Tagovi

Sveu?ilišni Oz: Medijsko farbanje školskih klupa u žuto, 2.dio – Brojanje u prazno

Ah, blagadni... Boži?-Nova-3Kings... za zatvorenike Sveu?ilišnog Oza to su slobodni dani. Osim za one koji to koriste za odraditi zaostatke. Tako sam se uhvatio pisanja nastavka pri?e o medijskom farbanju školskih klupa u žuto. Ovaj puta obradit ?emo temu broja nastavnika u školama, a u idu?em pitanje njihovih normi i „sramote“ zvane „instrukcije“. Naime, Jutarnji list je u svom serijalu ?lanaka o obrazovanju objasnio hrvatskoj javnosti kako nastavnika u Hrvatskoj ima previše i premalo rade, a ako svoje dijete šaljete na privatne instrukcije ili ste davatelj takvih instrukcija, onda sudjelujete u sramotnom biznisu. Reality check: 1) naša razredna odjeljenja su prevelika, a nastavnika u nekim klju?nim predmetima (poput fizike, matematike, informatike) nedostaje toliko da nam se ?itav obrazovni sustav urušava, 2) nastavne norme fizike su tolike da u uvjetima u kakvima se u Hrvatskoj drži nastava fizike nije realno o?ekivati ikakva poboljšanja u samoj metodici te nastave, 4) kurikulum je pretrpan predmetima i stoga postoji i velik broj nastavnika (navodno MZOŠ želi smanjiti broj predmeta), 5) Hrvatska ima sramotno malo nastave prirodnih znanosti u školama i izvan njih.
Obrazovanje i mozak: postoji li veza? (Overkloking, epizoda „Mozak“)

Finci luzeri

Finski obrazovni sustav smatra se jednim od najboljih na svijetu. Ali, zanima me kako bi hrvatski mediji obradili slijede?i podatak. Prema me?unaodnom PISA istraživanju (vidi Figure 3.11):
a) Finska je na za?elju po udjelu srednjoškolaca koji smatraju da je imati dobar uspjeh iz znanstvenih predmeta važno u životu;
b) Hrvatska je bolja od Finske (iako je blizu za?elja poput Finske).

Jesmo li onda loši ili dobri? Kako Finska može imati najbolji obrazovni sustav, a tako porazan rezultat interesa djece za znanost?! Mora da su gadni luzeri...

Kada se uhvatite teme obrazovanja, onda ste uhva?eni u ?itav niz ovakvih kontradikcija koje naše novinarstvo o?ito nije sposobno savladati. Lakše je nabaciti neke kvazi-projekcije proizašle iz nepoznavanja tematike i razvaliti senzacionalisti?ki naslov preko prve stranice novina. Promoviranje teza o previše nastavnika i kako su im norme premale, te kako su instrukcije sramotan biznis, je krajnje neodogovorno jer su ?injeni?no pogrešne i štetne po javnu raspravu o stanju hrvatskog obrazovanja.

I da napomenem: Finska je „pobjednik“ u PISA istraživanju i potvr?uje status najboljeg obrazovnog sustava na svijetu. A razlog slabog interesa djece za znanost leži upravo u tome što su ekonomski vrlo razvijeni. Naime, istraživanje ROSE pokazalo je da postoji snažna anti-korelacija izme?u razvijenosti društva i interesa djece za znanost i tehnologiju: što je zemlja razvijenija, interes je manji, a potreba za kadrom u znanosti i tehnologiji sve ve?a.

Želja djece (vertikalna os) da postanu znanstvenicima opada kako zemlja postaje razvijenija (horizontalna os) (preuzeto iz ROSE prezentacije)

U Hrvatskoj se o toj temi ne govori, niti je ikog previše briga što se dešava s nastavom prirodnih znanosti u školama. Posljedica toga je kolaps nastave prirodnih znanosti, gdje sada imamo još i situaciju da novinari pozivaju na mjere koje idu suprotno od mjera koje bi mogle barem djelomi?no ublažiti negativni trend.

Broj nastavnika i 5 minutno istraživanje

Pravi „biser“ logike iznesen u tekstu u Jutarnjem je u slijede?em izdvojenom dijelu ?lanka:


Vlatku Sakar i njezinu kolegicu Nadu ?akar to je potaknulo na daljnje istraživanje.
- Usporedili smo broj u?enika i nastavnika u sustavu, a podaci su nas dodatno šokirali. Hrvatska, prema dostupnim statisti?kim podacima, ima oko 700 tisu?a ?aka i studenata. U sustavu prosvjete istodobno je zaposleno oko 100 tisu?a ljudi, od toga 75 tisu?a radi neposredno u nastavi. Kada se broj u?enika i studenata podijeli s brojem zaposlenih ispada da na jednog zaposlenog otpada svega sedam ?aka i studenata. Gledamo li samo one koji produktivno rade u nastavi, omjer je 1:9. Prema tome, Hrvatska bi trebala imati najbolji obrazovni sustav na svijetu - kaže V. Sakar.

Ove izjave su besmislene i nikako se ne mogu okarakterizirati „istraživanjem“. Jer ova logika potpuno ignorira razliku izme?u veli?ine razrednih odjeljenja i omjera broja u?enika i nastavnika. Naime, ako imate stotinu razli?itih predmeta u školi, onda morate za sve te predmete osigurati i nastavnike, pa ?e tih nastavnika biti puno, usprkos tome što se u razredu nagurava preko 30 u?enika pa vam kvaliteta nastave bude krajnje upitna.

Koje su brojke za Hrvatsku? Ajmo potrošit 5 minuta i „istraživati“. Svi podaci se mogu na?i na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Dakle, imamo 373.342 osnovnoškolaca u 18.380 razrednih odjeljenja s kojima radi 30.310 nastavnika, te 179.777 srednjoškolaca u 7.080 odjeljenja i s 22.970 nastavnika. To daje prosje?no 20,3 osnovnoškolaca po odjeljenju, te 25,4 srednjoškolaca po odjeljenju. Ali zato je omjer u?enik/nastavnik samo 12,3 u osnovnoj i 7,8 u srednjoj školi! Odakle ta razlika? Pa zato što broj nastavnika ovisi i o broju predmeta u školi!! Ova matematika je o?ito prezahtjevna i za novinarku i za njezine sugovornike.

Ako pogledamo po tipu srednjih škola, onda otkrivamo da su veli?ine razrednih odjeljenja: Gimanzije = 26,5; Tehni?ke i srodne škole = 26,2; Industrijske i obrtni?ke škole = 21,9.

Ako pak usporedimo situaciju prije 10 godina, vidimo da su tada odjeljenja imala 23,0 u osnovnoj i 28,0 u srednjoj školi! A prije toga još i više. Pove?anje broja nastavnika ublažilo je te porazne brojke.

A kolike su te brojke u svijetu? Education at a Glance 2009 daje podatke (Table D2.1) po kojima smo u osnovnoj školi poprili?no dobri, ?ak i bolji od OECD prosjeka od 21,4, a sukladni prosjeku EU19 koji imaju 20,2. U srednjoj smo jako loši, jer OECD prosjek je 23,4, a EU19 ima 22,1.

Veli?ina razrednih odjeljenja
osnovna srednja
2007/2008. 20,3 25,4
gimnazije=26,5
tehni?ke=26,2
obrtni?ke=21,9
1998/1999. 23,0 28,0
OECD 21,4 23,4
EU19 20,2 22,1
idealno           ...oko 15...

No, ako naprosto uzmemo omjer broja u?enika i nastavnika, tada smo „najbolji“ (Table D2.2 i Table D2.3). To nam pokazuje da smo usitinu pretjerali s brojem predmeta u školi i da je nužno po?eti rezati njihov broj (a ne uvoditi nove, kao što to predlaže Nacionalni okvirni kurikulum, koji uz to priprema teren za još ve?e smanjivanje stanice prirodnih znanosti).

Koliko velika odjeljenja bi bila idealna? Uzima se da je to ispod 20 u?enika, optimalno negdje oko 15. To zna?i da bi nam trebalo još više nastavnika, a paralelno smanjivati i broj predmeta. Navodno to želi i MZOŠ, ali se naježim na pomisao kako ?e to biti izvedeno, ako je suditi po tome kako je ra?en Nacionalni okvirni kurikulum ili, još gore, Pravilnik o pra?enju i ocjenjivanju).

Komentari

izvrstan dnevnik kao što

izvrstan dnevnik

kao što znamo, Finska je ispred Hrvatske, a najbolji primjer za promjene u školstvu ( uz Europi) vjerojatno je Nizozemska. Oni su otišli najdalje u pretvarnju ljude u pitome domaće životinje.. Amerika je vjerojatno otišla najdalje, nojoš se uvijek bore jer tamo postoji mogućnost "homeschooling-a"

no ovo je krajnji rezultat:
http://www.youtube.com/watch?v=lj3iNxZ8Dww&feature=related

a zašto?

http://www.youtube.com/watch?v=DDyDtYy2I0M

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci