Tagovi

Sveu?ilišni Oz: Medijsko farbanje školskih klupa u žuto, 1.dio - Maturom po mozgu

Prvo što morate nau?iti kada u?ete u Sveu?ilišni Oz je tko su šefovi Ozovskih bandi. U Hrvatskoj je to gotovo u pravilu ekipa u poznim godinama. Za vlasnika Oza, tj. državu, tj. porezne obveznike, bilo bi oportuno omogu?iti mla?im zatvorenicima s dokazanim stupnjem ludosti da si što lakše formiraju svoje bande. Time bi se Ozovski sustav po svojoj efikasnisti i kvaliteti mogao približiti onima u razvijenim zemljama. Kako pak bi osigurali ulazak dovoljno velikog broja mladih u Oz, treba imati kvalitetan osnovnoškolski i srednjoškolski sustav obrazovanja. Mi ga na žalost nemamo i ne?emo ga imat još desetlje?ima. Za tu tvrdnju postoji niz pokazatelja, o kojima ?u se raspisati drugom prilikom.

Ali to nije tema kojoj se smije pristupiti površno i senzacionalisti?ki. Pogotovo u javnim raspravama. Posljednjih pak godina hrvatski mediji sve više svoju pažnju usmjeruju i prema školskim klupama. Nedostatak jasnog i smislenog stava državnih tijela na temu obrazovanja rezultirao je najgorim scenarijem: mediji bez ikakve zadrške primjenjuju sveprisutni obrazac korištenja žute boje i kod ovih tema. Radi se o lakom „medijskom plijenu“. Posljednjih tjedana pravu najezdu takvih priloga ima Jutarnji, što me potaknulo da napravim serijal blogova. Po?nimo od nedavnog teksta bombasti?nog naslova koji je vrištao s naslovnice Jutarnjeg: " Šokantni rezultati državne mature: Matematiku pao svaki drugi u?enik"

IMAGEMatura nekad i danas (Overkloking, epizoda „Matura“)

Probna matura sprovodila se kao logisti?ka i stru?na priprema za obaveznu maturu koja ?e krenuti krajem ove školske godine. Matura ima obavezni dio koji se sastoji od Hrvatskog jezika (ili jezika svoje nacionalne manjine ako nastavu slušaju na tom jeziku), Matematike i jednog stranog jezika. Ti testovi se mogu izabrati u varijanti više razine ili osnovne razine, ovisno o tome misli li u?enik dalje na fakultet ili ne. Zatim ima ?itav niz izbornih predmeta koje mogu u?enici izabrati, a taj izborni dio tako?er služi kao priprema za fakultete koji ?e tražiti te rezultate umjesto prijemnog ispita.

?emu uop?e matura? Zbog stanja srednjeg školstva, matura je u Hrvatskoj instrument vrednovanja sustava kojim se želi barem donekle stati na kraj kaosu koji vlada u ocjenjivanju, ali i u neujedna?enom pristupu razli?itih škola samoj nastavi. Danas je ocjena iz srednje škole postala gotovo bezvrijedna jer ne daje pravu sliku (pred)znanja u?enika. Tako?er ne postoji pravi na?in identifikacije lošijih i kvalitenijih škola (pritom napominjem kako su sve ovakve stvari oko rangiranja škola izuzetno osjetljiv podatak koji u ovoj fazi definitivno ne smije biti javan jer vodi stigmatizaciji djece iz škola koje naprosto nemaju socioekonomske uvjete za napredak – ali o tome nekom drugom prilikom).

Ali matura je i puno više od toga. Trebala bi biti prvi korak u dogoro?noj reformi obrazovanja. I tu se može puno toga dobrog i lošeg napisati o tome kako je matura osmišljena i koje su njezine „zamke“, pogotovo kad su u pitanju strukovne škole koje zbog satnice i obrazovnog sadržaja nemaju šanse nositi se s gimnazijama. Ali u ovom blogu fokusirat ?emo se na jedan detalj. Kako bi matura imala smislene rezultate, testovi moraju biti osmišljeni tako da raspodjela bodova bude s najve?im brojem u?enika na 50% riješenosti testa. Na skali od 1 do 5, želimo najviše ocjena 3. Onda znate je li netko iznad ili ispod prosjeka, te možete vremenom podešavati težinu testa shodno trendovima u kojem želite usmjeriti škole. To je najvažnije posti?i baš na prvih par matura, kako bi se definirala (baždarila) startna pozicija. Najgore što vam se može desiti je da na startnoj maturi svi imaju super riješenost testa jer tada nemate dobro zadanu gornju granicu prosje?nog znanja u?enika.

To izgleda nije jasno novinarima. Teza iznesena u Jutarnjem je kako su rezultati mature katastrofalni i šokantni, jer su neo?ekivani budu?i da imamo hiperinflaciju odlikaša. Neo?ekivane su im i razlike izme?u strukovnih škola i gimnazija. Šokirani su i rezultatima iz hrvatskog, pa se kaže: „U?enici nisu briljirali ni iz hrvatskog. Najve?i je broj srednjoškolaca test iz hrvatskog na višoj razini riješio za trojku (43,78 posto), 13 posto u?enika palo je na testu, dok je peticu zaradilo samo 4,39 posto u?enika.“. A najšokantnija je matematika: „ Gotovo svaki drugi u?enik koji je na probnoj državnoj maturi ljetos pisao test iz matematike na višoj razini pao je na ispitu, iako je za dvojku bilo dovoljno to?no riješiti samo 20 posto zadataka. Istodobno ?ak 32 posto u?enika nije uspjelo riješiti test iz matematike ni na osnovnoj razini. Uzme li se da je na ispit izašlo 32.970 u?enika, proizlazi da na probnoj maturi svaki tre?i ovogodišnji maturant nije zadovoljio, samo iz matematike.

Zapravo, ruku na srce, glavni krivac za ovakvo „medijsko divljanje“ je u biti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji organizira i provodi državnu maturu, jer je pustio u javnost analizu razultata probne mature bez ikakve popratne interpretacije i materijala za novinare. Konkretno, Jutarnji crpi podatke iz dokumenta koji se može na?i na stranicama NCVVO-a: Statisti?ko izvješ?e o provedenoj probnoj državnoj maturi.

Glavni vizuelni pokazatelj uspjeha na nekom testu nisu ocjene, nego histogram riješenosti. Evo kako on izgleda za Hrvatski jezik, viša razina:

IMAGE

A ovako izgleda za osnovnu razinu:

IMAGE

Od sveg prikazanog na slici možete se fokusirati na histogram i na crvenu crtkanu liniju koja pokazuje srednju vrijednost riješenost testa. Preporu?am da oni koje zanimaju razni drugi statisti?ki podaci pogledaju u sam dokument koji vrlo detlajno analizira svaki test.

Ono što upada odmah u o?i jest visoka riješenost testa. To se eksplicite i kaže u studiji, ali u Jutarnjem ?itate upravo suprotno. Jutarnji se fokusira na distribuciju ocjena i sablažnjava se nad time da je najviše trojki. U stvarnosti, zanimljivo je da ima ?etvorki više od o?ekivanog.

Ali naprosto se ne smije ovo gledati bez da se razdvoje gimnazije i strukovne škole. Strukovne škole imaju bitno druga?iji program i ne smije se od njih o?ekivati da ?e imati rezultate poput gimnazija.

Jutarnji je pokazao za Hrvatski jezik jedino zbirne ocjene za sve škole zajedno:

IMAGE

Pogledajte sada raspodjelu za gimnazije i strukovne škole za višu razinu:

IMAGE

i za osnovnu razinu testa iz Hrvatskog jezika:

IMAGE

Vidi se kako su gimnazijalci jako dobro riješili test, pogotovo za osnovnu razinu. Strukovne nisu jako loše na osnovnoj razini, ali trebaju napredak na višoj razini.

Tako?er je važno vidjeti kako se razlikuju razli?iti tipovi gimnazija kada su u pitanju rezultati po pojedinim predmetima usko vezanim uz tip gimnazije. Dakle, o?ekujemo da ?e jezi?ne biti najbolje kada su u pitanju jezici, bilo Hrvatski, bilo neki strani. Ali ispalo je da su prirodoslovno-matemati?ke gimnazije bolje od jezi?nih iz Hrvatskog, ali ?ak i iz Engleskog!

Prije?imo sada na Matematiku. Ako je trebalo unaprijed izdvojiti jedan predmet koji ?e rezultirati najkontroverznijim rezultatima, onda je to Matematika. Upravo na tom predmetu se najlakše vidi kriza obrazovnog sustava. Stoga se od mature o?ekuje da bitno pomogne u idetifikaciji stanja upravo u tom predmetu. Da imamo problem zna se ve? neko vrijeme, a zahvaljuju?i me?unarodnom PISA 2006 testiranju znamo da dijelimo jako lošu poziciju zajedno sa zamljama poput SAD-a ili Izraela (ali su oni bolji kada se gleda udio u?enika s vrhunskim rezultatom na PISA testu – više o PISA testu drugom prilikom). Ovdje izdvajam grafikon koji pokazuje tu me?unarodnu komparaciju, a više detalja možete na?i ovdje (PDF):

IMAGE

Evo sada koji su rezultati „šokirali“ Jutarnji list:

IMAGE

A ovako izgledaju histogrami za višu razinu:

IMAGE

i za osnovnu razinu:

IMAGE

Šokirali su ih stoga što vrte pri?u kako na maturi o?ekujemo da svi moraju imati ocjene iznad trojke. Primjetite da glavninu naginjanja distribucije prema lošem uspjehu vuku strukovne škole. Gimnazije su prošle relativno u redu na osnovnoj razini, a zakazale na višoj razini. Pritom postoji ogromna razlika izme?u uspjeha jezi?nih gimnazija (prosjek 22% na višoj razini) u usporedbi s uspjehom prirodoslovno-matemati?kih gimnazija (prosjek 51%).

Rezultati su o?ito loši, ali nisu šokantni. No, naslov poput „Probna matura potvrdila slabo znanje matematike“ o?ito nije za naslovnicu. Zapravo, ovakav medijski pristup dio je jedne zamke u koju vodi državna matura, a to je robovanje ocjeni na maturi. Isto kao što mediji gledaju broj odlikaša na maturi, tako ?e i pragmati?ni nastavnici u?enike trenirati isklju?ivo za rješavanje zadataka na maturi. Ocjena, a ne znanje, tako opet postaje „zlatno tele“ obrazovanja.

Jedini pametan zaklju?ak takvih natpisa je da nam treba „reforma“. Kao da se nismo toga naslušali iz MZOŠ-a ve? godinama. Uostalom, poanta ve? odavno nije je li nam reforma treba ili ne, nego kakva to reforma i kakvu to zapravo reformu u praksi MZOŠ (ne)sprovodi. Tu je domet takvih novinskih natpisa mozaik izjava raznih sugovornika kojima se izvu?e re?enica ili dvije u miš-maš tekst. Problem je daleko dublji od nekih „instant rješenja“. Ali ovo je država u kojoj ne postoji javna svijest o dogoro?nim reformama za koje trebaju desetlje?a. Pa tako trezveniji i smireniji novinski natpisi o maturi i o rezultatima probne mature (poput komentara prof.Elezovi?a) o?ito ne plijene previše pažnju i ne iska?u na naslovnice „šokantnoš?u“. A novine ipak treba nekako prodati, zar ne?

Komentari

Probna državna matura

Probna državna matura izvršena je u vrijeme kraja drugoga polugodišta, kada su učenici bili već izuzetno opterećeni ispitivanjima i učenjem za što uspješniji završetak tekuće školske godine. Pitajte ih jesu li uopće imali vremena za bilo kakvo ponavljanje sadržaja iz tekuće i prethodnih dviju godina.
U probnoj i planiranoj "pravoj" državnoj maturi učenike se tretira kao da su "copy - paste", tj. jednom čuli i napisali, kopirali i zauvijek spremili u svoju memoriju. Zaboravlja se kako u procesu učenja i pamćenja ima i procesa zaboravljanja, koje se najbolje sprječava ponavljanjem, obnovom sadržaja koji su samo ostavili svoje tragove u mozgu i lakše ih je ponoviti nego li prvi puta stjecati. Za to je učenicima , isto kao i studentima, potrebno ispitno vrijeme u kojem će biti oslobođeni od svih drugih obveza.
Samo oni, koji su već jako dugo izvan prosvjete to ne mogu shvatiti i prilagođavaju termine državne mature isključivo prema svojim vlastitim aktivnostima i tehničkim problemima oko ispravljanja testova.

Za bilo koji stručni ispit ova država daje mogućnost uzimanja slobodnoga vremena za završno učenje, dok učenike srednjih škola neopravdano uvlači u situaciju : danas popodne (ili ujutro) na redovnoj nastavi, a sutra na ispitu četverogodišnjeg stjecanja znanja koji im određuje životni put.

Tvrdiš:
"Također ne postoji pravi način identifikacije lošijih i kvalitenijih škola (pritom napominjem kako su sve ovakve stvari oko rangiranja škola izuzetno osjetljiv podatak koji u ovoj fazi definitivno ne smije biti javan jer vodi stigmatizaciji djece iz škola koje naprosto nemaju socioekonomske uvjete za napredak – ali o tome nekom drugom prilikom)."
Kako ne postoji? Točno se znalo i zna na koje škole i gimnazije je prava navala učenika. Zašto? Zato što možda nisu dovoljno dobre?
Već je postojalo mjerilo za uspješnost pojedinih škola: upis njenih učenika na "najbolje" fakultete.
Dakle, predviđaš sljedeću fazu u kojoj će djeca iz pojedinih škola biti stigmatizirana jer nemaju socioekonomske uvjete za napredak, a to za sada ne smije biti javno. Ovo pokazuje kako je zacrtan smjer elitizacije određenih škola na osnovi rezultata tako nestručno i površno organizirane državne mature. Hoće li državna matura uspjeh učenika u znanju npr. stranoga jezika pripisivati određenim školama, iako iza toga uspjeha često nije samo "školski rad" i "visoko stručni rad" nastavnika, već rad raznih škola stranoga jezika u koje su djeca "bogatijih" sredina uključena od predškolskoga uzrasta?
Dalje, kažeš:
"Čemu uopće matura? Zbog stanja srednjeg školstva, matura je u Hrvatskoj instrument vrednovanja sustava kojim se želi barem donekle stati na kraj kaosu koji vlada u ocjenjivanju, ali i u neujednačenom pristupu različitih škola samoj nastavi."
Koji kaos? Onaj koji će se pojačati primjenom novoga Pravilnika o ocjenjivanju? Izdvajam komentar Željka Stipića predsjednika sindikata "Preporod": "Lakše će nastavnik dobiti sedmicu na lotu, nego uspjeti učenika upućenoga u sve tajne Pravilnika usmeno ispitati dva puta u polugodištu. Prijedlog pravilnika je katastrofalan. Ako bi se ustrajalo na njegovu donošenju, loši učenici i neodgovorni roditelji napokon će doći na svoje."
Pravi kaos tek stiže ovakvom učenicima vremenski totalno neprilagođenom državnom maturom.
Suzbijati pismena ispitivanja, a onda učenike upravo tako ispitivati na državnoj maturi?!

Ovo što se radi, sliči na učenje plivanja na suhom u kojemu se neplivačima podilazi raznim pogodnostima, (učitelje plivanja ograničava u "ocjenjivanju" Pravilnikom), a onda im se priušti ispit plivanja za burovita vremena (završetak tekuće školske godine i sve teškoće koje idu uz to), direktnim bacanjem u hladno i duboko more. Neka sada pokažu što su naučili na suhom. Prave ćemo proglasiti one koji nakon uljuljkavanja na suhom ipak proplivaju. One koji će nakon toga ostati doživotno "bolesni" proglasiti ćemo pripadnicima socioekonomske sredine, bez uvjeta napredovanja.
Bila je jedna proba, "probna matura" na suhom i organizatori plivanja su ih uvjerili kako su svi proplivali (tj,. svi su po rezultatima te provjere upisani na željene fakultete). Koliko znam, NCVVO je "proplivao" i zaključio kako im za ispravljanje testova najviše odgovara "burovito vrijeme za učenike", tj. drugo polugodište, posebno njegov završetak, te tjedan neposredno nakon završetka nastave.
Učenici postoje samo da oni opravdaju svoje postojanje.

Rezultati probne državne mature su bezvrijedni u ocjenjivanju stanja učeničkoga znanja i rada škola, jer se učenici nisu ni pripremali za isto, a pogotovo jer su bili opterećeni drugim obvezama.
Mogu se nacrtati najljepši grafikoni, iscrtati grafovi, tumačiti rezultate prema svim zakonitostima i pravilima statistike, ali oni su samo prikaz jadnoga stanja u organizaciji državne mature i instrumentaliziranju cijeloga hrvatskoga školstva u ostvarenju jednoga lošega i skupoga projekta koji bi samo želio opravdati svoje postojanje.
Vrijedi li sve ovo ogromnih sredstava koja ova "država znanja" ulaže u projekt državne mature: znati koja je škola "kakva"?
U Sloveniji, gdje je projekt državne mature, kao zamjena za prijamne ispite propao, našli su odgovore na ova pitanja i skinuli teški teret prvenstveno s učeničkih leđa, a zatim njihovih roditelja i nastavnika.

Tko je glasao

Točno se znalo i zna na

Točno se znalo i zna na koje škole i gimnazije je prava navala učenika. Zašto? Zato što možda nisu dovoljno dobre?
Već je postojalo mjerilo za uspješnost pojedinih škola: upis njenih učenika na "najbolje" fakultete.

To je jedno od mjerila, ali nije dovoljno jer nije pravi pokazatelj koliko ta djeca uistinu znaju. Također, bolje funkcionira u velikim sredinama poput Zagreba, ali puno teže kada trebate usporediti škole iz različitih sredina po RH gdje očekujete statistički različit uspjeh učenika iz različitih sredina. Naprosto ne smijete od škole u Lici očekivati isto što i od škola u Zagrebu (isprika što izdvajam Liku, ali stanje jest takvo da se nad time treba duboko zamisliti. O tome ću se raspisati čim nađem vremena)

Uz to, interes za određene škole dijelom je i stvar društvenih trendova. To se najbolje vidi kasnije po interesu za određene fakultete gdje nema nikakve korelacije između kvalitete i kvantitete. Zato i mjerilo "najbolji fakulteti" nije pouzdano i podložno je pogrešnim interpretacijama.

Stoga ima logike standardizirati izlazno testiranje znanja učenika srednjih škola. Tu sad ne ulazim u raspravu jel "matura na hrvatski način" uistinu i najbolje rješenje. Matura je sada uvedena i preostaje nam jedino da što trezvenije intepretiramo rezultate, da nam se ne desi "zlouporaba" tog instrumenta. Zato i reagiram u ovom blogu, budući da je POTPUNO zakazala komponenta komunikacije prema javnosti i klizimo upravo prema scenariju gdje će se rezultati mature koristiti za proizvoljne interpretacije.

Dakle, predviđaš sljedeću fazu u kojoj će djeca iz pojedinih škola biti stigmatizirana jer nemaju socioekonomske uvjete za napredak, a to za sada ne smije biti javno. Ovo pokazuje kako je zacrtan smjer elitizacije određenih škola na osnovi rezultata tako nestručno i površno organizirane državne mature.
Mala korekcija: drastična neujednačenost (aka elitizacija) je već sada fakt.
U PISA istraživanju ispali smo zemlja s najviše neuravnoteženom obrazovnim sustavom od svih zemalja uključenih u istraživanje (Europa i šire).
Trend je poguban i nedopustivo je da se djetetu koje dolazi iz sredine gdje naprosto nema uvjete da dobije kvalitetnije obrazovanje to još i "trlja u nos"! Za ilustraciju, jedan od glavnih razloga zašto djeca ne odaberu neko "visoko intelektualno" zanimanje (ja sam fizičar pa me to zanimalo, jer za fiziku postoji ta fama da je to "samo za jako pametne") je samokritičan stav djeteta da ono "nije dovoljno sposobno". To je krivi stav koji mu nameće okolina. Zbog te negativne "povratne sprege" onda djeca pragmatično odabiru ono za što misle da su jesu sposobna, pa socioekonomski zakinute sredine tonu još dublje.

Koji kaos? Onaj koji će se pojačati primjenom novoga Pravilnika o ocjenjivanju?
Da. :-)
A tu je još i uvođenje nacionalnog kurikuluma... Pravi kaos tek slijedi.
A ima tu o još pokazatelja koj govore da nam obrazovni sustav ide nizbrdo. O svemu tome u nekom drugom blogu.

Vrijedi li sve ovo ogromnih sredstava koja ova "država znanja" ulaže u projekt državne mature: znati koja je škola "kakva"?
Kao što sam rekao: matura je sada tu. Nije uvedena samo radi toga. I neće se od nje odustati. S rezultatima kakvi jesu. Pitanje je sada što napraviti s time što imamo. I kako vremenom adaptirati maturu da se iz nje izvuče najbolje što se može.

Tko je glasao

Eto, već sada znate kako su

Eto, već sada znate kako su škole u Lici slabije nego u Zagrebu. To se znalo i prije 20 godina i znat će se i dalje bez obzira na državnu maturu, koja će kao dijagnosticirati nešto spektakularno novo. U manjim sredinama teže je naći stručnih kadrova, opremljenost i mogućnost dodatnih obrazovanja u različitim dopunskim školama (škole stranih jezika, informatičke radionice, kazališta, mogućnosti nabavke stručne literature.....).
Što će se potvrdom tih općepoznatih saznanja poduzeti,a što to nije moguće sada, bez rezultata državne mature?!

Istina, matura je tu.
Neće se od nje odustati dok se ne pokažu sve loše strane, a vjerujem da će to biti jako brzo. Samo nažalost, ova generacija će stradati kao pokusni kunići, velikoga eksperimenta hrvatskoga školstva. Postavljaš već sada pitanje kako je adaptirati, da se od nje izvuče najbolje što može, a još nije ni ušla u primjenu.

Osnovni rezultat mature trebao bi biti poboljšanje rada i rezultata rada, a ne ono što je već sada : pogoršanje, dodatno opterećivanje i stresiranje hrvatskih učenika i njihovih roditelja, te nastavnika.
Jedino je bilo nužno : standardizirati ispitne zadatke, kako bi učenike zaštitili i od nezahtjevnih, ali u današnje vrijeme pogotovo i prezahtjevnih nastavnika. Već postojeću maturu trebalo je adaptirati i osuvremeniti, ali s istim kadrovima i bez uvođenja novoga birokratskoga aparata i nametanja državi i društvu ogromnih troškova, za dobivanje "novih " spoznaja o već općepoznatim činjenicama.
Za takvo što, trebalo se prvo standardizirati udžbenike, a mi imamo baš suprotnu pojavu : pravu eksploziju izdavanja raznovrsnih udžbenika i pomoćnih priručnika. Učenici su sve opterećeniji, zbunjeniji od siline pojmova i "jednakovažnosti" svih sadržaja.
Nisi odgovorio na pitanje "Vrijedi li sve ovo ogromnih sredstava koja ova "država znanja" ulaže u projekt državne mature: znati koja je škola "kakva"?
Je li tebi odgovor: "Matura je sada tu"?
Sada je i kriza tu, i ima li opravdanja u ovakvo doba, za takve ciljeve angažirati velika sredstva ovoga društva?

Tko je glasao

Nisi odgovorio na pitanje

Nisi odgovorio na pitanje "Vrijedi li sve ovo ogromnih sredstava koja ova "država znanja" ulaže u projekt državne mature: znati koja je škola "kakva"?
Je li tebi odgovor: "Matura je sada tu"?

Sori, nisam bio dovoljno naglasio što je odgovor:
Matura nije uvedena samo radi rangiranja škola. Evo kako je smisao mature prezentiran na sluzbenim stranicama: drzavnamatura.skole.hr. Matura je uz to zamišljena kao veza prema fakultetima (brošura se puno time bavi).

Jesam li ja osobno za uvođenje mature? Jesam.
Jesam li ja osobno za maturu kakva je sada? Ne baš.
Zašto? Pa upravo zbog svega što ste naveli - matura nije iskoordinirana sa svim drugim promjenama koje bi se morale desiti. Tipičan primjer je obrazovni kurikulum koji nikako nije usklađen s idejom mature (ili matura prema idejama nacionalnog kurikuluma, kako god hoćete). A i strukovne škole su ostale nejasne u čitavoj priči oko mature.

Politička odluka je očito bila da se u maturu krene bez obzira na popratne reforme, jer od nečeg se treba početi. I od mature sada više NEMA odustajanja. I naravno da će ona evoluirati kako vrijeme prolazi, to je normalno. Ali zato mi je logično da bi morala postojati smislena komunikacija NCVVO-a prema javnosti na temu probne mature.

Ma... ovo su zapravo sve sporedne stvari u usporedbi s ključnom stvari koju ste i sami načeli: NE POSTOJE NACIONALNI PRIORITETI U OBRAZOVANJU!! Postoje deklarativno u raznim "strategijama", ali u praksi NITKO ne želi krenut u implementaciju prioriteta pa reći: ovi predmeti su važniji od ovih drugih jer mi za X godina želimo da postignemo to i to...

I uporno svi zaboravljaju da reforme obrazovanja počinju od fakulteta koji stvaraju nastavnički kadar. A tu se đavo potpuno oteo kontroli (o tome u nekom drugom blogu).

To je politički sklizak teren jer će biti velik bunt onih koji nisu prioritet. A i mediji će stavljati "drva na vatru", samo da bude što veći skandal. Pa se svi boje dirat u to ko u crnog vraga.
I zato će nam školstvo sve više tonuti... jer svi sadržaji su ravnopravni.
Jedini izlaz je potpuni nacionalni koncenzus oko takve teme, što pak je čista fantazija u postojećem političkom diskursu Hrvatske.

PS: Napomena: ponovo bih naglasio da "anegdotalno" rangiranje škola kakvo je do sada postojalo NIJE način kako se smije pristupati evaluaciji škola od strane policy-makera. To bi bilo krajnje neodgovorno, opasno i podložno manipluacijama. Ako se želi uvesti bilo kakva smislena reforma školstva, mora postojati jasno definiran, kontroliran i mjerljiv instrument evaluacije. Zato ima smisla koristiti maturu za tako nešto. Time ne ulazim u raspravu oko toga jel matura kakva je sada uistinu najbolji i jedini način. Samo kažem da je ona sad tu i komentiram zbovanja oko toga kako se sada odnosimo prema rezultaitma koji su pristigli s probne mature.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  2. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  3. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 3
  4. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  5. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  6. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  7. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  8. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  9. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  10. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  11. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  12. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  13. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  14. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  15. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  16. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  17. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  18. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  19. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  20. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  21. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  22. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  23. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  24. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  25. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 41

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj