Tagovi

Sveu?ilišni Oz: Medijsko farbanje školskih klupa u žuto, 3.dio – Kuhanje žaba

U posljednjem dijelu kratkih analiza hrvatskog obrazovnog sustava, potaknutih površnim i ?injeni?no uglavnom pogrešnim ?lankom u Jutarnjem listu, bavimo se brojem najboljih u?enika, normama nastavnika, intezivnim uzgojem stoke i na kraju stanjem nastave prirodnih znanosti (u ?emu smo najgori me?u 60-tak zemalja uklju?enih u PISA istraživanje). Poruka koju želim poslati je da hrvatski obrazovni sustav polako umire poput žabe koja se polako kuha, a mediji pritom sudjeluju u održavanju vatre kojom se grije „voda“.
Moderne ekonomije bazirane su na znanosti i tehnologiji, a Hrvatska? (Overkloking, epizoda „Dlanovnik“)

Loš, dobar, top

Kakvi su zapravo hrvatski u?enici? Je li znaju više ili manje od svojih vršnjaka u svijetu? Jesu li sposobniji primjeniti svoje znanje u praksi? Tekst u Jutarnjem kaže:


Hrvatska ima kvalitetnih u?enika koji svojim rezultatima uvelike odska?u od svjetskog prosjeka, no u cjelini sustav nam je loš. Potvrdili su to i prvi rezultati PISA-e, prema kojima su hrvatski školarci u sva tri podru?ja (matemati?ka, ?itala?ka i prirodoslovna pismenost) bili ispod prosjeka OECD-a.

U biti, podaci govore obrnuto: po broju „kvalitetnih“ u?enika lošije smo prošli nego po prosje?nom uspjehu hrvatskih srednjoškolaca na PISA testiranju. Naime, najbolji rezultati na PISA testu zna?e da je u?enik sposoban svoje znanje primjeniti u praksi. Takvi u?enici u PISA istraživanju se posebno analiziraju pod imenom „top performers“. Oni su iznimno važni jer upravo takvi pojedinici imaju potencijal doprinjeti neproporcionalno više društvu nego li ostali. Ukratko, PISA istraživanje je pokazalo da smo „tre?erazredna“ zemlja po broju kvalitetnih u?enika.
Udio (%) u?enika koji su PISA test riješili na nivou koji pokazuje da su sposobni svoje znanje primjeniti u praksi (preuzeto iz PISA istraživanja, Figure 1.1).

Ako pak se gleda prosje?ni uspjeh hrvatskih srednjoškolaca na PISA testu, onda nas se može okarakterizirati više kao „drugorazrednu“ zemlju, budu?i da smo, na primjer, u prirodoslovlju gotovo pa OECD prosjek (Figure 2.11a i Figure 2.11c), ali znatno lošiji smo u matematici (Figure 6.19 i Figure 6.20).

Ali ono što najviše zabrinjava je raslojavanje hrvatskog obrazovnog sustava, pa smo tako istaknuti kao zemlja s jednom od najve?ih razlika u kvaliteti škola, budu?i da nam preko 50% škola nema niti jednog top performera ( Figure 2.6). Za razliku od toga, u Finskoj takvih škola gotovo da nema.

Nastavna norma

Druga vrlo važna tema koja se provla?i kroz ?lanak u Jutarnjem je pri?a kako su nastavne norme nastavnika u našim školama premale. Naravno, za one nastavnike koji se niti ne trude držati iole ozbiljnu nastavu svaka norma je premala, ali to je stvar za nadležne službe i ravnatelje da sankcioniraju. Ono što bi nas trebalo zanimati je koliko je realno uz postoje?e zahtjeve na broj sati direktne nastave tjedno održavati kvalitetnu nastavu u prethodno opisanim razrednim odjeljenjima i uvjetima rada koji postoje u školama. Naime, za svaki nastavni sat treba se pripremiti, te tu jako ovisi i o tome radite li eksperimente ili prakti?ne vježbe pod nastavom, koliko imate u?enika u razredu, u kakvim uvjetima uop?e pripremate nastavu, itd.

Ono što je simptomati?no je da ?lanak u Jutarnjem kaže:


Norme hrvatskih u?itelja i profesora morat ?e se pove?ati jer su me?u najnižima u Europi, otkrio nam je jedan visoki dužnosnik Ministarstva obrazovanja... - Pove?anje norme bio bi jedan od najboljih na?ina uštede u obrazovanju. Prije ili kasnije netko ?e to morati presje?i. - kaže naš sugovornik iz Ministarstva. Smatra da bi pove?anje norme automatski imalo za posljedicu smanjivanje broja ljudi koji rade u školama, a kojih je, s obzirom na ?injenicu da broj djece opada iz godine u godinu, ionako previše. Pritom nitko ne bi morao ostati bez posla jer 10.000 prosvjetara ionako odlazi u mirovinu u sljede?ih nekoliko godina.

Ovako razmišljanje vjerojatno funkcionira kod intezivnog uzgoja stoke, ali ne i u obrazovanju djece. Ako želite kvalitetnije obrazovanje, onda se ne vodite ra?unicom „kako zgurati što više u?enika u štalu“, a nastavniku nabiti što ve?u normu tako da se može odraditi što više nastave po glavi u?enika. Kao što sam opisao iznad, razredna odjeljenja su još uvijek prevelika i to ?e zahtjevati još više nastavnika i ulaganja u infrastrukturu za odvijanje nastave. Tako?er, nastavnici predmetne nastave su školovani za odre?ene predmete, a ovom logikom ?emo ih fino staviti nek odra?uju nastavnu onih koji odlaze u penziju, iako za to nisu kompetentni! I na kraju, što s nastavom iz predmeta gdje sada postoji katastrofalno velik nedostatak kadra, poput fizike, matematike, informatike, stranih jezika?

A upravo je nedostatak školovanog kadra u tim strateški najvažnijim predima jedna od najve?ih boljki obrazovnog sustava (uklju?uju?i i visokoobrazovnog koji bi te nastavne kadrove trebao stvarati). I ve? duže vremena u stru?nim krugovim vlada strah da ?e MZOŠ realizirati jednu ideju koja je u jednom trenutku gotovo pa bila ozakonjena, a ide upravo logikom ovog „visokog dužnosnika“. Radi se o želji (o?ito za potrebe dnevne politike i indicije su da ?e se pokušati ponovo) da se jednim potezom pera riješi problem strahovitog nedostatka nastavnika tih predmeta tako da se dozvoli primanje u stalni radni odnos i onih nastavnika koji za te predmete uop?e nisu školovani!

Uz to, fizi?ari ve? duže vremena pokušavaju objasniti MZOŠu da radi veliku grešku što nastavnu normu nastavnicima fizike drži na 22 sata. S tolikom normom bilo kakva rasprava o podizanju kvalitete nastave fizike u praksi gotovo pa nema smisla. Kvalitetna nastava fizike je iznimno zahtjevna, jer se bazira na pokusima (problemsko-istraživa?ka nastava), te prakti?nom radu u?enika pojedina?no ili u malim grupama. Priprema svake prakti?ne vježbe traži puno vremena, posebice u školama koje nemaju zasebnu u?ionicu za nastavu fizike. Stoga se Hrvatsko fizikalno društvo (HFD), kao i nastavnici fizike u osnovnim i srednjim školama (primjer 1, primjer 2), pokušavaju izboriti da se (slijedi izvadak iz pisma HFD-a MZOŠu)


....smanji satnica nastavnika fizike s 22 na najviše 18 sati nastave tjedno, radi što boljeg opremanja i ?uvanja kabineta za fiziku i pripreme pokusa iz fizike. ... Pripremati pokuse, održavati i nabavljati opremu za pokuse velik je dodatni zahtjev, koji se ne postavlja pred npr. u?itelje povijesti, zemljopisa ili stranih jezika s kojima su u?itelji fizike izjedna?eni po nastavnoj normi, pa niti pred u?itelje matematike i hrvatskog jezika, koji usprkos tome imaju dva sata manju normu.

Nastava fizike (a i matematike) u Hrvatskoj je kolapsirala. Nastavnika nedostaje do te mjere da te predmete drže nastavnici koji za to nisu kvalificirani (procjena je da samo u Dalmaciji ve? nedostaje nekoliko stotina nastavnika matematike i fizike!). A kvaliteta same nastave je neadekvatna, jer samo manji dio nastavnika odstupa od neefikasne i kontraproduktivne ex-cathedra nastave (uostalom, za nešto više od toga ?esto nemaju ni uvjete), škole nisu opremljene za izvo?enje eksperimenata, dok fakulteti ne produciraju ni približno dovoljno novih nastavnika jer interesa za tu struku gotovo da nema!

Ma što ?e nama prirodne znanosti...

Ali uistinu porazni podatak za Hrvatsku je da Hrvatska zauzima samo dno po koli?ni redovne nastave prirodnih znanosti u školama. PISA istraživanje je pokazalo da smo me?u zadnjima po udjelu broja srednjoškolaca koji imaju redovnu nastavu prirodnih znanosti , a zadnji po broju sati redovne nastave prirodnih znanosti (Figure 3.1a).

Prosje?an broj redovnih sati prirodoslovlja u srednjim školama (izvedeno iz PISA istraživanja, Table A3.1a i Table A2.2).

U PISA istraživanju pogledalo se i koliko takve nastave u?enici dobivaju izvan škole (kod nas je to uglavnom kroz privatne instrukcije), te smo opet poražavaju?e slabi. Koli?ina takve nastave ne uspijeva nadoknaditi manjak u redovnoj nastavi, pa kad se to još ispreplete s kvalitetom nastave prirodnih znanosti i nedostatkom nastavnog kadra, dolazimo do poraznog stanja te nastave u Hrvatskoj. A nije isklju?eno da ?e nam usljediti daljnje rezanje satnice prirodnih znanosti .

Prosje?an broj sati prirodoslovlja izvan škole, tj. instrukcije (izvedeno iz PISA istraživanja, Table A3.1b i Table A2.2).

Na žalost, Jutarnji list se „iskazao“ i po pitanju nastave izvan škole, pa je senzacionalno obznanio javnosti: Sramotan biznis: Na instrukcijama se godišnje okrene 360 milijuna kuna. Novinarka se obrušava na privatne instrukcije i demonizira ih kao nešto prljavo i nemoralno, dok nam PISA istraživanje govori upravo suprotno: imamo ih premalo! A to što se u Hrvatskoj taj posao sustavno ne prati i adekvatno regulira je druga pri?a, što su u svojoj knjizi upozorili i sami autori studije na koju se novinarka poziva. Jer instrukcije ne moraju unositi nered u sustav, nego mogu biti korisne (što zna svatko kome su privatne instrukcije pomogle da savlada redovnu nastavu u školi).

Komentari

Smijem li primijetiti da su

Smijem li primijetiti da su među zemljama s najmanje instrukcija upravo one najrazvijenije? Austrija, Finska, Island, Japan, Irska.

I što zapravo znače "sati prirodnih predmeta"? Jesu li tu uvršeni i kemija i biologija?

S ostatkom teksta se slažem, ali treba biti nastavnik u učionici i, kad pitaš učenika zašto cijelo vrijeme brblja i ne prati nastavu, gađa druge papirićima, zabavlja sve oko sebe i ometa i nastavnika i one koji žele nešto naučiti, i vlastitim ušima čuti odgovor "Sutra idem na instrukcije pa će mi tamo sve objasniti" da bi se shvatilo što te instrukcije zapravo znače. Slažem se da su mediji puni žutila u gluposti i da ih treba kritizirati, ali možda ne baš sve što napišu. Jer i ćorava koka nađe trno.

Tko je glasao

Nađe se uvijek puno znalaca

Nađe se uvijek puno znalaca koji komentiraju rad profesora i tvrde kako premalo rade. Takvi, ako kojim slučajem upadnu u školu kao predavači, vrlo brzo shvate što znači "premalo raditi".

Iz socijalističkoga sustava ostala je i u prosvjeti i u zdravstvu uravnilovka u plaćama svih djelatnika, bez obzira na specifičnosti i "težinu i zahtjeve" pojedinoga područja (kirurzi jednako plaćeni za dežurstvo, kao i oni koji dežurstvo većinom prespavaju, za prosvjetu neću nabrajati jer je tamo izgleda najteže rekreirati dječicu na tjelesnom zbog buke).
Prirodne znanosti su toliko podcijenjene, da se pitam jel´ svi stvarno živimo od silnih riječi ili od djela ljudskih ruku i mozgova?

Prosvjeta je jedno osiromašeno, zapušteno područje društvenoga života Hrvatske. Tu se posebno osjeća ljudska bijeda i promašaji ovoga društva, jer bi pravo obrazovanje trebalo voditi boljem životu, a ne samo predstavljati stavku i opterećenje proračunu.
Jasno je da nešto moraju učiniti, jer s istim novcem moraju platiti promašeni megalomanski projekt državne mature. Uštede se moraju ostvariti na već postojećim kadrovima. Bilo je već puno priče o povećanju norme nakon što su se još pojavili i troškovi za državnu maturu.
Sada je pojačana nervoza jer je ona tu pred vratima i trebat će izdvojiti ogroman novac za ispravljače i silnu papiromanijsku produkciju.
Za štednju u sustavu ima mjesta: voditelji, tajnici i ostalo administrativno osoblje godišnje napravi posla taman toliko, koliko ga naprave djelatnici u privatnim poduzećima za mjesec-dva.
Isto tako uštede bi bile ogromne da se na vrijeme odustalo od projekta koji previše košta, a ne nosi ništa dobro, nego samo nove administratore i nova opterećenja za proračun.

Stvarno si napisao odličan dnevnik, ali svi su zaokupljeni preslagivanjem položaja i moći na političkom terenu.

Tko je glasao

Kao roditelja djeteta koje

Kao roditelja djeteta koje najesen kreće u školu, mogu samo reći da si me dodatno deprimirao.
Ali ne mogu reći da ne znam što me čeka, već se duže vrijeme mentalno pripremam za dodatnu nastavu i instrukcije kod kuće.
Jedina olakotna okolnost u našem slučaju je što su u ovom dijelu grada zbog depopulacije razredi mali (do 20 učenika).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci