Postignut je sporazum Vlade i bankara kojim se po najavama olakšava težak položaj dužnika stambenih kredita u švicarskim francima. Temelj za tu inicijativu dao je astronomski rast švicarskog franka koji je proteklih godina narastao više od 50%, što taj događaj dovodi u rang prirodne katastrofe. Zašto? Pa unatoč današnjem moraliziranju o valutnom riziku na koji su građani upozoreni na vrijeme, stvari baš nisu tako crno-bijele. Naime, HNB jest upozoravao na valutni rizik, no upozorenje je glasilo
Ne treba ni spominjati da u isto vrijeme banke nisu bile obavezne korisnike upozoriti na rizike koje nose takvi krediti - štoviše, neke su banke i uvjetovale određene vrste kredita valutnom klauzulom u švicarskim francima. Jer budimo iskreni: koliki postotak ljudi gleda televiziju, i koliki postotak čita novine? Da li je u tim okolnostima priopćenje HNB-a dovoljna mjera?
Nadalje, šokantna je priča koju možemo čitati po novinama, kako su mjenjačnice po naputku banaka prošli vikend odbijale mijenjati švicarske franke u kune zbog – visokog tečaja i gubitka koji bi tako producirali?!? U isto vrijeme, te iste banke, bez pardona obračunaju kredite koji dolaze na naplatu po trenutnom tečaju. Da smo pravna država, reakcija državnih i financijskih vlasti bi bila trenutna, sporne mjenjačnice pozatvarane, a banke oglobljene. Ali nismo.
Treća strana priče je pak valutna klauzula kao takva. Cijela ova priča oko problema koje je dužnicima stvorio visok tečaj franka, redovito se brani tezom – tržišno smo gospodarstvo, sa slobodom kretanja kapitala. Pa tako imamo i štednju u eurima, francima i dolarima, dok ljudi po mjenjačnicama slobodno mijenjaju devize u kune i obrnuto. No, štednja je uistinu valutno liberalizirana. Štediša može danas položiti eure u štednju, sutra ih podignuti i oročiti u dolarima, a preksutra pospremiti u novčanik u francima ili kunama. Prilikom mjenjanja novca iz jedne valute u drugu vrijedi ista priča – mijenjamo novce kada želimo. Banke pritom svoju poziciju brane spreadom između kupovnog i prodajnog tečaja (koji je po izvoznicima, btw, također previsok). No kod kredita – ne. Kod kredita, jednom smo valutnom odlukom vezani na rokove od 20, 30 godina? Gdje je tu liberalizirano tržište kapitala? Zašto osoba s kreditom ne može mijenjati valute uz koje se vezala istom slobodom kao i osoba koja to radi štedeći – već mora plaćati izrazito visoke penale i namete – ukoliko banka konverziju uopće dozvoli. Banka bi tu valutnu konverziju morala naplaćivati isključivo razlikom u prodajnom i kupovnom tečaju – kao što to radi kod štednje. I kad smo već kod toga – zašto banke zakonski nisu obavezne imati i ponudu kunskih kredita, kad već pričamo o “svjesnom preuzimanju rizika dizanjem kredita s valutnom klauzulom”. Evo, ajmo konkretno – koliko banaka danas nudi stambene kredite u kunama?
No, pustimo sad tečak franka. Recimo da je sve onako kako treba biti, i da su dužnici sami krivi što su izabrali riskantne kredite vezane uz tečaj švicarca. Ono što upada u oči da se u cijeloj ovoj poplavi medijskih napisa, reakcija vlade i banaka, uopće ne piše o možda najvećem i najvažnijem dijelu problema – kamatama. Upravo su kamate prostor u kojem banke bezobzirno nabijaju ekstraprofite.
Ugrubo (i pojednostavljeno), kamata se sastoji od tri dijela.
Prvi dio čini cijena kapitala, koju svojom kamatnom stopom određuje nadležna centralna banka. Za švicarac je to Švicarska narodna banka, koja je reagirala na krizu velikim spuštanjem (ionako povijesno niske) kamatne stope, pa je trojesečni Libor spušten sa 0,75% na 0,25%.
Drugi dio kamate formira premija rizika za pojedinu zemlju – i on je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj rastao do sadašnje razine od 3%. Postoje mnogi načini za računanje te premije, no u biti se svode na kamatu pod kojom se država zadužuje, odnosno na kreditni rejting zemlje. Što će reći da je rast premije rizika do 3% direktna poslijedica ponašanja države koja stvara deficit poput pijanog bogataša i zadužujući se troši novce koje nema.
Ostatakom kreditne stope (koja u prosjeku u Hrvatskoj za stambene kredite iznosi oko 6%) – tj oko 2.5 postotnih poena banke pokrivaju interne troškove (koji su, kako se piše, u Hrvatskoj visoki u usporedbi sa svjetskim standardima), te za profit. Radi se o iznimno velikom postotku, no pitanje je kako to da banke drže taj postotak na tako visokoj razini?
Prored gulikožne motivacije, koja tjera banke da (i kartelno, ako treba) iscijede iz građana sav novac koji im država zakonski dozvoljava, banke imaju realno opravdanje za visoku kamatu – velika potražnju. S tim da tu potražnju ne generiraju građani, ili ne-daj-bože gospodarstvo, već država – koja praksom zaduživanja u kunama na domaćem tržištu stvara veliku potražnju za novcem i održava kamate na rekordnim razinama. Upravo nam se prije mjesec dana ministrica financija “pohvalila” kako je dolarsko zaduženje reprogramirala kunskim kreditom na domaćem tržištu kapitala. Baš joj hvala.
Sve nas to dovodi do situacije u kojoj, pored rekordno niskog Libora, tj cijene novca na europskom tržištu kapitala, država svojim sumanutim postupcima direktno (kreditnim rejtingom) i indirektno (potražnjom na domaćem tržištu) održava kamate na bezobrazno visokoj razini.
Što bi pak, spuštanje kamate sa prosječnih 5,75% na 4,75% (što je financijski opravdan zahtjev i scenarij) značilo, i u okolnostima visokog tečaja franka, demonstrira ovaj primjer. Recimo da je 2006. podignut stambeni kredit od 700 000 kuna u švicarcima – što iznosi 147 900 CHF. Uz kamatu od 5,75% mjesečni anuitet iznosi 850 franaka, a uz kamatu od 4,75% anuitet je 763 franka. Dakle, samo na neopravdano visokoj kamati, banka mjesečno – po današnjem tečaju – dužniku uzme 570 kn više.
E to je pravi lopovluk.
Zbog toga je uistinu degutantno gledati “borbu” premijerke i ministrice za “olakšavanjem pozicije” dužnicima u francima, kada je ta ista vlada generirala bezobrazno visoku kamatnu stopu. Još je degutantnije gledati hvalisanje postignutim dogovorom, u kojem se taj ključni problem – previsoke kamate – nije riješio, već je još jednom ostao na “riječi” bankara da će nešto napraviti po tom pitanju.
I dok se banke i Vlada loptaju odgovornošću za nastalu situaciju, poput biblijskog Heroda i Pilata, odgovornost leži na neumjerenosti i jednih i drugih. Hvala nizašto.
GRAMZIVOST BANAKA I ZABORAVLJENE STAMBENE ŠTEDIONICE
Dobar dnevnik o bankama,kamati i našem mentalitetu.No,ono što bih nadodao jeste nepostojanje tračka analize ponašanja HNB-a pri dopuštanju uvođenja valutne klauzule na naše financijsko tržište,a time i u banke (ne valja zaboraviti da se i ugovori u gospodarstvu sad prave na isti način).HNB je time izgubio svoju neovisnost i faktički je sad raspet između čekića i nakovnja-banaka i valutne klauzule na jednoj strani te obrane (zašto,čemu-kad to privredi,osim povlaštenim trgovačkim lobijima,uopće nije u interesu) tečaja eura ,koji niti je realan,niti je poticajan za gospodarstvo.HNB recimo ima analizu ulaznih troškova banaka u domeni zaduženja i kamata (koje spominje hatzivelkos ) kako za CHF,tako i za EURO i US $.Fascinantno je da nitko nije tražio od HNB-a,a ovi pak nisu objavili,iako su "neovisni" to i recimo strukturu zaduženosti po valutama,koje HNB redovito dobija kao izvjješća.Po tomu bi se lako dalo izračunati pod kojim su se uvjetima banke zaduživale ,a pod kojim plasirale kapital,da li su baš uzimale švicarce ili pak eure,pa ih onda,zbog tečajnih okolnosti,pretvarali u kune i davali građanima. HNB i poslovne banke npr. u okviru te analize za švicarac ne spiominju da su se štednii plasmani od strane poslovnih banaka očito koristili kao dodatno sredstvo garancija za krditne plasmane,jer statistički je nemoguće imati kredite koji prate štednju u zadnjih 10-tak godina u njenom porastu u dlaku,ostavljajući samo 10-tak milijardi razlike (128-137 milijardi kuna,recimo 2010),što pametnom dovoljno govori da je štednja kolateral korišten za snižavanje kamate,te je ovih spominjanih 3 % vrlo vjerovatno 2 ili 1,5 % u konačnici,a uzimajući u obzir da je zaduživanje u najvećem dijelu išlo preko banaka-majki u inozemstvu,da bi one potom re-plasirale dobivena sredstva banakama-kćerima po uvećanoj i fiktivnoj kamati,.Drugim riječima,"Greed is good",što (ne) bi rekao Gordon Gekko (jer se njegova opservacija odnosi i na SAD)..
A što se tiče naknada i interkalarne kamate,njih bi temeljito trebalo prodrmati,upravo od strane HNB-a,koji bi to trebao kontrolirati.Recimo,kako je moguće da banke osnivaju stambene štedionice,gdje nema interkalarne kamate za stambene kredite,gdje nema (ili je minorna ) naknada za obradu kredita i plaća se unutar samog kredita,dakle ne prije,potom ono najvažnije-da klijent bira mogućnost otplate glavnice kredita prvo,smanjujući sebi kamatu.....? To samo može kod nas.Istodobno,dok građevinarstvo (vođeno isto pohlepom,koja je sad kamen oko vrata) kleca,vlada brani stambenim štedionicama plasman slobodnih ušteđenih sredstava za stanogradnju,bojeći se valjda da ne povrijedi ove pohlepne i nesposobne građevinare iz poznatog kruga oko Jure Radića,Žderića,itd. Stoga bi razuman prijedlog ukidanja lihvarskih uvjeta za kredite bio-povratak na kunske kredite,bez valutne klauzule,ukidanje stambenih kredita kod komercijalnih banaka i prebacivanje svih tih kredita kod stambenih štedionica uz povećanje DPS-a građana (čime bi se osnažilo gospodarstvo,broj neprodanih stanova drastično pao,investicije bi se povećale,itd.).Kupovina stana/kuće svugdje,samo ne kod nas,je posao i izbor za gotovo čitav život i država koja je odgovorna to podupire na razne načine,afirmirajući time i odgovornost građana spram takovih kredita.Ono što se zanjihalo s švicarcem je mala beba prema tomu što će se dogoditi u slučaju eura,obzirom da je udio švicaraca u ukupnim kreditnim plasmanima oko 13,5 %...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaohttp://www.hnb.hr/index.html
.Fascinantno je da nitko nije tražio od HNB-a,a ovi pak nisu objavili,iako su "neovisni" to i recimo strukturu zaduženosti po valutama,koje HNB redovito dobija kao izvjješća
Postoje ti podaci na stranicama HNB-a, ali se na njih nitko ne obazire, već se vjeruje na riječ jednom Bohačeku ili jednom Prki, da banke ne zarađuju na tečajnim razlikama.
Pogledati na stranicama HNB link "Agregirana statistička izvješća" i to TROmjesečna u Excel tablici na str. 19. (Valutba struktura imovine) i 20. (Valutna struktura obveza).
Iz podataka je jasno da banke ni u jednom trenutku nisu imale dovoljno pokrića ( depozita u chf) za silne kredite koje su odobravale u toj valuti. Dijelom su te plasmane pokrivale kroz izvanbilančne stavke kupovinom (i trgovinom) financijskih izvedenica (FX swapovi i futuresi).
U novom Biltenu HNB-a Rohatinski je detaljno pojasnio na koji način su se banke služile ovim derivatima za popravljanje odn. izmjenu devizne strukture podbilance zbog čega su imale ogromne gubitke koji su pokrivani iz džepova zajmoprimaca po osnovi ogromnih dobitaka na tečajnoj razlici ostvarenoj rastom chf-a.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoPARALELNI SUSTAVI
@krrekani,hvala na infu,da to znam,jer obilazim redovito stranice HNB-a,ali moja konstatacija je zapravo retoričke prirode.HNB ZNA da su banke namicale razliku za kreditne plasmane i onim što je u HR trenutačno miš-maš (futures,FX swaps),ali nitko nije odgovarao.Baš kao što nitko nije dogovarao dosad niti za postojanje paralenog financijskog kreditnog sustava i uvjeta usporednog svijeta banke-stambene štedionice.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoovo sam napisala nedavno:
ovo sam napisala nedavno: http://lunoprof.bloger.hr/post/svicarac-je-samo-novi-spin-hdza/12187252.... svicarac je vec poceo padati. a problem se dalje siri, jer je za ocekivati povecanje tecaja eura. nas kreditni rejting je jako los, znaci drzavni rizik velik, kamata velika.. HNB nece mozi odrzavati tecaj.. na to je rohatinski upozoravao vladu tj. upozorava od 2008. umjesto "svicarca" nama slijedi puno veci problem. EUR. svi to preskacu u razgovorima. Mjere koje su poduzete sa svicarcem su idiotske, i ne vjerujem da ikom mogu donjeti ista dobrog. osim reklame za izbore..
Tržište je odradilo svoje i franak je otišao u nebo. Nakon nekoliko mjera švicarske narodne banke i stabilizacije američkog i europskoga gospodarstva, franak će se jednako tako brzo prizemljiti. Nakon toga možemo očekivati dvije stvari - intenzivno korištenje Vladinih memoranduma u predizborne svrhe i nagli povratak averzije prema kuni.
http://www.business.hr/hr/Komentari-i-analize/Politika/Predizbornu-Vladi...
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoHvala,
Hatzivelkos,
zahvaljujem Ti na ovom za mene iznimno poučnom i informativnom dnevniku.
Kako je meni, nažalost, ovo nepoznato područje,
mogla sam iz Tvojeg teksta puno naučiti.
Pozdrav
Mirtaflora
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoTakođer
Odlično razmišljanje i pisanje, hvala na razjašnjenjima problema; neke dijelove bi trebalo poslati i Vladi i HNB-i.
istina* ljubav* sloboda* mir*
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoLijepo si obradio shemu
Lijepo si obradio shemu bankovnog poslovanja a uz put i posteno napisao da je HNB upozorila na nesto neizvjesniji tecaj CHF-a.
Mi najradije ubijemo onoga vikara koji donese lose vijesti. ( simboicki receno) i nastavljamo po starom.
Mi mozemo natjerati banke na smanjivanje cta. ali u tom slucaju ce se smanjiti dobiti i porez koji na njegovom osnovu banke uplacuju u budjet.
Na taj nacin ce se Vlada morati zaduziti mozda u istim bankama da zakrpa rupu.
A taj cemo kredit platiti svi mi.
Na drugi nacin receno:
I oni koji nisu dizali kredite ce sad na taj nacin otplacivati dio kredita onih koji jesu, upozorenjima HNB-a usprkos.
Blago receno to se zove - populizam.
"Ideje nase, benzin vas!"
Mi inace zivimo cca 10 godina daleko iznad vlastitih mogucnosti.Uz to imamo ludjacki visoke brutto place kao posljedica bar 200.000 izmisljenih umirovljenika i patuljastik "organa lokalne uprave", pa je vrlo naivno misliti da ce netko ovdje investirati u proizvodnju gdje je brutto placa 1200€.
Bumerang opceg raspasija ljetovanja, skijanja, autica, krpica i raznih igracaka, se vratio i na zalost grubo ce dosta ljudi tresnuti po celu.
Vecina je na zaost i zaboravila da su ga bacili...
I sto bi sad trebalo?!
Dakle u problem tih kredita se ne treba mijesati nitko osim zainteresiranih strana: banaka i njihovih klijenata.
Posljedice bi mogle biti sutra bezbroj slicnih zahtjeva drugih skupina u krizi.
Jedan od primjera je nabolje vidljiv na vecem uzorku u slucaju Grcke.
Kad se kratkovidna EU birkoracija ( od koje btw. ocekujemo da nas hrani € i izdrzava), populisticki rasporedila neodgovornost grka na sve u EU, odmah su se pojavili i druge clanice koje se ne smije izostaviti kad su vec pomogli grcima.
Tako da sad cijela EU tone u dublju euro-krizu koja ce potrajati malo vise vremena.
Vrijeme je da svaka drzava za sebe preuzme dio odgovornosti, a ne samo ocekuje dudicu ali isto tako i svaki gradjanin svake od drzava.
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaoi posteno napisao da je HNB
i posteno napisao da je HNB upozorila na nesto neizvjesniji tecaj CHF-a.
naravno da jesam, pogovoto kad to upozorenje radi u korist moje teze. ako je HNB upozoravao da postoji 95%-tna vjerojatnost rasta svicarca od 18%, onda se rast istog tecaja od 60% mora tretirati kao prirodna katastrofa koju duznici nisu mogli niti trebali predvidjeti.
Mi mozemo natjerati banke na smanjivanje cta. ali u tom slucaju ce se smanjiti dobiti i porez koji na njegovom osnovu banke uplacuju u budjet.
Na taj nacin ce se Vlada morati zaduziti mozda u istim bankama da zakrpa rupu.
A taj cemo kredit platiti svi mi.
sorry, ali ovaj argument mi djeluje kao nasilno produciranje zeljenog zakljucka, i oboriv je po vise osnova.
1) drzava mora smanjiti javnu potrosnju (u bruto iznosu) i prestati trositi novce koje nema, pogotovo kad ih ne trosi na razvoj - cime bi se automatski iz argumenta izbacila potreba da drzava posudjuje novce od banaka na ime smanjenog poreza.
2) drzava moze uvesti porez bankama (primjerice progresivan porez na kamatnu stopu) i zakonski tocno propisati kada i koliko banka moze obracunati naknadu. time bi u proracun usla ista ili veca kolicina novca, pa ne bi "svi trebali placati kredite nekih". trosak bi isao na racun profita banaka koji u prvih sest mjeseci 2011 iznosi 2,5 milijardi kuna. kaj im primjerice profit od 500 milja manje ne bi bio dovoljan za prezivljavanje?
Bumerang opceg raspasija ljetovanja, skijanja, autica, krpica i raznih igracaka, se vratio i na zalost grubo ce dosta ljudi tresnuti po celu.
nemam nikakvu namjeru braniti poziciju takvih zaduzenja - stovise iz teksta je jasno da govorim iskljucivo o stambenim kreditima, koji se moraju promatrati kao drustvena kategorija sa vaznoscu za cijelu zajednicu, ali i kao temeljno ljudsko pravo. utoliko se ovakvo komentiranje moze promatrati i kao spinanje teme.
Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoZrije, zrije žitno polje
Sve stoji kaj si napisal posebno ovo s kamatama. Međutim smeta me nit koja se provlači kroz tvoju temu a koja bi glasila. Građani su si sami krivi jer su svjesno ušli u ugovorni odnos u kojem su popušili.
Dakle ono kaj je Štefan poentirao u svojoj objavi oko socijalizacije financija a na kaj se kao socijaldemokrat i partijski kolega nisi referiral. Podrućje financija (da sad ne laprdamo o suverenitetu!) jest idealno podrućje manipulacije građanima posebno kad je u pitanju temeljna potreba čovjeka za osiguranjem skloništa od zvijeri kaj ovdje realizirano stambenim kreditima na koje su ljudi pristajali ne iz bahatosti već egzistencijalne potrebe. Pravedna država u crnom socijalizmu je tu potrebu prepoznavala a demokratska država danas destruira vlastite građane valuto koja nema veze sa valutom u kojoj građani privređuju i plaćaju porez. I zato građani s pravom moraju biti kivni na takvu državu (institucije) koja nije njihov servis i zapravo imaju pravo takav ustroj rušiti da bi se izgradio novi - ljudskiji - pravičniji. I tu se slažem s LJRW glede Marxa i revolucije.
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoMeđutim smeta me nit koja se
Međutim smeta me nit koja se provlači kroz tvoju temu a koja bi glasila. Građani su si sami krivi jer su svjesno ušli u ugovorni odnos u kojem su popušili.
ne slazem se. mislim da upravo prva polovica teksta pobija tu tezu (iako ovoga puta naglasak stavljam na drugi dio iste price - kamate). zbog toga i dio teksta koji se bavi kamatom pocinje s "Recimo da je..." cime se implicira da se ne slazem s tom tvrdnjom, ali da o problemu mozemo razgovarati i na nacin da se ona prihvati, te utvrditi da postoji ozbiljan problem u bankarskom odnosu prema duznicima.
Dakle ono kaj je Štefan poentirao u svojoj objavi oko socijalizacije financija a na kaj se kao socijaldemokrat i partijski kolega nisi referiral.
Referirao sam se, Dao sam plus dnevniku.
Smatram da je otvorio vaznu temu - javnu i demokratsku kontrolu financijskog sustava, ali ne mislim da je ista provediva iskljucivo kroz formu "podrzavljivanja vlasnistva"
Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao@Hatzivelkos
A da mi pronađemo negdje u dnu biblioteke, prekrivenog prašinom, "Kapital" Karla Marxa?? I lijepo, tko ima strpljenja, čitati stranicu po stranicu.. !! Pa o novcu kao robi, pa o ekonomskim krizama koje su sastavni dio kapitalizma, pa o eksploatiranom radništvu i sitnoj buržoaziji, revoluciji.. Možda za početak samo čitati "Rane radove" K. Marxa - bit alijenacije, bit emancipacije...?? Ili, "Političku ekonomiju", stari udžbenik Rikarda Langa??
Predviđam izuzetno velik interes za socijalističke ideje, narednih godina! U svemu što dolazi, bit će posla i za - Poncija Pilata... ali prije svega, "profesionalne revolucionare"!
Lj.R.Weiss
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoLjubo, svi "znaju" da nekakav
Ljubo, svi "znaju" da nekakav misteriozni neoliberalizam ne valja.
I svi smo za socijalizam.... Jedino u sebi cesto razmisljamo:
"Pa kvragu zasto taj socijalizam bas nigdje ne funkcionira? S. Koreja, Venezuela, Kuba koja ga se odrekla"...
Uzrok krize je vrlo jasan i problem nema blage veze sa kapitalizmom ili socijalizmom nego sa ljudskim manama i grabezom politicara za foteljama.
Upravo su oni gladeci i zalijevajuci mediokritetstvo stvorili ljude koji su premekani za samostalan zivot...
Nitko ne zeli nista konkretno raditi i proizvoditi, a svi zele "sve sad & odmah".
A to je bez kredita nemoguce...
Uzimati kredit od strane Vlada da bi se njime hranila nerealna socijala u zamjenu za glasove takodjer ubire danak.
Ovaj je " fenomen" globalno prisutan bez obzira na ideologiju i pokazuje svu nekompatibilnost ljevice i desnice u 21 stoljecu.
Zapad se nakon pada Zeljezne zavjese opustio pa nije ni primjetio da su drzave koje su do jucer bile kupci njihove hrane i sitnica sad postale vrlo ozbiljna konkurencija.
Stvar ce se izmjeniti jedino ubrzanim preustrojem iz sigurnih drzavnih fotelja beskorisnih "mislitelja" u proizvodne djelatnike.sa konkretnim znanjima.
To nije ideologija nego uvjet opstanka.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao....ovo je kraj balade o
....ovo je kraj balade o postindustrijskom društvu,
onoj kako ju je zapad razumio a mi doveli do apsurda.
I nema to veze niti s ideologijama ni uređenjima već
sa shvaćanjem rada kao prevaziđenom kategorijom.
Bit će teško priznati da društva koja se rado nazivaju
postindustrijskim nemaju vitalnost onih drugih, a sigurno
još teže promjeniti pristup pojmu rada.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@G-news Objašnjenja?
Mislio sam na teorijski aspekt priče: pokazuje se da je analiza društvenih odnosa K. Marxa, kao odličnog poznavatelja političke ekonomije, nadrasla autora. Upinjemo se svi oko objašnjenja zašto su krediti u švic. francima pogubni, a malo se nas trudi ukazati na društvene uzroke monetarnih gibanja odnosno dublje uzroke ove noćne more za dio građana. Upravo očekivanje da država rješava probleme pojedinaca koji nisu znali se oduprijeti zovu zaduživanja, znak je naopakog socijalističko-etatističkog načina mišljenja.Ti si spomenuo globalne relacije i uglavnom si u pravu. Nikakvo zazivanje Yu-socijalizma, kubanskog i sl. s užasnom birokracijom i drugim nedostatcima, već zazivanje socijalizma nordijskog tipa.
Ili bi se moglo dogoditi tek sada ono što je Marx predviđao za kraj 19. stoljeća - socijalističke revolucije u visoko razvijenim industrijskim zemljama. Marx je pokopan u Londonu, u VB, u Londonu se bilježe sada veliki socijalni nemiri! Još kada ti mladi počnu čitati Marxa.. tko zna gdje će nam biti kraj??
Lj.R.Weiss
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoUzeo mi urlik iz usta..
I dok se banke i Vlada loptaju odgovornošću za nastalu situaciju, poput biblijskog Heroda i Pilata, odgovornost leži na neumjerenosti i jednih i drugih. Hvala nizašto.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaonaknada otvaranja kredita
Kod profita banaka si ispustio jednu odličnu stvar - a to je trošak obrade kredita (naknada za otvaranje kredita, itd.) - koja iznosi između 1 i 3% ukupnog iznosa kredita. To plaća zajmoprimatelj (građanin).
Dakle, na kredit od recimo 100k €, banka u startu uzme recimo 2% ili 2k € što joj ohoho digne zaradu. Tu još ide interkalarna kamata u danima od odobrenja do korištenja kredita (koja je ogromna), obavezna polica osiguranja nekretnine fiducirana na banku, polica životnog osiguranja isto i još par sitnica. Solemnizacija ugovora kod bilježnika se (odlukom države) 1. siječnja 2011. enormno povećala, tako da samo ovjera ugovora košta za prosječan stan cca 700 €. Pa onda procjena nekretnine (isključivo agencije koju ti odredi banka - ako odustaneš od te banke, druga ti neće priznati tu procjenu) koja košta cca 350 eura. Itd. Uglavnom - prije negoli dobiješ novac, postupak te košta preko 3k €.
Ovaj dio da banke ne dozvoljavaju transfer kredita iz valute u valutu isto nije 100% istinit. Vrlo često dozvoljavaju. Ali ima začkoljica. Opale 2% naknade za zatvaranje prvog kredita, a onda opet 2% naknade za otvaranje novog kredita. Pritom se dešavaju abnormalne stvari. Uzeo si kredit u švicarcima. Recimo 140k CHF (cca 100k €) Otplatio si par godina. Sada ti je iznos glavnice 130k CHF. No to sada u eurima iznosi 120k €. Tvoja nekretnina ne može podnijeti toliku hipoteku i banka traži da još jednu staviš pod hipoteku :) itd. itd.
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoOvaj dio da banke ne
Ovaj dio da banke ne dozvoljavaju transfer kredita iz valute u valutu isto nije 100% istinit.
to nisam ni napisao - napisao sam da duznici nemaju istu mogucnost valutnog transfera kao stedise. mogucnost najcesce postoji, ali sa penalima koje pobrajas - a to kod stednje ne postoji.
Kod profita banaka si ispustio jednu odličnu stvar - a to je trošak obrade kredita (naknada za otvaranje kredita, itd.)
slazem se - to su sve troskovi koji podizu nominalnu stopu kamate, i zbog toga su banke i po zakonu duzne isticati i efektivnu kamatnu stopu u kojoj moraju biti obracunati (gotovo) svi ti nameti (ne obracunavaju se primjerice troskovi obaveznog zivotnog osiguranja i procjene).
no to ni nije osnovna intencija ovog teksta. ti nameti su vise nego li nepravedni, no ja sam se ovoga puta koncentrirao na samu kamatnu stopu. kljuc je u zloupotrebi tog instituta, zato jer je toj zloupotrebi duznik otvoren tijekom cijelog trajanja kredita, i bez ikakve zastite.
smisao promjenjive kamatne stope jest u tome da se banka zastiti od promjena na koje ne moze utjecati - a to su ona prva dva dijela, libor i premija na rizik. zbog toga bi transparentni kreditni ugovori trebali sadrzavati promjenjivu kamatnu stopu koja mora biti jasno definirana libor+premija na rizik (sto su promjenjive velicine koje ne definira banka) + fiksna naknada banke. ovo sto imamo danas je cisti lopovluk gdje banka zloupotrebljava institut promjenjive kamatne stope kako bi na ovom trecem dijelu nabijala drustveno neprihvatljiv ekstraprofit.
Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokonverzija valuta
Da sada ne odem previše u krivi smjer - ali zapravo nisi u pravu s ovim da štediše mogu slobodno raditi konverziju valuta, a dužnici ne. Štednja a-vista, tj. držanje na ručunu nije prava štednja. Osim toga - ti dođeš u banku, podigneš svoje novce (recimo eure), promijeniš ih recimo u kune i staviš na kunski račun. Ti si u tom trenutku namjernik s ceste. No ako si pravi štediša, s oročenih 1000 eura - ne možeš doći i tek tako pretvoriti te eure u kune. Razumiješ što želim reći - oročena štednja i kredit bi bili usporedivi poslovi.
A ovo što se ljudima događa - da podignu stambeni kredit uz recimo 5% kamata, a onda banka nakon tri godine odluči dignuti kamatu (jer je skočio libor ili što već), a davno odobreni kredit - na 7,5% - to je svinjarija prve klase, pogotovo što je otplata vezana uz euro. Mislim - koje veze ima trenutna kreditna sposobnost zemlje i kredit odobren prije tri godine.
No mene jedno muči. Banke posluju unutar zakonskih granica. Zakone ne određuju one, već sustav. Dakle - sustav to omogućuje. Mijenjajmo sustav!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoNo ako si pravi štediša, s
No ako si pravi štediša, s oročenih 1000 eura - ne možeš doći i tek tako pretvoriti te eure u kune.
mozes.
uz novce orocene u klasicnoj orocenoj stednji, trenutkom podizanja obracuna se kamata za najduzi period koji su novci proboravili u orocenju. potom ih promijenis u eure i opet orocis. ne placas nikakvu naknadu za "obradu", "prijevremeno zatvaranje" i "konverziju". probaj isto napraviti sa kreditom.
Razumiješ što želim reći - oročena štednja i kredit bi bili usporedivi poslovi.
upravo tako. no kako nisu, pada u vodu teza da imamo liberalizirano valutno trziste (i da posljedicno duznici jedini i u potpunosti moraju snositi rizik valutne klauzule), jer ono to nije na podrucju kredita.
Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoManje je stetno kad ne rade nista
Mjera u vidu balon kredita nije nista drugo nego pokusaj kupovine mira do izbora a onda ce cijela problematika biti necija tudja briga. Banke lihvare dok im se ne postavi okvir a Vlada im je postavila samo nebo kao granicu.
- odgovori
-
- 16 votes
Tko je glasao