Tagovi

Å vedski stol ustavnih promjena

Iako su u posljednjih par dana objavljena ?ak dva teksta koja se bave ustavnim promjenama ( tekst drlesara, te onaj Zvonetov), mislim da se o toj temi može napisati još nekoliko stvari koje nisu do sada obra?ene, a predstavljaju dobar materijal za javnu raspravu. Dakle, promjene Ustava su neminovne. Preporu?am linkane dnevnike ukoliko tražite odgovor na pitanje „kako“ i „zašto“. Štoviše, mati?ni saborski odbor (Odbor za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav) ve? neko vrijeme prikuplja prijedloge promjena, tako da se sve odradi „u komadu“. Omjer politi?kih snaga (ali i odgovornost prema takvom poslu) diktira takav na?in rada, budu?i je za promjenu Ustava nužan kompromis izme?u dvije najve?e stranke u Saboru – SDPa i HDZa. Nitijedna strana, bez suradnje one druge, ne može osigurati dovoljan broj glasova (dvije tre?ine). No to nije sve. Broj mandata koje u Saboru imaju HDZ i SDP zajedno, dovoljan je za promjenu Ustava. Nitko im drugi nije potreban. Matemati?kim rije?nikom – kompromis HDZa i SDPa nužan je i dovoljan uvijet za izmjenu Ustava. U takvoj situaciji, dobro je imati velik broj inicijativa, budu?i ta brojnost osigurava lakši dolazak do potrebnog kompromisa. Danas ?emo pogledati što se to za sada nalazi na švedskom stolu ustavnih promjena.

  1. ?lanak 141. Ustava
    Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna tre?ina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
    Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
    O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlu?uje Hrvatski sabor dvotre?inskom ve?inom glasova svih zastupnika.
    Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu ve?inom glasova ukupnog broja bira?a u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora.
    Odredbe ovoga ?lanka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske.

    Ovaj ?lanak ustava predstavlja direktan povod za cijelu pri?u. Naime, uvjete koji propisuju proceduru za ulazak u savez sa nekom državom / državama (Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu ve?inom glasova ukupnog broja bira?a u državi), gotovo je nemogu?e ispuniti. Kako je to pitanje detaljnije obra?eno u lesarovom i Zvoninom dnevniku, ne?u previše ulaziti u tu problematiku. No napomenuo bih kako je na problem prenapuhanih bira?kih popisa, i posljedicu istih za rezultate referenduma o ulasku u EU, još prije godinu dana upozorila inicijativa „NATO na referendum“:

    Odbor za referendum ?e od Sabora zatražiti pokretanje procedure za utvr?ivanje to?nog broja bira?a.
    S obzirom na ozbiljne sumnje u broj bira?a u bira?kom popisu Republike Hrvatske upisanih ili preminulih bira?a, to pitanje nadilazi ovu inicijativu. Republika Hrvatska ?e u narednom razdoblju morati raspisati referendum o ulasku u Europsku uniju, a Ustav propisuje da se na taj referendum mora odazvati barem 50 posto bira?kog tijela RH, kako bi on bio pravovaljan. U tom slu?aju umjetno «napuhan» broj bira?a u Hrvatskoj može proizvesti ozbiljne i dalekosežne posljedice za ovu zemlju, te Odbor traži da saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav pokrene inicijativu te da Sabor naloži Državnom izbornom povjerenstvu da pristupi proceduri utvr?ivanja stvarnog broja bira?a u Republici Hrvatskoj, kao i donošenju procedura koje ?e sprije?iti manipulacije sa popisom bira?a.

    Nažalost, nitijedan klub zastupnika – osim SDPa – nije primio predstavnike inicijative na razgovor, kako bi barem saslušali što se (i) o tom problemu ima za re?i.

    Detalj koji još nije obra?en u javnosti je pak dio ?lanka 141. koji navodi:
    Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.

    Naime, Europska unija ve? u ovom trenutku sadrži nekoliko balkanskih zemalja (Gr?ka, Bugarska), pa stoga preces pristupanja EU definitvno predstavlja obnavljanje neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Bez promjene tog ?lanka, ništa od ulaska u Europu. Eto dokle nas je dovela Tu?manova paranoja.

  2. Izborni zakon

    Prvo što treba spomenuti na ovom mjestu jest ?injenica da izmjena Zakona o izboru zastupnika nije nikakav uvijet za ulazak Hrvatske u EU. Ovaj Zakon ulazi „u igru“ isklju?ivo zbog izraženog interesa SDPa (ali, prema anketama od prije godinu dana, i ve?eg dijela javnosti) za njegovom promjenom. Zbog toga je za o?ekivati da ?e HDZ poduzeti sve što je u njihovoj mo?i (putem formalnih i neformalnih (medijskih) pritisaka) kako bi taj Zakon ostavili izvan procedure promjene Ustava. Tu bi zato bitnu ulogu mogao odigrati Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koji je nedavno Ustavnom sudu podnjela grupa blogera. Naime, ukoliko Ustavni sud zaklju?i da je 163 uistinu više od 160, te da je spomenuti zakon neustavan, Sabor ?e se na?i pred obavezom izmjene tog zakona. Što ga automatski stavlja na jelovnik švedskog stola ustavnih promjena

  3. Zakon o referendumu

    Zakon o referendumu još je jedan od zakona ?ija izmjena zadire u izmjenu Ustava. Naime sam Ustav propisuje kvotu od 10% prikupljenih potpisa, kvotu koja ovaj zakon ?ini de-facto neprovedivim, i zbog koje odudara od prakse koja se provodi u zemljama Europske unije.

    ?lanak 86.
    Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ilio drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
    O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka Hrvatski sabor ?e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja bira?a u Republici Hrvatskoj.
    Na referendumu se odlu?uje ve?inom bira?a koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila ve?ina od ukupnog broja bira?a u Republici Hrvatskoj.
    Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
    O referendumu se donosi zakon.

    Zbog tih je razloga inicijativa „NATO na referendum“ uputila prijedlog promjena nadležnom saborskom odboru. SDP je pak donio politi?ku odluku da podrži spomenute promjene, no pitanje je koliko su tu temu spremni „gurati“ u pronalaženju kompromisa sa HDZom.

    Na ovom mjestu htio bih spomenuti kako promjenu Zakona o referendumu smatram klju?nom za daljnju demokratizaciju društva i politike (više o tome u dnevniku „(R)evolucija demokracije“), ali i da bi bilo štetno probleme koji su isplivali na površinu prilikom provo?enja „NATO na referendum“ akcije (neprovedivost Zakona o referendumu, problemati?nost bira?kih popisa), jednostavno gurnuti pod tepih pukom promjenom ?lanka 141 Ustava. Samo rješavanje „problema“ ulaska Hrvatske u EU nije ni iz bliza osnovni problem, ve? tek – dobar povod.

  4. Promjena ustavne pozicije predsjednika republike

    Ovo je definitvno jedna od tema o kojoj ?e HDZ morati dugo i ozbiljno razmisliti, te koju ?e gotovo sigurno koristiti kao svoj „adut“ u traženju kompromisa. Promjenu ustavne pozicije predsjednika Republike, HDZ kao temu plasira još od izbora 2007, nakon kojih je Mesi? odlu?io iskoristiti jedan manji dio svojih ustavnih ovlasti prilikom odre?ivanja mandatara. Ta pri?a zorno pokazuje koliki je kratak fitilj tolerancije Ive Sanadera – usprkos svim javno izre?enim „Hristos se rodi“ porukama.

    Tako, s jedne strane unutar HDZa postoji snažna tendencija prema ograni?avanju ustavnih ovlasti predsjednika, te svo?enje institucije na „univerzalnog diplomatskog predstavnika“, koji ?e se po mogu?nosti birati u Saboru. HDZu kao takvom jednostavno ne odgovara postojanje politi?ke institucije sa izbornim legitimitetom i realnim politi?kim ovlastima. Stranka od svog osnutka do danas funkcionira kao monolitno tijelo, ?ija je osnovna svrha politi?ki servis strana?kog predsjednika – prvo Tu?mana, pa potom Sanadera. Taj na?in funkcioniranja uništava svaku politi?ku profilaciju pojedinaca, jer oni tim ?inom automatski postaju prijetnja poziciji predsjednika stranke. Zbog toga HDZ – od trenutka kada su ovlasti predsjednika svedene na današnju razinu – nema uvjerljivog kandidata za tu funkciju.

    S druge strane, postoji još jedan scenarij koji ne treba zanemariti. Po mom mišljenju postoji realna mogu?nost da se na sljede?im predsjedni?kim izborima kandidira sam Sanader. Prva kritika tog scenarija jest ta, da premijer ima neusporedivo ve?e ovlasti i realne politi?ke snage od predsjednika, no ta varijanta postaje sve atraktivnija u svjetlu o?ekivanog sloma vladine („ekonomske“) politike nakon lokalnih izbora, i nepopularnih poteza koje ?e vrlo vjerojatno morati povla?iti. Sanader je cijelu karijeru izrazito pazio da se negativan image i teške odluke uvijek lome preko ne?ijih tu?ih le?a, dok su za njega uvijek bile rezervirane samo „spasiteljske“ uloge. U toj situaciji, položaj predsjednika bi idealno sjeo Sanaderu – na miru bi pripremao svoju europsku politi?ku poziciju, dok bi sav „prljavi posao“ ostavio Vladi osu?enoj na politi?ku propast. A baš tako izgleda i posljednji prora?un – drži vodu dok Sanader ne ode.

    Moje je osobno mišljenje da ustavna pozicija predsjednika republike treba ostati ovakva kakva je danas, ali i da je toj instituciji potrebna osoba koja ?e te ustavne ovlasti iskoristiti u punini koja im je predvi?ena. Slovenski predsjednik Tuerk je bez pardona javno odbio potpisati Rupelovo politi?ko uhljebljenje, dok iz SADa svako malo ?ujemo kako je predsjednik odbio potpisati neki od zakona izglasanih u Kongresu. Sli?ne ovlasti ima i predsjednik Mesi?:

    ?lanak 88.
    Predsjednik Republike proglasit ?e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.
    Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

    ,ali su te cipele za njega o?igledno bile prevelike. ?ak i kod nedavno donesenog Zakona o golfu. Slast „dogovorne kohabitacije“ je o?igledno bila prevelika, i po tom pitanju moram se složiti sa komentarom Davora Butkovi?a iz subotnjeg Jutarnjeg lista, u kojem uspore?uju?i razlike i sli?nosti predsjednika Mesi?a i Tu?mana piše:
    Primjerice, jedna od glavih zna?ajki Stipe Mesi?a, uz neformalan stil ponašanja, jest i neformalan stil vladanja. Kada je Stipe Mesi? kanio posti?i ve?e ili manje ciljeve, on ih je gotovo redovito realizirao mimo institucija, preko svoje osobne mreže ljudi u državnim službama, preko svog osobnog autoriteta, ili, pak, preko javnog pritiska, koji je vršio kroz medije s kojima je iz razli?itih razloga bio (ili još uvijek jest) blisko povezan.

    Kad osoba koja utjelovljuje instituciju predsjednika svojim ponašanjem negira institucionalnu ulogu svog položaja, negiraju?i pritom i temelje demokratskog djelovanja – “kroz institucije” – onda se ne trebamo ?uditi “neformalnom” i “rodja?kom” djelovanju i u ostalim institucijama vlasti. No ?ovjeka treba razlikovati od institucije, a institucija predsjednika Republike važnija je od – puke “kohabitacije”.

  5. Ustavno reguliranje pojma zastare za kriminal po?injen tijekom Domovinskog rata

    Radi se o još jednoj SDPovoj inicijativi, koju u javnosti naj?eš?e predstavlja Ivo Josipovi?. Smisao ove inicijative je Ustavom produžiti (ili ukinuti) rokove zastare za kriminal (uglavnom privatizacijski) po?injen tijekom Domovinskog rata. Za razliku od obe?anja o sankcioniranju privatizacijskog kriminala pomo?u kojih je koalicija 2000. došla na vlast, ova inicijativa ima glavu i rep, te vrlo vjerojatno može polu?iti i neke pavosudne rezultate. Kažem „neke“ jer je nažalost dio privatizacijske plja?ke proveden potpuno legalno i u skladu sa tadašnjim zakonima – nešto na liniji onoga što se omogu?uje današnjim Zakonom o golfu.

    No, treba biti svjestan da ova inicijativa zbog svoje retrogradne primjene hoda po samom rubu zakonodavne prihvatljivosti – što javno priznaje i sam Ivo Josipovi?. S druge strane, moralna i eti?ka podloga takvog poteza je neupitna, te bi primjena iste u Hrvatskoj bila prihva?ena sa odobravanjem u najširim slojevima. Narvno, ukoliko inicijativa pro?e proces traženja kompromisa. Što je, iskreno, malo vjerojatno, obzirom na sve one u „visokoj politici“ koji vuku (financijske) repove iz tog razdoblja.

  6. Regulacija rada ustavnog suda

    Relativno nedavno, javnosti je puštena kratka obavijest o posjeti sudaca Ustavnog suda predsjedniku Mesi?u. Pritom je predsjednica Ustavnog suda, Jasna Omejec, prenjela Mesi?u želju ustavnih sudaca da se prilikom promjene Ustava regulira i njihov rad. Naime, ?injeica je da je danas Ustavni sud zatrpan „bagatelnim“ predmetima, ?ija je jedina svrha „odraditi“ Ustavni sud, kako bi se nakon „iscrpljivanja pravnih mogu?nosti u Republici Hrvatskoj“ mogli sa svojim predmetom obratiti sudu u Strasbourgu.

    I zaista, rad Ustavnog suda treba osloboditi takvih predmeta, no u tom procesu treba paziti da se ne ograni?i pravo gra?ana da se obrate Ustavnom sudu sa pitanjma ustavno-pravnog karaktera – kao npr. blogeri za svojim zahtjevom . Ovo je pitnje važno za daljnji razvoj demokracije u zemlji, budu?i se gra?ani (i civilna scena) trebaju stimulirati na takve aktivnosti. Demokracije jedne zemlje snažna je i vitalna u mjeri u kojoj gra?ani u njoj sudjeluju. Ograni?avati to pravo – pa i na razini obra?anja Ustavnom sudu – bilo bi kontraproduktivno i nadasve štetno. No, ujedno treba biti i jasno da provo?enjem ovakvih promjena, Ustavni sud dobija novu dimenziju odgovornosti – odgovornost za ažurno i pravovremeno donošenje odluka. To je jedna od lju?nih boljki hrvatskog pravosudnog sustava, i Ustavni sud mora djelovati pozitivnim primjerom.

    Ukoliko se izbjegnu takve tendencije, vjerujem da bi ovo pitanje moglo biti jedno od onih oko kojih ?e se lagano posti?i suglasnost, no vode „visoke politike“ su nepredvidive, i ne ostaje nam ništa drugo nego da pri?ekamo i vidimo kako ?e se na kraju odigrati ova gozba sa švedskim stolom ustavnih promjena.

Objavljeno @ www.hatzivelkos.blog.hr

Komentari

Razum i racionalnost ukazuje

Razum i racionalnost ukazuje da ako se već ide u ustavne promjene, da sporne odredbe Ustava treba mijenjati "u paketu". Gledajući jučerašnji Dnevnik i vrlo dobar komentar, mislim da do toga neće doći prema trenutnom odnosu snaga. Suglasnost će se postići u odnosu na referendum (zbog EU), ali ne i o ostalim odredbama. Međutim kad to bude u fazi provedbe, vrlo vjerojatno ni odnos snaga neće biti kao danas . Možda će se ipak rješavati "u paketu".

Tko je glasao

Pitanje autoru, kao

Pitanje autoru, kao istaknutom članu NATOnaReferendum inicijative: namjerava li se inicijativa reaktivirati i pokušati skupiti potrebnih 10% za raspisivanje referenduma o ustavnim promjenama (prema citiranom Članku 86)?

Mislim da bismo time postigli da naša "elita" barem malo mora pripaziti i na to da se i građanima svide promjene, a ne samo Sanaderu i Milanoviću. Ako ništa drugo, treba motivirati >50% upisanih birača da izađu na referendum.

Inače, Ustav propisuje 10% za referendum o ustavnim promjenama; mislim da to ne vrijedi "po automatizmu" za sve referendume, tako da pitanje referenduma i je i nije pitanje Ustava.
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Pitanje autoru, kao

Pitanje autoru, kao istaknutom članu NATOnaReferendum inicijative: namjerava li se inicijativa reaktivirati i pokušati skupiti potrebnih 10% za raspisivanje referenduma o ustavnim promjenama (prema citiranom Članku 86)?

koliko sam upoznat, ne postoji takva namjera. natonareferendum je bila izrazito siroka i sarena inicijativa koju je okupilo jedno konkretno politicko pitanje. ne vjerujem da bi nastavak ovog tipa uspio ponovo okupiti sve te udruge i grupacije.

nadalje, skeptican sam prema odjeku u javnosti - za pokretanje javnosti je potrebno jasno razumljivo pitanje koje mozes u dvije minute objasniti kumici s placa. promjena ustava, nije takva tema. osobno sam misljenja da bi se takva inicijativa mogla provesti pod skutima puno jace organizacije (stranke) i u kompletu koji bi mobilizirao vece dijelove javnosti - no da se ne ponavljam to je doslovno tema mog dnevnika (R)evolucija demokracije.

Inače, Ustav propisuje 10% za referendum o ustavnim promjenama; mislim da to ne vrijedi "po automatizmu" za sve referendume, tako da pitanje referenduma i je i nije pitanje Ustava.

ne bih se slozio. clanak 86 doslovno kaze:

Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ilio drugom pitanju iz svog djelokruga.

dakle, sva pitanja iz djelokruga rada sabora (sto ukljucuje promjene zakona, ili uclanjenje u NATO npr.) spadaju u ovdje opisanu proceduru za raspisivanje referenduma.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

skeptican sam prema odjeku u

skeptican sam prema odjeku u javnosti
Da, tu sam i ja skeptičan, ali solidno manje od tebe. Sumnjam da bi bilo bolje nego s NATO-referendumom, mada - istini za volju - taj je od "kumica s placa" percipiran kao protivljenje NATOu i kao takav je izgubio dio podrške. Nadalje, mislim da bi referendum o ustavnim promjenama podržali mnogi eurofobi u Hrvatskoj, jer (im) je to jedini način da pokušaju spriječiti ustavne promjene koje su nužne za ulazak u EU.

No, mene je samo zanimalo planira li se tako nešto, bez da prejudiciramo može li to uspjeti. Hvala na odgovoru.

clanak 86 doslovno kaze...
Da, vjerojatno si u pravu. Ja, kao matematičar, gledam na to da će "Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj", ali nigdje ne piše da neće raspisati referendum ako to zatraži, recimo, 5% ukupnog birača. Drugim riječima, zakon o referendumu može biti manje restriktivan, a Ustav samo propisuje minimum koji vlast ne može ignorirati. Nadalje, u Ustavu ne piše koji je rok za skupiti 10%; rok od dva tjedna egzistira samo u zakonu o referendumu.
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Svaka čast na dnevniku. No,

Svaka čast na dnevniku. No, koliko sam uspio percipirati, autor je nekakav neformalni (ili formalni?) glasnogovornik SDP-a ili neke pridružene interesne grupacije ovdje na pollitici. Pa me zanima....jesu li stvarno te pizdarije s nekakvim ustavom i nekakvim zakonima na općoj razini danas ikome prioritet? Jasno mi je da smo koliko toliko blizu EU i da se sve više moramo privikavati na europsku izbirokratiziranost, ali...
Kako tučnjava paragrafima može promijeniti na bilo koji način sadašnju situaciju koja je na tragu irske situacije iz 1846. godine?

Tko je glasao

No, koliko sam uspio

No, koliko sam uspio percipirati, autor je nekakav neformalni (ili formalni?) glasnogovornik SDP-a ili neke pridružene interesne grupacije ovdje na pollitici.
ne, autor je clan SDPa, ali nije ni sluzbeni ni nesluzbeni glasnogovornk istog. pisem u osobno ime, i smatram da svojim stavovima zastupam socijal-demokratska nacela na kojima se temelji i politika stranke. koliko se moji stavovi u odredjenom trenutku poklapaju sa sluzbenim ili nesluzbenim stavovima stranke, stvar je slobodne procjene svakog citatelja.

jesu li stvarno te pizdarije s nekakvim ustavom i nekakvim zakonima na općoj razini danas ikome prioritet? Jasno mi je da smo koliko toliko blizu EU i da se sve više moramo privikavati na europsku izbirokratiziranost, ali...
Kako tučnjava paragrafima može promijeniti na bilo koji način sadašnju situaciju koja je na tragu irske situacije iz 1846. godine?

gle. ja sam optimist. :)
npr, smatram da promjena zakona o referendumu uistinu moze promijeniti odnos izmedju vlasti i javnosti. (vidi dnevnik "(R)evolucija demokracije"). to bi po mom misljenju bila najvaznija ustavna promjena jer bi direktno utjecala na nacin djelovanja politickih struktura.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ako se s pregovorima za

Ako se s pregovorima za pristupanje EU sve bude odvijalo po planu (što znači idealno) i RH zaista pred kraj 2010. ili početkom 2011. bude mogla postati punopravnom članicom EU, onda je od prvenstvene važnosti promijeniti Ustav u dijelu kojim se propisuju uvjeti za donošenje odluke putem referenduma.

Po mojem sudu, koristiti tu situaciju kao i činjenicu da je SDP u poziciji da davanje suglasnosti s promjenom Ustava uvjetuje usvajanjem nekih svojih prijedloga, bilo bi politički nekorektno i s obzirom na podijeljeni stav parlamentarnih stranaka da je ulazak u EU jedan od najvažnijih nacionalnih interesa i prema biračima SDP-a koji sigurno ne bi bili sretni da stranka svoje mišiće pokazuje igrajući se sa nacionalnim interesima.

Da i ne govorim koliko bi to bilo politički štetno za SDP. Naime, u slučaju da se natezanje oko promjena Ustava pretvori u prepreku ulasku u EU, SDP riskira da ga se počne percipirati kao euroskpetičnu stranku, a u slučaju da zbog straha od lošeg imidža popusti, SDP će ispasti neozbiljan i nevjerodostojan politički akter.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

da je ulazak u EU jedan od

da je ulazak u EU jedan od najvažnijih nacionalnih interesa

ključna riječ je "jedan od najvažnijih"

ja niti sekunde ne bih razmišljao o tome da li situaciju u kojoj se treba promijeniti ustav radi EU mogu iskoristiti kako bih istovremeno progurao brdo drugih problema

na punom popisu nacionalnih interesa, iskreno sumnjam da bi ulazak u EU morao ući u top 10

Tko je glasao

"na punom popisu nacionalnih

"na punom popisu nacionalnih interesa, iskreno sumnjam da bi ulazak u EU morao ući u top 10"

Točno tako, niti EU niti NATO nisu ono što će Hrvatsku izvući iz krize u koju su je opljačkavši i rasprodavši obiteljsko srebro doveli politički lopovi i hazarderi.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

ja niti sekunde ne bih

ja niti sekunde ne bih razmišljao o tome da li situaciju u kojoj se treba promijeniti ustav radi EU mogu iskoristiti kako bih istovremeno progurao brdo drugih problema

Sve pet. Ali bi za takvu politiku onda i preuzeo odgovornost pa bi od javnosti zatražio podršku za stav da:

na punom popisu nacionalnih interesa, iskreno sumnjam da bi ulazak u EU morao ući u top 10

Naravno, sve bi to najavio prije izbora (tako da znamo za što glasamo), a ne bi jedno tvrdio u kampanji, a drugo radio kad dođeš na vlast. Opet taj vražji tajming. Nikako da ga pogodimo :))

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ali bi za takvu politiku

Ali bi za takvu politiku onda i preuzeo odgovornost pa bi od javnosti zatražio podršku za stav

odgovornost mi nikada nije bila problem, a tražiti od javnosti podršku o tome bi se već dalo razgovarati; podrška javnosti nas je dovde i dovela pa nismo s time zadovoljni

Naravno, sve bi to najavio prije izbora (tako da znamo za što glasamo), a ne bi jedno tvrdio u kampanji, a drugo radio kad dođeš na vlast.

ja se ne natječem za vlast na izborima, pa sukladno tome nemam potrebe nešto tvrditi u nepostojećoj kampanji a potom raditi nešto drugo kada dođeš na vlast

a uostalom, to je sve pitanje perspektive i prezentacije, ja ti kažem da ulazak u EU nije u mojih prvih 10 nacionalnih prioriteta, no tih prvih 10 će nas sigurno dovesti do EU

mene inače taj put u EU "pod svaku cijenu" kako je gore rečeno strašno podsjeća na satove općenarodne obrane u srednjoj školi (ja sam taman bio među zadnjima koji je to slušao), tamo su nas učili o unutarnjim i vanjskim neprijateljima - kada ja vidim današnju politiku ne vidim velike razlike, jer smo neprijatelje zamijenili ciljevima, no priča je i dalje identična

EU je eksterni cilj koji sam po sebi ne znači ništa niti će on sam od sebe nešto donijeti, osim eventualno nekih loših stvari, no za pozitivne se moramo brinuti sami, a ako i dođe nešto pozitivno iz EUa tada možemo biti sigurni da to nije radi nas, nego se eto, slučajno naš interes poklopio s nečijim drugim

Tko je glasao

@mrak mogu se složiti s

@mrak
mogu se složiti s tobom da ulazak u EU neće donjeti puno toga, ali će, ipak, neke stvari biti drugačije kada RH postane punopravna članica EU. neka vrata koja su nam sada zatvorena, otvorit će se do kraja. u, recimo, segmentu obrazovanja gdje će studenti iz RH, pod jednakim uvjetima, moći studirati na sveučilištima zemalja članica EU. to se, prije svega, odnosi na školarine. no, činjenica je da je najvažniji dio priče oko Europske unije put prema punopravnom članstvu. put je, u biti, popločan reformamam koja svaka zemlja treba i mora odraditi kako bi ispunila uvjete za ulazak u EU. koji, onda, postaje samo formalnost. Norveška je najbolji primjer. ima potpuno usklađeno zakonodavstvo, ali zbog unutarnjepolitičkih razloga ne želi biti unutra. meni je najveći problem što ne vidim da se posao koji i morali odraditi, prije svega, zbog nas samih, uopće, obavlja. a svakakve se gluposti i nepopularni potezi pokrivaju opravdanjem da se to mora zbog Europske unije.

-----

The best argument against democracy is a five-minute conversation with the average voter.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

A ne misliš li da bi možda

A ne misliš li da bi možda bilo uputno insistirati na sređivanju biračkih popisa i puštanja mrtvih i raznih virtualnih duša da odu tamo gdje im je mjesto a paralelno s tim raditi na informiranju nacije o EU i svemu zbog čega se drži da nam je korisno ući u EU?

Zašto bi insistiranje SDP-a da se paraleno s ovom uvedu još neke vrlo korisne promjene Ustava, primjerice ona o nezastarjevanju pretvorbenog kriminala, moralo biti protumačeno kao igranje nacionalnim interesom i pokazivanjem mišića? Pa nisu li ta i još neke druge promjene koje traži SDP također nacionalni interes?

Ne bi li s toga čekanje zadnjeg trenutka pred ulazak u EU da se mijenja Ustav i sve do tada izbjegavanje sređivanja popisa birača, podrazumijeva i krađu još kojih izbora, bilo ispravnije nazvati zloporabom i iskorištavanjem nacionalnih interesa za HDZ-ove uskostranačke ciljeve?

Ne čini mi se korektnim umjesto tih koji to rade kao neozbiljnog i nevjerodostojnog političkog aktera prozivati SDP, što ne znači da ih se ne može prozvati zato što već odavno ne trube o tome da se ne smije čekati zadnji čas i onda neulaskom u EU ucijeniti naciju a sve kako bi se izbjeglo polaganje računa za privatizacijske malverzacije, nakaradna rješenja u izbornom zakonodavstvu i razno drugo.

Varijanta optuživanja SDP-a za eventualni neuspjeh referenduma, a ne onih koji za njegov uspjeh još uvijek ne čine ništa, je karta na koju će HDZ sigurno igrati. Samo čudi da Sanaderu dopuštamo da s njom zaigra iako već dugo znamo da je obilježena.

B-52

Tko je glasao

sm, molim

sm, molim pojašnjenje:

"Samo čudi da Sanaderu dopuštamo da s njom zaigra iako već dugo znamo da je obilježena."

"dopuštamo" ' Tko ?

Tko je glasao

sm Potpisujem sve tvoje

sm

Potpisujem sve tvoje argumente za to da su potrebne i dodatne izmjene Ustava, kao i ocjenu da je HDZ taj koji višestruko zlorabi nacionalni interes. Također, smatram da će najveću odgovornost za eventualni neuspjeh referenduma snositi HDZ, iako niti ostale parlamentarne stranke ne bi olako trebalo oslobađati barem dijela odgovornosti. No, u politici tajming igra vrlo važnu ulogu. Na to sam ciljala u svom komentaru.

Mislim da se SDP-u, ukoliko želi poentirati na katastrofalnoj HDZ politici, svakoga dana za to pružaju prilike na tanjuru. Već i ovo što si ti naveo u komentaru bi bilo dovoljno da se naciju digne na noge i da ju se dobije i za alternativu i za bolje prihvaćanje integracije s EU. Ali riskirati da se fajer digne u tajmingu kritičnom za pristupanje, je politički slijepo, jer kad na drugoj strani imaš igrača kao što je HDZ, onda povoljnog ishoda u takvoj igri nema. IMHO

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Meni se čini da svi čekaju

Meni se čini da svi čekaju lokalne izbore i njihov ishod pa će onda zajednički otvoriti Pandorinu kutiju, kao da nitko ne želi prije njih otvarati ovakve teme.

Kao poslije parlamentarnih, i poslije ovih bismo od nekih savjetnika u Vladi (Sanader i ministri ne izgovaraju loše vijesti) mogli saznati u kolikoj smo zapravo banani a i SDP bi se mogao probuditi (ako izgubi, nema više što izgubiti a ako dobije, možda pokuša nešto na tom valu).

Također, nekako mi se čini da je 2010. ili 2011. vrlo optimističan rok, ako se nastavi kao do sada. Spavati.

B-52

Tko je glasao

U sinoćnjim dnevnicima

U sinoćnjim dnevnicima HTV-a i Nove TV prilozi na istu temu završavali su riječima novinarki: "... a za to će biti potrebne ustavne promjene koje za sada nitko ne spominje...". Ova gromoglasna tišina političkih stranaka na temu promjena Ustava doista čudi. Ili ne? Eto, bar je polllitika otvorila javnu raspravu.
Samo dvije napomene oko teskta koji se odnosi na "NATO na referendum":
Prvo, sabor NE MOŽE ništa "naložiti" DIP-u. Može jedino promjenom zakona dati nove ovlasti ali ne može izdavati "naloge".
Drugo, vođenje popisa birača, pa tako i "utvrđivanja stvarnog broja birača" nije u nadležnosti DIP-a. To jeste apsurdna situacija ali je ona posljedica Zakona o DIP-u i Zakona o popisima birača. Nakon ustanovljenja DIP-a kao stalnog izbornog tijela trebalo je kroz zakonska rješenja o popisima birača proširiti njegovu nadležnost. Prijedlog bio i odbijen u Saboru prilikom donošenja zakona o popisima birača.

Tko je glasao

"Prvo, sabor NE MOŽE ništa

"Prvo, sabor NE MOŽE ništa "naložiti" DIP-u. Može jedino promjenom zakona dati nove ovlasti ali ne može izdavati "naloge".

Kolega drlesar, nemoj me krivo shvatiti, ali čitajući niže navedeni tekst muči me pitanje; mogu li oni koji su izglasali sedam članova DIP-a čije su imenovanje predložili saborski klubovi, temeljem konzultacija između parlamentarne većine i manjine, tražiti od onih koje su de facto svojim glasovima izabrali i ovlastili ih da u njihovo ime:
"DIP preuzme odgovornost za popis birača,
DIP daje smjernice za izradu izbornog zakonodavstva te propisa vezanih uz referendum."

Članovi Državnoga izbornog povjerenstva (DIP) su pred predsjednikom Hrvatskoga sabora Vladimirom Šeksom svečano prisegnuli da će svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano.

Osmeročlani je DIP, po zakonu iz prošle godine, ustanovljen kao stalno i neovisno tijelo. Predsjednik DIP-a po dužnosti je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, a dvojica potpredsjednika Ivica Crnić i Jakob Miletić izabrani su u veljači na Općoj sjednici Vrhovnog suda, iz reda sudaca tog suda.

Dvije potpredsjednice, Zdravku Ćufar-Šarić i Aleksandru Jozić-Ileković, te članove DIP-a Davora Orlovića, Zorislava Hama, Josipa Vreska i Vlatku Kovačević izabrao je Hrvatski sabor na mandat od osam godina.

Predsjednik Sabora Vladimir Šeks članove DIP-a je podsjetio kako će o njihovim odlukama ubuduće ovisiti legitimitet demokratskih izbora.

DAKLE, U ČEMU JE PROBLEM S TIM PRIJE JER JE: Predsjednik DIP-a Hrvatin najavio je, pak, da će to tijelo nastojati zadržati dostignute standarde provedbe izbora i unaprijediti pojedine segmente izbornog procesa, u što će, obećao je, članovi DIP-a uložiti sav svoj trud i znanje.

I DA PODSJETIM:
Član DIP-a mogao bi biti razriješen na vlastiti zahtjev, ako izgubi trajnu sposobnost za obavljanje te dužnosti, ako je osuđen za kazneno djelo, ako uđe u političku stranku, ili ako ne ispunjava dužnost u skladu sa zakonom i poslovnikom, a o tome bi odlučivao Sabor.

PA NIJE VRAG DA JE HORVATINOVA NAJAVA PUKO OBEĆANJE, A ONO NJEGOVO "DA ĆE NASTOJATI" SAMO POTVRDA DA DIP, BEZ OBZIRA NA NJEGOV SASTAV, NIJE NITI SAMOSTALAN, A JOŠ MANJE NEOVISAN!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kukljica== sabor može SVE

Kukljica== sabor može SVE što želi ali ne NALOZIMA nego ZAKONIMA. Sve što pišeš o DIP- nema utjecaja na FORMU, a ona je u demokratskoj proceduri najbitnija.Kužiš razliku?
Sabor može mjenati i Zakon o DIP-u i Zakon o popisima birača ali NE SMIJE davati NALOGE!!!!
A ako i kada DIP Sabor upozore na neke propuste u zakonodavnim rješenjima ili potrebi pojašnjavanja ili dorade bilo bi jaaaaaaaaaako dobro da Sabor to barem stavi na dnveni red i odluči o promjenama zakona.

Tko je glasao

Točno drlesar, sabor može

Točno drlesar, sabor može SVE što želi, ali NE SMIJE davati NALOGE, no drlesar, sabor nebi smio ni primati, a kamo li izvršavati bilo čije NALOGE.

Međutim praksa nam dokazuje sasvim drugačije ponašanje sabora, koji je po pitanju poštivanja demokratske procedure, ili sastavljanja vlastitog dnvenog reda, upravo izvršitelj naloga iz Banskih dvora.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Državno izborno

Državno izborno povjerenstvo ima mogućnosti utjecati i oko referenduma:

Članak 11.
Povjerenstvo obavlja poslove propisane zakonima koji uređuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te provedbu državnoga, lokalnog i savjetodavnog referenduma.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo obavlja i sljedeće poslove:
daje mišljenja za dogradnju i unapređivanje izbornog zakonodavstva te zakonodavstva koje regulira pitanje referenduma,
– imenuje članove županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba,
– provodi edukaciju članova izbornih povjerenstava i povjerenstava za provedbu referenduma u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– informira građane o provedbi izbora te mogućnosti ostvarenja i zaštite biračkog prava u izbornom postupku,
– određuje način arhiviranja i objavljivanja materijala o provedenim izborima i referendumu,
– objavljuje periodične, stručne publikacije vezano uz izborni sustav, provedbu izbora i praksu,
– podnosi izvješća nadležnim tijelima o provedbi izbora i referenduma,
– utvrđuje organizaciju stručne službe Povjerenstva, izabire tajnika Povjerenstva i njegova zamjenika,
– ostvaruje suradnju s organizacijama u zemlji te s međunarodnim organizacijama i institucijama u domeni izbornog zakonodavstva i izbora uopće,
podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedenim izborima i referendumu u roku od 60 dana od dana objave službenih rezultata izbora,
– obavlja i druge poslove propisane posebnim propisima.

A Sabor i tek kako može utjecati na rad Povjerenstva:

Članak 15.
Mandat predsjednika, potpredsjednika i člana Povjerenstva prestaje prije njegova isteka u slučaju smrti i u slučaju razrješenja od dužnosti.
Predsjednik, potpredsjednik i član Povjerenstva bit će razriješen dužnosti:
– ako to sam zatraži,
– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti,
– ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,
– ako izgubi koji od uvjeta potrebnih za izbor,
ako ne ispunjava svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Povjerenstva,
– ako se kandidira na izborima.
Postojanje razloga za razrješenje predsjednika, potpredsjednika i člana Povjerenstva prije isteka mandata utvrđuje nadležni odbor Hrvatskoga sabora za izbor i imenovanja.
Odluku o razrješenju donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika.

Također, DIP ima obvezu provjeriti i ocijeniti postoje li uvjeti za održavanje npr. izbora za Sabor u što spada i valjanost biračkih popisa (raspravljali smo već na ovim stranicama). DIP ima mogućnost odgoditi izbore dok se uvjeti ne steknu.

Kad bi se DIP jednom odvažio reći, a morao je daleko prije, da uvjeti ne postoje dok se ne srede popisi birača, nadležni bi ako treba morali sprovesti čak i novi popis stanovništva.

Kako to nisu učinili niti je vjerojatno da bi činili ubuduće, mišljenja sam da DIP ne ispunjava svoje dužnosti i da su davno stečeni uvjeti za pokretanje postupka razrješenja.

Ove "bez muda" zamijeniti drugima koji ih imaju!

B-52

Tko je glasao

SM, teorija ti je malo

SM, teorija ti je malo nategnuta. Evo zašto:
"– daje mišljenja za dogradnju i unapređivanje izbornog zakonodavstva te zakonodavstva koje regulira pitanje referenduma,"

DIP je DAO svoja razmišljanja o promjeni nekoliko zakona koji prate izbore ali čak ni matični odbor to nije stavio na dnevni red. Ako dođem do njega u elektronskom obliku, postat ću ti ga.

"podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedenim izborima i referendumu u roku od 60 dana od dana objave službenih rezultata izbora,"

Podnjeli su izvješće. To ti je ono koje Sabor ima na prvoj konstituirajučoj sjednici kada se verificiraju mandati.

Tko je glasao

Prihvaćam da je nategnuta,

Prihvaćam da je nategnuta, kao što to može biti i drugo podložno tumačenjima.

Aleksandar je iskazao nezadovoljstvo stanjem na ovom području i kao odgovorne označio Sabor i DIP. Tvoj sam komentar shvatio kao pokušaj da Sabor amnestiraš od toga, jer on ne može davati naloge DIP-u kojeg pak amnestiraš zbog toga što nije u mogućnosti mijenjati popise birača. Obje tvoje tvrdnje su točne.

Međutim, davanje naloga nije jedina mogućnost utjecanja na rad DIP-a, niti je mogućnost izravnog mijenjanja popisa birača jedini način na koji DIP može utjecati na to da se oni dovedu u red.

DIP ima ovlasti da ne dozvoli održavanje izbora, odnosno da im ospori legalitet, (i) zbog toga što nisu sređeni popisi birača. Svjestan sam da za to u našim uvjetima treba imati muda i nerealno je očekivati da se to dogodi bez izravnog miga s vrha vlasti.

O mogućnosti Sabora da utječe na rad DIP-a se isplati razmišljati samo u uvjetima kad isti nešto želi a DIP se protivi. To je normalno jer je pretpostavka da Sabor uvijek želi da stvari budu bolje.

Ukazivanje na mogući način kako DIP natjerati da radi svoj posao je s toga više u funkciji dokazivanja kako politička volja Sabora da problem riješi ne postoji.

I time onda zatvaramo krug odgovornosti jer se zna čija je volja presudna za pokretanje ili zaustavljanje saborskog motora. Oporbeni doseg je ograničen na inicijativu, označavanje problema i traženje da ga se riješi, u tom smislu ja povremeno kritiziram i oporbu.

Svijest o nemogućnosti presudnog utjecaja na konačno rješenje ne smatram opravdanjem za šutnju ili nedovoljnu oporbenu aktivnost, ne samo onu u Saboru ali mi isto tako ne pada napamet izjednačavati krivnju i odgovornost onih na vlasti i u oporbi.

B-52

Tko je glasao

"Tvoj sam komentar shvatio

"Tvoj sam komentar shvatio kao pokušaj da Sabor amnestiraš od toga, jer on ne može davati naloge DIP-u kojeg pak amnestiraš zbog toga što nije u mogućnosti mijenjati popise birača..."

Bitno je da smo se sada razumijeli: ne amnestiram ni Sabor ni DIP od odgovornosti, čak što više smatram ih odgovornim za ovaj nered . Ali, zbog poštivanja demokratskih načela osjetljiv sam na riječ "nalog". Kada parlament počne izdavati "naloge" tijelu kao što je DIP prestaje demokracija a zopočinje diktatura. Sabor može , smije i mora samo promjenama zakona davati okvire rada DIP-a , mora pažljivo saslušati njihove prijedloge i upozorenja te i ostale propise poboljšavati. A osobno smatram da promjenom zakona DIP-u ( a ne uredu državne uprave) treba dati ovlasti vođenja popisa birača.

Tko je glasao

Neovisnost sudaca. Članak

Neovisnost sudaca.

Članak 122. Ustava RH
Sudačka dužnost je stalna.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.

Navedenu odredba mogla bi se tumačiti kao "probni rok" od 5 godina, nakon kojeg zadovoljavajućeg rada ponovno se sudac imenuje za stalno. Ako su razlozi ove odredbe bili uvid i ocjena rada suca kroz razdoblje od 5 godina, kako bi se moglo dati doživotno jamstvo kvalitete, onda je baš taj cilj promašen. Postoje instrumenti stegovne odgovornosti od prvog dana rada suca, a vezati kvalitetu nekim rokom kao da se reklo: Budi dobar 5 godina, a onda radi što hoćeš. Konačno, javnosti poznate incidentne presude, donijeli su suci koji su imenovani doživotno.
"Moj slučaj", baš je vezan za ovu ustavnu odredbu. Nisam ponovno imenovan nakon 5 godina, a protiv mene nije tijekom 5 godina vođen nikakav stegovni postupak. Predsjednik suda dostavio je DSV-u neistinite podatke o broju riješenih predmeta, Sudačko vijeće (struka) ocijenilo je moj rad vrlo dobrim, a svejedno je DSV donijelo odluku da se ne imenujem stalno, jer da tobože nisam riješio dovoljan broj predmeta.
Kako predsjednike sudova imenuje ministar, a o ministru odlučuju stranka na vlasti, kroz "moj slučaj" i kroz odredbu članka 122. Ustava Republike Hrvatske, vidi se kako ne postoji neovisnost suca i sudbene vlasti.
Rok od 5 godina jest faktično rok za "discipliniranje" suca. Mene nisu uspjeli "disciplinirati" (čitaj - izvršna vlast)
i zato nisam više sudac, usprkos činjenici da je struka ocijenila moj rad vrlo dobrim.

Zaključak: Suce treba od prvog dana imenovati doživotno, ali istovremeno pojačati instrumente njihove odgovornosti i kriterije imenovanja

Tko je glasao

Smogismogi, kao i obično ,

Smogismogi, kao i obično , ti si u pravu. Tzv. probni rok zaista predstavlja discipliniranje sudaca.
poznat je slučaj sličan tvojemu , sutkinje iz Dubrovnika, koja također nije rtajno imenovana, jer da nije riješila dovoljan broj predmeta. Međutim, Dsv-u nije bilo vavžno što je ta mlada sutkinja dobila u rad najteže i najstarije predmete, koje su ,zaključujem, "Stari" suci držali godinama u ladicama. Sigurna sam da niti jedan od tih tzv. starih sudaca nije odgovarao za dugogodišnje nerješavanje. Čak mi se nekako čini vjerojatnim da su možda i promaknuti na viši sud.
Naravno da je bitan kriterij za ocjenjivanje rada sudaca i broj riješenih predmeta. Zakon o sudovima u čl. 77. propisuje pored kvantitete i druge parametre, ka što su: kvaliteta donesenih odluka, poštivanje rokova za donošenje i izradu odluka, sudjelovanje u stručnom usavršavanju, te ostale aktivnosti i postupke ........
U postupku trajnog imenovanja ocjenu, prema čl.79. ZOS-a donosi sudačko vijeće koje ocjenu donosi u skladu s mjerilima iz čl.77., te uzimajući u obzir rezultate rada suca iz čl.76.(rad suca prati se:utvrđivanjem ispunjavanja sudačkih obaveza, tj. ocjena predsjednika suda iz čl.77, i ocjenjivanjem sudaca-to je ocjena sudačkog vijeća iz čl.79).
Teoretski bi to trebalo garantirati primjenu realnih kriterija, ali u prajsi to nije ni približno tako.
Prvo, ocjena koju donosi predsjednik suda ne garantira jednakost svim sucima, jednaku težinu i složenost predmeta koji se "po babi i po stričevima" a ne po Sudskom poslovniku dodjeljuju voljom "svemoćnika", pitanje ocjene kvalitete u preksi je neprovedivo, ne samo zbog činjenice što predsjednik suda, u pravilu, nije dovoljno stručan, već je samo dovoljno podoban, već i zbog činjenice da viši sudovi koji ukidaju nižestupanjske odluke nemaju ujednačene kriterije . Posebna je priča tz. stručno usavršavanje koje ovisi o volji "Svemogućeg"predsjednika.Prijatelji idu na seminare, radionice, studijska putovanja.... To se sve ocjenjuje, naravno, i plaća, a predstavlja opravdanu odsutnost, pa se tako smanjuje i broj predmeta koje sudac treba riješiti.
Tako se sve ono u člancima 76,77,78, 79, i 80 u praksi pretvara u čistu farsu!
Jeli itko vidio bar jednu rješidbu DSV-a u kojoj su makar u tragovima bili navedeni parametri propisani ZOS-om? Konačno , odluka smogiju je eklatantan primjer juristeraja , da ostanem pristojna.....

Dakle, nije stvar u propisima i zakonima, nije stvar niti u tih 5 neswretnih godina, već je stvar u tome da se u ovoj državi zakoni tumače kako se moćnicima sviđa odn. kako im treba. Pametni, pošteni a pogotovo slobodnomisleći takovima netreba. Takovima netreba neovisno, stručno i učinkovito pravosuđe. To se više čak niti "ne zamata u celofan", o čemu smo mogli svjedočiti ljetos ( kolovoz,2008. Globus: Hrvatska treba bržu pravdu). Tada Podpredsjednik Sabora jasno "urbi et orbi" poručio kako je moguće doskočiti tom "neovisnom" pravosuđu, navodeći primjer političkog utjecaja na sud vezan uz događaje u 1993-ćoj godini. I nitko ni da pocrveni od srama.....

,

Tko je glasao

Posebna je priča tz.

Posebna je priča tz. stručno usavršavanje koje ovisi o volji "Svemogućeg"predsjednika.Prijatelji idu na seminare, radionice, studijska putovanja

Znaš li što je meni radio? Iz pravosudne akademije šalju mi pozive. Nakon nekog vremena dođe mi kolegica i pita me zašto nisam bio u "radionici" Pravosudne akademije. Naknadno utvrdih da je PA zaista poslala poziv, i da je na mom sudu zaprimljen. Predsjednik suda mi je na moj prosvjed odgovorio, da on odlučuje koga će poslati na stručno usavršavanje. Kada sam slijedeći put, a nakon izravnog prethodnog razgovora s PA dobio na ruke poziv, predsjednik suda mi je rekao, da ako otiđem da će mi pisati kao neopravdan izostanak s posla. Kada je bio seminar iz područja radnog prava za što sam posebno bio zainteresiran, rekao je da nema novaca u Državnom proračunu. A kada sam sam platio 1.700 kuna, i otišao, rekao mi je da će mi te dane pisati kao da sam koristio godišnji odmor. Sve je to bilo popračeno napomenom da sam izabran na 5 godina i da DSV nakon toga odlučuje da li ću biti sudac. Nitko, i nitko u Europi nije doživio to što sam ja doživljavao kao sudac u Sisku. Nisu me slomili.
O svemu sam, pa i o navedenom izvješćivao sam Ministricu. Nikada, nikakav odgovor.

Tko je glasao

"O svemu sam, pa i o

"O svemu sam, pa i o navedenom izvješćivao sam Ministricu. Nikada, nikakav odgovor."

Vjerujem da se radi o stranačkoj soldatuši Ani Lovrin, koja je u pravom smislu riječi bila doslovce fikus u Ministarstvu pravosuđa.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

"Prijatelji idu na seminare,

"Prijatelji idu na seminare, radionice, studijska putovanja.... To se sve ocjenjuje, naravno, i plaća, a predstavlja opravdanu odsutnost, pa se tako smanjuje i broj predmeta koje sudac treba riješiti."

@RoseParks pa to je samo jedan od načina na koje si predsjednik suda osigurava svoju reizbornost.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Prvo, ocjena koju donosi

Prvo, ocjena koju donosi predsjednik suda ne garantira jednakost svim sucima, jednaku težinu i složenost predmeta koji se "po babi i po stričevima" a ne po Sudskom poslovniku dodjeljuju voljom "svemoćnika", pitanje ocjene kvalitete u preksi je neprovedivo, ne samo zbog činjenice što predsjednik suda, u pravilu, nije dovoljno stručan, već je samo dovoljno podoban,
Zamisli što je predsjednik suda u kojem sam radio učinio. Donio je posebnu odluku u kojoj je naveo da on neće rješavati predmete iz područja gospodarstva. A to su najteži predmeti, predmeti koji zahtijevaju najviše intelektualnog i vremenskog angažiranja. S veseljem sam radio baš te predmete umjesto njega. Zamisli hrabrosti donijeti pisano rješenje o nečemu što Zakonom o sudovima i Sudskim poslovnikom nije dozvoljeno i predstavlja razlog za razrješenje predsjednika suda. Pisao sam o tome ministrici Ani Lovrin i ništa. Pisao sam i ministru Šimonoviću i ništa.
Ima još boljih stvari (ali to u posebnom dnevniku). Jednog dana dolazim na posao, a nema kompjutera ni moje suradnice. Umjesto kompjutera, neki tuđi bez ikakvih podataka u njemu ali s naljepljenim cvjetićima na kučištu, a umjesto moje suradnice druga suradnica.
Prosvjedujem predsjedniku, a on kaže: "Kompjuter je državno vlasništvo".
"Ali su podaci u njemu moje intelektualno vlasništvo. Nije valjda i sekretarica državno vlasništvo" - odgovorih.
Trik je bio u tome što sam u postojećem kompjutoru imao šprance na kojima sam satima radio, prilagođavajući ih ZKP-u koji je bio kompatibilan Zakonu o prekršajima. Naime predsjednik suda nije nikada radio po ZKP-u za razliku od mene, pa se tako domogao mog znanja.
Idem u slijedećim satima pisati ustavnu tužbu, kao postupovni uvjet za Strassburg.
Odbiju li me, svaki građanin Europske unije znat će što sam doživio i proživio ovih 5 godina sudovanja.
Tako mi Boga.

Tko je glasao

"Idem u slijedećim satima

"Idem u slijedećim satima pisati ustavnu tužbu, kao postupovni uvjet za Strassburg."

Nakon toga bi možda mogao napisati nešto o tužbama protiv RH, u svezi sudskih postupaka koji traju duže od tri godine, a koje tužbe koliko mi je poznato polučuju pozitivne rezultate.

Mislim da će to uskoro postati IN.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kukljica. Nisam nikada u

Kukljica. Nisam nikada u životu toliko pisao i čitao kao od dana kad sam prestao biti sudac :). Ja više ne stignem sve obaviti.

Tko je glasao

E moj smogismogi, a što će

E moj smogismogi, a što će tek biti kada postaneš penzić, nećeš znati gdje ti je glava.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Po pitanju retrogranog

Po pitanju retrogranog zakona, ne bi bilo prvi puta. Preciznije, kada god je to bila nuznost, tako se stvar i postavila. Tako da ovaj ples nije nista doli najobicnija nuznost koja ce imo obuhvatiti razdoblje od 87e ili koje vec.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci