoljno. Vidim da ionako nisi ni jednog čitao, a niti se udubio u tematiku (a ima ovdje i puno kvalitetnijih autora od mene), jer nebi pisao ovakve nebulozne dnevnike.
Nisam siguran da je solaris (nisi primijetio upitnik?), ali ti Rohu opet spominješ u svom suvišnom dnevniku, pa bi valjda ti trebao kopati da podebljaš (uzimajući u obzir i pro i kontra, jer inače nisi relevantan) to što si htio reći (ako je i tebi uopće bistro što je to točno?).
Toliko o prebacivanju loptice.
Ovaj drugi dio komentara je čista demagogija koju možeš prosipati negdje drugdje. Ako želiš ozbiljno sudjelovati u raspravi, onda se angažiraj pa svoje komentare slaži argumentirano i smisleno. Ako procjenjuješ da je dnevnik "suvišan" (s čim ja nemam problema, ima ih puno za koje ja mislim da nisu vrijedni nikakva truda pa ih preskočim nakon 1.odlomka) onda jednostavno ne kometiraj...tko te tjera? Ovako se to kod tebe u pravilu svodi na vrijeđanje uz komentar tipa:"Ti sam shvati zašto si tako glup." Na žalost, ja imam malo jače živce pa više sreće pri primjeni te strategije na nekom drugom :)
Ja sam jako pažljivo
Ja sam jako pažljivo pročitao dnevnik, samo zato jer si ga ti napisao. Inače bi odustao nakon prvog odlomka. Čak si se pred kraj i popravio, ali onda si naprasno prekinuo dnevnik. Tako na kraju nisi rekao ništa pametno (već sam rekao, to što si htio reći mogao si sažeti u dvije rečenice).
Ako ti ne vidiš da si počeo od poreza, pa diferenciranih stopa, pa preko toga došao na malo poduzetnišvo i na talijansku ekonomiju, a da nisi dao nikakve argumente ni poveznice (osim onih linkova koje si meni dao naknadno, a koji pod milim bogom ništa ne povezuju s tim), onda sam valda ja blesav, ok. A ti sam shvati zašto sam ja blesav :)
Ako ti želiš pisati poticajne dnevnike, onda molim te, drugi puta se malo bolje pripremi (barem pročitaj nedavne dnevnike sa sličnom tematikom na pollitiki, ako ništa drugo). Daniel i obala mrve dubokoumne gluposti na krivu premisu isto kao i ti. Tvoj dnevnik kao da je poziv: Ajmo stručno raspraviti i svojski se potruditi sa komentarima na temu: Kako viagra utiče na talijansko malo poduzetništvo.
Ne znam gdje sam te uvrijedio, ali ako jesam, izvini.
Ako ti baš imaš ljutu volju trkeljati danima o promašenoj temi, go ahead.
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
Ja sam sve napisao u
Ja sam sve napisao u http://pollitika.com/carobni-stapic-1
Porezi na naplaćeno su uvijek manji od naplaćenog, dakle ako si banka, isplati se povećati kamate jer ćeš platiti porez, ali će ti se svejedno povećati prihodi.
Svatko tko je digao 'obični' kredit je potpisao:
Dakle, to je totalno neravnopravan odnos. Potpisao si bianco mjenicu da te banka muze koliko želi i kako želi. Banke ipak ne muzu previše jer znaju da treba malo novaca ostaviti — ako propadneš, nemaju više što musti! Tu nikakvi porezi neće pomoći, banka će uvijek teret prebaciti na krajnjeg kupca.
Zamisli da se oporezuje benzin kako bi se cijena smanjila... porez nije kazna za proizvođača, porez je monopol na povećanje cijene koji za sebe zadržava država.
Uostalom sve dok država ovisi o kreditima banaka da bi isplatila plaće i mirovine, nema šanse da naprave nešto protiv banaka.
To je cisto dolijevanje ulja
To je cisto dolijevanje ulja na vatru.
Cista politikantska i populisticka mjera, pace primjer za izucavanje i ukazivanje na takvo ponasanje.
Kamatu s jedne strane odreduju trzisni uvjeti koji se zaostravaju, a s druge strane oslobadanje obavezne pricuve to donekle sada jos uvijek kompenzira (zato u stabilnim uvjetima nemamo znacajnijeg odstupanja) od strane HNBa. Uvodenjem ovih mjera dogodilo bi se upravo suprotno.
Banke bi u kamatu ugradile i dio troskova servisiranja ovih zakona i to bi znacilo upravo dodatno povecanje kamate u uvjetima tecajne stabilnosti koje jos uvijek uspijeva odrzati HNB.
U slucaju da se dogodi poremecaj u stabilnosti i odrzivosti stabilnog tecaja banke ne bi ni trebale povecavati kamatnu stopu, tako da bi samo naocigled bili niz dlaku sa ovim zakonskim idejama, a stvarni problem bi eskalirao kao da su kamate presle puno vise nego i zakon predvida. Na taj nacin dolazimo do zakljucka da ovaj zakonski prijedlog ustvari udara ne banke i ne stiti obicne ljude vec jos vise opterecuje cjelokupni sustav (HNB i ljude koji otplacuju kredite).
Nula bodova!
Slažem se posve. Nismo još
Slažem se posve. Nismo još uopće dotakli problem pričuva. Nažalost, mnogi ljudi će popušiti ovaj prijedlog i ljutiti se na HDZ što ga ne želi prihvatiti. Iako nikad nisam glasao za HDZ niti mi ne pada na pamet, ni ja nikad ovo ne bih prihvatio.
Ljudi jednostavno ne shvaćaju stvari. Pa neka zakonski zamrznu kamate na postojećim kreditima, ili još bolje, neka ih zakonom smanje.
Još bolje, zašto HPB ne ponudi kredite s kamatom od 9% i stambene po 4%? Svi problemi riješeni, više nitko neće uzimati kredite kod "banaka-lihvara".
uh..........
@obaladaleka i @Danijel
@obaladaleka i @Danijel N.
Ma jest, sve 5, ali nemojmo se sad praviti da je visina kamtanjaka čista igra ponude i potražnje. Isto sam napisao da ovako nesto ne moze proći bez podrške HNB-a te da drugo (jako bitno!!!) se nađu mehanizmi osiguranja da se teret ovog poreza ne prebacuje na krajnjeg korisnika. Premda će te vas dvojica tvrditi da to nije moguće, zapamtite:Država je uvijek jača ako to želi biti. Što se tiče HPB-a, ja se slažem da bi to bilo najelegantnije rješenje, ali kako objasniti da se HPB svo ovo vrijeme ponaša kao najobičnija komercijalna banka. Ako se radi o javnom sektoru, onda on ne može biti vođen isključivo logikom profita te država mora biti spremna pokriti nešto slabije poslovanje. Znate li vi sa sigurnošću kakvo je sad stanje u HPB-u? Što ako je puno aktive vani i ako bi naglo spuštanje kamate značilo prevelik šok (u slučaju da HPB jedini spusti kamatnjak, a svi navale tamo?). Hoće li onda opet proračun platiti glavom...ili će HNB morati privilegirati HPB s dodatnim kreditima? Odakle bi u slučaju tog scenarija došli novci? Ja se ne pravim pametan, recite mi...
Ipak, to je sve skuoa manji problem. Kvaka je u sljedećem-banke neće početi plasirati svoj novac u rizičnije poduhvate dok ih se ne natjera. Ukratko, većina HNB-ovih mjera mi se čini kao malj, a nama treba kirurški nož i to brzo. Ovaj je prijedlog daleko od savršenog, ali ima jednu prednost koju mislim vas dvojica previđate-održiv je, dok bi zamrzavanje kamatnih stopa bilo politički strašno teško izvedivo. Podršku za to bi bilo nemoguće dobiti jer bi faktički kratko i jasno značilo potpuno odbacivanje tržišnog principa i povratak na socijalizam (dokle ovo još uvijek koliko-toliko može proći kao intervencija države blagostanja). Konačno, ono što mi se sviđa oko ovog prijedloga je da je smion-istakli ste dosta dobrih protuargumenata zašto ne, ali možemo li se složiti da je načelno adresirano ključno pitanje?
Ja mislim da ovaj prijedlog
Ja mislim da ovaj prijedlog ne spušta kamatne stope, već ih diže. Možda će profit banaka malo pasti, ali će rate sigurno porasti.
Ako se radi o javnom sektoru, onda on ne može biti vođen isključivo logikom profita te država mora biti spremna pokriti nešto slabije poslovanje.
Ako banke s ovim kamatama imaju superekstra preveliki profit, onda bi HPB i s manjim kamatama imao solidan profit, ništa država ne bi "trebala pokriti". Nije to, u nečem drugom je problem. Nisam stručnjak, nisam insider, ali razmišljam logično.
Prevelika je potražnja za kreditima, to je problem, to drži njihovu cijenu. Sada je pala prodaja stanova i auta, sve to ide na kredite, pa ćemo vidjeti što će biti.
Ja mislim da ovaj prijedlog
Ja mislim da ovaj prijedlog ne spušta kamatne stope, već ih diže. Možda će profit banaka malo pasti, ali će rate sigurno porasti.
Nije to baš sto posto sigurno...pitanje je da li će marginalni trošak biti veći od marginalne koristi (profita) banke. Zakonom se može (pametnim, dobro napisanim zakonom) osigurati da banka manipulativne troškove i troškove servisiranja tog poreza ne može prebaciti na krajnjeg korisnika. Ukratko, može se postići to da banci bude VELIKA ZAJEBANCIJA izdavati kredite s tako visokim kamatnjakom. Vjeruj mi, drukčije se razmišlja ako je profit 38% ili 3% (bubam, jelte). Ja nisam isto neki makroekonomski stručnjak, ali isto eto, ramišljam pa mi ima neke logike...ako ništa, onda bar zbog mentalne higijene :)
Ako banke s ovim kamatama imaju superekstra preveliki profit, onda bi HPB i s manjim kamatama imao solidan profit, ništa država ne bi "trebala pokriti".
Nisam na to mislio (iako jesam pomenuo poslovanje, zabunom, priznajem). Zamisli naglo spuštanje kamatanjaka samo u HPB-u. Štediše navale povlačiti novac, a novi dužnici traže kredit. HPB-u zafali...gdje će ga naći? Jedino kod HNB-a, jelte. Upravo je to ono na čemu je Rohatinski izgradio svoju zvijezdu...na tome da nije dopuštao preveliko stvaranje virtualnog novca. Dakle, HPB bi morao biti vraški jak da tako nešto izvede...kužiš zašto sam skeptičan spram toga?
U osnovi, smtram da para ima za pokretanje gospodarstva, a da se krije na računima banaka (svih!!) i rezultat je akumulacije profita (sasvim legalnog i ekonomski logičnog profita, dodajmo-ja bih isto postupao da odgovaram dioničarima) zadnjih godina. Mene samo zanima kako te pare izvući van da finaciraju gospodarstvo po ne prevelikoj cijeni. Čini mi se da smo još uvijek u potrazi za tim rješenjem :)
Reći ću ti iz prve ruke:
Reći ću ti iz prve ruke: profiti stranih banaka u RH
NITI NE PRENOĆE
na računima u hrvatskim bankama,
nego se DNEVNI PROFITI obrađuju od 20 -24h navečer, i do PONOĆI su prebačeni u MATIČNE BANKE izvan granica RH.
Tolko na ravnanje.
Prebacuju se mimo isplate
Prebacuju se mimo isplate dividende i slično? Direktno na račun? U čvrstoj valuti?
Vecina najvecih nasih
Vecina najvecih nasih "stranih" banaka je dokapitalizirana svjezim novcem iz vana. Upravo suprotno Rohatinski spava na hrpi tudih "stranih" novaca i na njima je cijelo ovo vrijeme imao sapu. Dakle upravo je suprotno.
Ja ne znam previše o
Ja ne znam previše o ekonomiji. Stalno mi se čini da Rohatinski želi ograničiti kredite. Pogotovo što je to zapravo 'tiskanje' eura (tj. 'virtualnog' novca vezanog za euro). A pravu tiskaru eura još nemamo.
Zašto bi nastala navala na HPB? Pa kamate na uloge mogu ostati iste, svi tvrde da je razlika tih kamata prevelika, tj. da se radi o ekstra zaradi. Ili možda HPB nema jeftin izvor novca vani? Tko će ga znati.
I osim toga kredit koji se zatraži se ne mora odobriti. Treba skupiti papire, jamce, sudužnike, predati zahtjev i čekati.
Mene brinu i svi mogući minusi, kartice, itd. gdje nema svih tih papira, samo deri sinko.
Tko će to poplaćati, pola ljudi koje ja znam su u minusu do noktiju. Ja se još nekako držim, ali mi je lako kad su mi dali gospodski minus (sve kartice/računi zajedno oko 100 tisuća kuna limit).
Mislim da banke uvijek imaju načina sve prebaciti na krajnjeg korisnika. Tu su uvijek razne naknade, interkalarne kamate, varijabilna kamata i slično... Ili mogu prestati izdavati kredite ako im se ne bude isplatilo, onda će proraditi malo jače oglasi s tramvajskih stanica i novina tipa "KREDITI ODMAH" i slični dečki iz susjedstva.
Mislim da nas dvojica i
Mislim da nas dvojica i nemamo toliko velikih razlika u razmišljanju. Možda da opet pročitaš dnevnik :)
I osim toga kredit koji se zatraži se ne mora odobriti. Treba skupiti papire, jamce, sudužnike, predati zahtjev i čekati.
Mene brinu i svi mogući minusi, kartice, itd. gdje nema svih tih papira, samo deri sinko.
Tko će to poplaćati, pola ljudi koje ja znam su u minusu do noktiju. Ja se još nekako držim, ali mi je lako kad su mi dali gospodski minus (sve kartice/računi zajedno oko 100 tisuća kuna limit).
Za mene apsolutno nije sporno da potoje krediti i "krediti". Napisao sam da je temeljni preduvjet da bi ovakva mjera bila uspješna selektivniji pristup. Dakle, jednostavna podjela:stambeni krediti-svi ostali je preslaba. Ognjem, mačem i svakim drugim nametom treba udariti po novcu koji banke okreću na nenamjenskim potrošačkim kreditima, a naći načina da se stimuliraju poduzetnički i na dugi rok, studentski krediti. Banke u njima moraju pronaći interes, makar bio umjetno stvoren. To ne govorim s nekog snažno emocionalnog stajališta jer su banke zle, ovo ili ono, već zato što je to jednostavno dobro za ovu državu (iako puuno njenih građana to ne shvaća).
Mislim da banke uvijek imaju načina sve prebaciti na krajnjeg korisnika.
Ha, sasvim kužim tvoju skepsu. Pogledaj samo stvari s najvećim, tipa Citigroupom...povukli su kompletnu ekonomiju prema dolje, a država ih mora spašavati parama poreznih obveznika. Jednostavno, nema izbora. Ipak, sad je trenutak da se razmišlja o novim riješenjima koja će bitno ujednačiti pravila igre na način da se ne osjećate da kao da igrate s kućom koja ima poker asova u ruci...svaki turn.
Moje mišljenje je: kao u
Moje mišljenje je: kao u kockarnici, banka je uvijek u plusu. Pokušaji da banka ne bude u plusu lako završe tako da svi mi, prije li kasnije, iz svojih džepova moramo realnim novcem to nadoknaditi banci. Jer banka mora biti u plusu...
Konkretno: mi bi htjeli da se smanji zaduženje i cijena novca i da ga bude istovremeno više za firme, a to ćemo postići tako da oporezujemo kamatu?!
Pa bolje je onda zakonom zamrznuti rate i stisnuti zube. Ili zabraniti indeksaciju. Ili...
Mislim da nema lakog rješenja, svaki novac/dug prije ili kasnije dođe na naplatu... istina je da su banke u plusu (jesu li baš?) ali su i neke firme u plusu, neke u minusu, neke firme propadaju...
Opet napominjem, ja sam laik a ne makroekonomist, možda sam posve u krivu...
"Znate li vi sa sigurnošću
"Znate li vi sa sigurnošću kakvo je sad stanje u HPB-u?"
Recimo da je HPB banka koja nije dokapitalizirana prije krize i da to sada treba napraviti drzava, sto je upravo danas objavljeno da ce naciniti Croatia osiguranje. Dakle, novac dati za dokapitalizaciju, danas kad novca nema ili je skup.
Inace je moje misljenje o danasnjem HPB solidno. Mladi, ekipirani i perspektivni npr
Dakle, novac dati za
Dakle, novac dati za dokapitalizaciju, danas kad novca nema ili je skup.
Inace je moje misljenje o danasnjem HPB solidno. Mladi, ekipirani i perspektivni npr
Hm, nećeš vjerovati, ali poznajem jednog višeg dužnosnika u toj banci i nemam baš taj feed-back. Ono što me zbunjuje dosadašnja poslovna politika koja se nije bitno razlikovala od politike ostalih banka (ili griješim?). Dokapitalizacija super, samo da li dovoljna i praćena stvarnom predanošću da se zauzme potrebna uloga na tržištu...ja zasad nisam čuo nikakvu priču o zaokretu. Slažem se da bi to bila bolja opcija, samo ne znam zašto se već nije i da li će se (brzo) krenuti u tom smjeru.
Ideja o porezima na veće
Ideja o porezima na veće kamate nije loša za daljnje razmatranje.
Što se tiče stambenih kredita, banke ne bi plaćale poseban porez na kamate do 7 posto, a za veće od toga plaćale bi porez na 40 posto.
mislim da bi još bolje bilo ako bi umjesto 7 %, granica bila 5 %. Prva stopa je još uvijek previsoka.
Svaki porez diže cijenu,
Svaki porez diže cijenu, osnovno je pravilo. Svako dizanje cijene smanjuje potražnju. Na kraju bi građane muzli i banka i država, a ovako ih muze samo banka.
Ako se želi ljudima olakšati, neka se sve kamate iznad nekog postotka priznaju ljudima kao porezna olakšica!
Ili neka država jednostavno propiše kamate. Ali to neće ići tako lako.
Porez na kamate bi
Porez na kamate bi destimulirao štednju i povećao potrošnju, a izvlačenje iz krize moguće je samo ustezanjem od potrošnje, povećanom štednjom i proizvodnjom, te smanjenjem uvoza potrošnih dobara, eventualno ostavljanjem uvoza sirovina i materijala u korist proizvodnje robe za izvoz. Prema tome, čista nebuloza je SDP-ov prijedlog oporezivanja kamata.
Jedino što bi imalo smisla je oporezovati prihod od trgovanja dionicama te prihod od dividendi.
My Soul
Porez na kamate bi
Porez na kamate bi destimulirao štednju i povećao potrošnju, a izvlačenje iz krize moguće je samo ustezanjem od potrošnje, povećanom štednjom i proizvodnjom, te smanjenjem uvoza potrošnih dobara, eventualno ostavljanjem uvoza sirovina i materijala u korist proizvodnje robe za izvoz. Prema tome, čista nebuloza je SDP-ov prijedlog oporezivanja kamata.
Jedino što bi imalo smisla je oporezovati prihod od trgovanja dionicama te prihod od dividendi.
Ovako-ekonomski gledano, ustezanje od potrošnje jest štednja. Za početak.
Drugo, ne slažem se da u vrijeme krize novac treba držati u čarapi. Višak novca mora poteći i početi pokretati nove stvari. Sama pišeš (mislim da sam pogodio rod, jel?:) da se iz ovog možemo izvući samo pokretanjem proizvodnje. Proizvodnja, posebno njeno pokretanje strašno puno košta. Odakle to platiti? Realno, banke su te koje u Hrvatskoj imaju kapital da to financiraju, ali jednostavno ne žele jer im se to zasad ne isplati. Inače, držanje novca u čarapi u vrijeme krize poznato je kao "paradoks štednje" i klasični primjer "smrti općeg dobra". Naime, gledajući svaki svoj interes građani novac drže u čarapi zbog straha da ga ne izgube, a gospodarstvo propada zbog nedostatka istog novca koji oni ne daju u promet, naknadno se čudeći kako to da se gube radna mjesta i kriveći sve druge za to. To ti je klasični Keyenes :)
Za ova dva poreza se sasvim slažem, ali su s prihodovne strane oni dosta beznačajni tako da se njima sitauacija ne bi revolucionarno poboljšala.
I imovinu, po mojem
I imovinu, po mojem mišljenju. Osobito nekretnine, aute i slično.