Tagovi

Sveučilišni Oz: Medijsko farbanje školskih klupa u žuto, 3.dio – Kuhanje žaba

U posljednjem dijelu kratkih analiza hrvatskog obrazovnog sustava, potaknutih površnim i činjenično uglavnom pogrešnim člankom u Jutarnjem listu, bavimo se brojem najboljih učenika, normama nastavnika, intezivnim uzgojem stoke i na kraju stanjem nastave prirodnih znanosti (u čemu smo najgori među 60-tak zemalja uključenih u PISA istraživanje). Poruka koju želim poslati je da hrvatski obrazovni sustav polako umire poput žabe koja se polako kuha, a mediji pritom sudjeluju u održavanju vatre kojom se grije „voda“.
Moderne ekonomije bazirane su na znanosti i tehnologiji, a Hrvatska? (Overkloking, epizoda „Dlanovnik“)

Loš, dobar, top

Kakvi su zapravo hrvatski učenici? Je li znaju više ili manje od svojih vršnjaka u svijetu? Jesu li sposobniji primjeniti svoje znanje u praksi? Tekst u Jutarnjem kaže:


Hrvatska ima kvalitetnih učenika koji svojim rezultatima uvelike odskaču od svjetskog prosjeka, no u cjelini sustav nam je loš. Potvrdili su to i prvi rezultati PISA-e, prema kojima su hrvatski školarci u sva tri područja (matematička, čitalačka i prirodoslovna pismenost) bili ispod prosjeka OECD-a.

U biti, podaci govore obrnuto: po broju „kvalitetnih“ učenika lošije smo prošli nego po prosječnom uspjehu hrvatskih srednjoškolaca na PISA testiranju. Naime, najbolji rezultati na PISA testu znače da je učenik sposoban svoje znanje primjeniti u praksi. Takvi učenici u PISA istraživanju se posebno analiziraju pod imenom „top performers“. Oni su iznimno važni jer upravo takvi pojedinici imaju potencijal doprinjeti neproporcionalno više društvu nego li ostali. Ukratko, PISA istraživanje je pokazalo da smo „trećerazredna“ zemlja po broju kvalitetnih učenika.
Udio (%) učenika koji su PISA test riješili na nivou koji pokazuje da su sposobni svoje znanje primjeniti u praksi (preuzeto iz PISA istraživanja, Figure 1.1).

Ako pak se gleda prosječni uspjeh hrvatskih srednjoškolaca na PISA testu, onda nas se može okarakterizirati više kao „drugorazrednu“ zemlju, budući da smo, na primjer, u prirodoslovlju gotovo pa OECD prosjek (Figure 2.11a i Figure 2.11c), ali znatno lošiji smo u matematici (Figure 6.19 i Figure 6.20).

Ali ono što najviše zabrinjava je raslojavanje hrvatskog obrazovnog sustava, pa smo tako istaknuti kao zemlja s jednom od najvećih razlika u kvaliteti škola, budući da nam preko 50% škola nema niti jednog top performera ( Figure 2.6). Za razliku od toga, u Finskoj takvih škola gotovo da nema.

Nastavna norma

Druga vrlo važna tema koja se provlači kroz članak u Jutarnjem je priča kako su nastavne norme nastavnika u našim školama premale. Naravno, za one nastavnike koji se niti ne trude držati iole ozbiljnu nastavu svaka norma je premala, ali to je stvar za nadležne službe i ravnatelje da sankcioniraju. Ono što bi nas trebalo zanimati je koliko je realno uz postojeće zahtjeve na broj sati direktne nastave tjedno održavati kvalitetnu nastavu u prethodno opisanim razrednim odjeljenjima i uvjetima rada koji postoje u školama. Naime, za svaki nastavni sat treba se pripremiti, te tu jako ovisi i o tome radite li eksperimente ili praktične vježbe pod nastavom, koliko imate učenika u razredu, u kakvim uvjetima uopće pripremate nastavu, itd.

Ono što je simptomatično je da članak u Jutarnjem kaže:


Norme hrvatskih učitelja i profesora morat će se povećati jer su među najnižima u Europi, otkrio nam je jedan visoki dužnosnik Ministarstva obrazovanja... - Povećanje norme bio bi jedan od najboljih načina uštede u obrazovanju. Prije ili kasnije netko će to morati presjeći. - kaže naš sugovornik iz Ministarstva. Smatra da bi povećanje norme automatski imalo za posljedicu smanjivanje broja ljudi koji rade u školama, a kojih je, s obzirom na činjenicu da broj djece opada iz godine u godinu, ionako previše. Pritom nitko ne bi morao ostati bez posla jer 10.000 prosvjetara ionako odlazi u mirovinu u sljedećih nekoliko godina.

Ovako razmišljanje vjerojatno funkcionira kod intezivnog uzgoja stoke, ali ne i u obrazovanju djece. Ako želite kvalitetnije obrazovanje, onda se ne vodite računicom „kako zgurati što više učenika u štalu“, a nastavniku nabiti što veću normu tako da se može odraditi što više nastave po glavi učenika. Kao što sam opisao iznad, razredna odjeljenja su još uvijek prevelika i to će zahtjevati još više nastavnika i ulaganja u infrastrukturu za odvijanje nastave. Također, nastavnici predmetne nastave su školovani za određene predmete, a ovom logikom ćemo ih fino staviti nek odrađuju nastavnu onih koji odlaze u penziju, iako za to nisu kompetentni! I na kraju, što s nastavom iz predmeta gdje sada postoji katastrofalno velik nedostatak kadra, poput fizike, matematike, informatike, stranih jezika?

A upravo je nedostatak školovanog kadra u tim strateški najvažnijim predima jedna od najvećih boljki obrazovnog sustava (uključujući i visokoobrazovnog koji bi te nastavne kadrove trebao stvarati). I već duže vremena u stručnim krugovim vlada strah da će MZOŠ realizirati jednu ideju koja je u jednom trenutku gotovo pa bila ozakonjena, a ide upravo logikom ovog „visokog dužnosnika“. Radi se o želji (očito za potrebe dnevne politike i indicije su da će se pokušati ponovo) da se jednim potezom pera riješi problem strahovitog nedostatka nastavnika tih predmeta tako da se dozvoli primanje u stalni radni odnos i onih nastavnika koji za te predmete uopće nisu školovani!

Uz to, fizičari već duže vremena pokušavaju objasniti MZOŠu da radi veliku grešku što nastavnu normu nastavnicima fizike drži na 22 sata. S tolikom normom bilo kakva rasprava o podizanju kvalitete nastave fizike u praksi gotovo pa nema smisla. Kvalitetna nastava fizike je iznimno zahtjevna, jer se bazira na pokusima (problemsko-istraživačka nastava), te praktičnom radu učenika pojedinačno ili u malim grupama. Priprema svake praktične vježbe traži puno vremena, posebice u školama koje nemaju zasebnu učionicu za nastavu fizike. Stoga se Hrvatsko fizikalno društvo (HFD), kao i nastavnici fizike u osnovnim i srednjim školama (primjer 1, primjer 2), pokušavaju izboriti da se (slijedi izvadak iz pisma HFD-a MZOŠu)


....smanji satnica nastavnika fizike s 22 na najviše 18 sati nastave tjedno, radi što boljeg opremanja i čuvanja kabineta za fiziku i pripreme pokusa iz fizike. ... Pripremati pokuse, održavati i nabavljati opremu za pokuse velik je dodatni zahtjev, koji se ne postavlja pred npr. učitelje povijesti, zemljopisa ili stranih jezika s kojima su učitelji fizike izjednačeni po nastavnoj normi, pa niti pred učitelje matematike i hrvatskog jezika, koji usprkos tome imaju dva sata manju normu.

Nastava fizike (a i matematike) u Hrvatskoj je kolapsirala. Nastavnika nedostaje do te mjere da te predmete drže nastavnici koji za to nisu kvalificirani (procjena je da samo u Dalmaciji već nedostaje nekoliko stotina nastavnika matematike i fizike!). A kvaliteta same nastave je neadekvatna, jer samo manji dio nastavnika odstupa od neefikasne i kontraproduktivne ex-cathedra nastave (uostalom, za nešto više od toga često nemaju ni uvjete), škole nisu opremljene za izvođenje eksperimenata, dok fakulteti ne produciraju ni približno dovoljno novih nastavnika jer interesa za tu struku gotovo da nema!

Ma što će nama prirodne znanosti...

Ali uistinu porazni podatak za Hrvatsku je da Hrvatska zauzima samo dno po količni redovne nastave prirodnih znanosti u školama. PISA istraživanje je pokazalo da smo među zadnjima po udjelu broja srednjoškolaca koji imaju redovnu nastavu prirodnih znanosti , a zadnji po broju sati redovne nastave prirodnih znanosti (Figure 3.1a).

Prosječan broj redovnih sati prirodoslovlja u srednjim školama (izvedeno iz PISA istraživanja, Table A3.1a i Table A2.2).

U PISA istraživanju pogledalo se i koliko takve nastave učenici dobivaju izvan škole (kod nas je to uglavnom kroz privatne instrukcije), te smo opet poražavajuće slabi. Količina takve nastave ne uspijeva nadoknaditi manjak u redovnoj nastavi, pa kad se to još ispreplete s kvalitetom nastave prirodnih znanosti i nedostatkom nastavnog kadra, dolazimo do poraznog stanja te nastave u Hrvatskoj. A nije isključeno da će nam usljediti daljnje rezanje satnice prirodnih znanosti .

Prosječan broj sati prirodoslovlja izvan škole, tj. instrukcije (izvedeno iz PISA istraživanja, Table A3.1b i Table A2.2).

Na žalost, Jutarnji list se „iskazao“ i po pitanju nastave izvan škole, pa je senzacionalno obznanio javnosti: Sramotan biznis: Na instrukcijama se godišnje okrene 360 milijuna kuna. Novinarka se obrušava na privatne instrukcije i demonizira ih kao nešto prljavo i nemoralno, dok nam PISA istraživanje govori upravo suprotno: imamo ih premalo! A to što se u Hrvatskoj taj posao sustavno ne prati i adekvatno regulira je druga priča, što su u svojoj knjizi upozorili i sami autori studije na koju se novinarka poziva. Jer instrukcije ne moraju unositi nered u sustav, nego mogu biti korisne (što zna svatko kome su privatne instrukcije pomogle da savlada redovnu nastavu u školi).

Komentari

Smijem li primijetiti da su

Smijem li primijetiti da su među zemljama s najmanje instrukcija upravo one najrazvijenije? Austrija, Finska, Island, Japan, Irska.

I što zapravo znače "sati prirodnih predmeta"? Jesu li tu uvršeni i kemija i biologija?

S ostatkom teksta se slažem, ali treba biti nastavnik u učionici i, kad pitaš učenika zašto cijelo vrijeme brblja i ne prati nastavu, gađa druge papirićima, zabavlja sve oko sebe i ometa i nastavnika i one koji žele nešto naučiti, i vlastitim ušima čuti odgovor "Sutra idem na instrukcije pa će mi tamo sve objasniti" da bi se shvatilo što te instrukcije zapravo znače. Slažem se da su mediji puni žutila u gluposti i da ih treba kritizirati, ali možda ne baš sve što napišu. Jer i ćorava koka nađe trno.

Tko je glasao

Nađe se uvijek puno znalaca

Nađe se uvijek puno znalaca koji komentiraju rad profesora i tvrde kako premalo rade. Takvi, ako kojim slučajem upadnu u školu kao predavači, vrlo brzo shvate što znači "premalo raditi".

Iz socijalističkoga sustava ostala je i u prosvjeti i u zdravstvu uravnilovka u plaćama svih djelatnika, bez obzira na specifičnosti i "težinu i zahtjeve" pojedinoga područja (kirurzi jednako plaćeni za dežurstvo, kao i oni koji dežurstvo većinom prespavaju, za prosvjetu neću nabrajati jer je tamo izgleda najteže rekreirati dječicu na tjelesnom zbog buke).
Prirodne znanosti su toliko podcijenjene, da se pitam jel´ svi stvarno živimo od silnih riječi ili od djela ljudskih ruku i mozgova?

Prosvjeta je jedno osiromašeno, zapušteno područje društvenoga života Hrvatske. Tu se posebno osjeća ljudska bijeda i promašaji ovoga društva, jer bi pravo obrazovanje trebalo voditi boljem životu, a ne samo predstavljati stavku i opterećenje proračunu.
Jasno je da nešto moraju učiniti, jer s istim novcem moraju platiti promašeni megalomanski projekt državne mature. Uštede se moraju ostvariti na već postojećim kadrovima. Bilo je već puno priče o povećanju norme nakon što su se još pojavili i troškovi za državnu maturu.
Sada je pojačana nervoza jer je ona tu pred vratima i trebat će izdvojiti ogroman novac za ispravljače i silnu papiromanijsku produkciju.
Za štednju u sustavu ima mjesta: voditelji, tajnici i ostalo administrativno osoblje godišnje napravi posla taman toliko, koliko ga naprave djelatnici u privatnim poduzećima za mjesec-dva.
Isto tako uštede bi bile ogromne da se na vrijeme odustalo od projekta koji previše košta, a ne nosi ništa dobro, nego samo nove administratore i nova opterećenja za proračun.

Stvarno si napisao odličan dnevnik, ali svi su zaokupljeni preslagivanjem položaja i moći na političkom terenu.

Tko je glasao

Kao roditelja djeteta koje

Kao roditelja djeteta koje najesen kreće u školu, mogu samo reći da si me dodatno deprimirao.
Ali ne mogu reći da ne znam što me čeka, već se duže vrijeme mentalno pripremam za dodatnu nastavu i instrukcije kod kuće.
Jedina olakotna okolnost u našem slučaju je što su u ovom dijelu grada zbog depopulacije razredi mali (do 20 učenika).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  2. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 29
  3. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 12
  4. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  5. GMO OMG od z00ey komentara 31
  6. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 268
  7. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  8. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 17
  9. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  10. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 61
  11. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  12. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 41
  13. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  14. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  15. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6
  16. Od protupolitičarskih prosvjeda do alternativne politike od Zoran Oštrić komentara 24
  17. Konoplja - biblijska biljka od walpurga komentara 28
  18. Putin hoće li spasiti NATO i €U-ropsku uniju? od aluzija komentara 2
  19. Izraelci i Palestinci danas, ali i sutra od Kvarner komentara 5
  20. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 105
  21. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 21
  22. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  23. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 17
  24. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 16
  25. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 13

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Foma Fomič
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha