Tagovi

Svakom par somova i deri

Prije nekoliko tjedana se pojavila na internetu inicijativa za tzv. temeljni dohodak na nivou cijele EU. Po toj inicijativi, svatko bi dobivao mjesečno neki prihod od države, radio ne radio, koji bi mu omogućio neki najskromniji život.

Inicijativu možete pogledati ovdje: www.temeljnidohodak.hr.

Uvodni tekst objašnjava:

Temeljni dohodak mora postati temeljno ljudsko pravo i mora omogućiti da život nijednog hrvatskog građanina 21. stoljeća ne bude ugrožen. Kraj tolikih tehnoloških postignuća nitko ne smije biti gladan, žedan, bez krova na glavom, bez sredstava za zadovoljenje najosnovnijih životnih potreba, bez nade i prepun straha za budućnost sebe i vlastite obitelji. Društvo već proizvodi dovoljno vrijednosti za sve, ali ta je vrijednost neravnomjerno raspoređena.

Za početak, nema ništa loše u toj inicijativi. Nesigurnost i očaj radi siromaštva tjera ljude u korupciju, šverc, kriminal, prostituciju...

Bilo bi to lijepo... kad bi bilo moguće.

To priznaju i sami zagovornici temeljnog dohotka (TD):

Sa sadašnjim državnim troškovima i pristupom mi ne možemo financirati temeljni dohodak. To je očito. I mi nismo skupina sanjara i naivaca koji ne znaju pomnožiti dva broja. Nitko nije rekao da je jednostavno uvesti temeljni dohodak i nijedna stvar vrijedna borbe nikad nije bila jednostavna. (T-Portal)

Koliko bi taj "temeljni dohodak" iznosio? Vjerojatno oko 2000-3000 kn. Odakle bi se financirao? Teško je reći.

Ako bi svaki građanin RH (a ima ih nekih 4.3 milijuna) dobivao 2000 kn mjesečno, to bi godišnje iznosilo oko 103 milijarde kn. To je praktično cijeli državni proračun, a iz njega treba financirati i mnoge druge stvari, recimo plaće za liječnike, profesore, policajce, sudce, održavanje javnih zgrada, grijanje, hlađenje, režije za njih, troškove medicinskih postupaka itd.

No zamislimo za trenutak što bi se dogodilo da je Hrvatska mnogo bogatija nego što je, i da je to moguće.

Jedan od argumenata zagovornika TD je da će poslodavcima biti mnogo jeftinije zapošljavati radnike, budući da će im morati plaćati samo razliku između temeljnog dohotka i plaće koju su do sad primali -- recimo, netko je imao plaću 6000 kn, po novom će dobivati 2000 kn od države a poslodavac će morati osigurati samo ostatak od 4000 kn.

Prvo, što bi se dogodilo s loše plaćenim i težim poslovima, s čišćenjem, poslovima na gradilištu, pomoćnim kuharima, sobaricama...? Recimo da svi oni sad imaju dosta male plaće, nekih 3000-3500 kn? Hoće li netko stvarno pristati raditi težak posao za malo više novaca, ako već dobiva dovoljno za život? Očito će plaće u najmanje plaćenim zanimanjima morati rasti. No to znači i da će cijene -- recimo, stanova, hrane u restoranu -- morati rasti.

Drugi problem je hoće li svakom tih 2000 kn značiti isto. Nekom na selu tko ima malo zemlje, kukuruza, koju svinju i dvadesetak kokoši, još 2000 kn pokriva sve režije, stvari koje se moraju kupiti itd. i osiguravaju relativno normalan život.

No, nekom u većem gradu, netko tko mora plaćati stan, grijanje, kupovati svu hranu... s 2000 kn jedva živi, zapravo ne može živjeti, a kamoli pristojno živjeti -- osim ako ima vlastiti stan, onda je moguće.

Jedna česta kritika sustava temeljnog dohotka je da demotivira rad. Ako dobivaš novce radio ne radio, zašto bi radio? Zastupnici TD tvrde da će to osloboditi kreativni rad:

Zamislite da svaki građanin pridonese društvu na način na koji najviše odgovara sposobnostima svakog od nas ponaosob, zamislite eksploziju produktivnosti i kreativnih ideja kada ljudi ne bi morali raditi besmislene poslove koje ćemo budućnosti ionako automatizirati i robotizirati. (www.temeljnidohodak.hr)

Tako će vjerojatno ljudi pisati više romana, slikati više slika, razvijati više zanimljivih teorija o vanzemaljcima, iluminatima, masonima, paralelnim svjetovima, rušiti teoriju relativnosti i sve druge lijepe stvari za koje neće trebati oprema, laboratorij, nego samo besposlen mozak.

E sad, istina je da zagovornici TD predviđaju da će se sve ovo dogoditi tek u budućnosti -- kad će se većina glupih poslova "ionako automatizirati i robotizirati". Prema tome, ovo je neka znanstvena fantastika. I dakako, ona će biti najprije moguća u najrazvijenijim zemljama -- onima najbogatijima, s najnaprednijom tehnologijom, onima koje će se najprije "automatizirati i robotizirati".

Na pamet odmah pada jedno vrlo slično predviđanje -- komunizam. Po autorima tog predviđanja, Marxu i Engelsu, u budućnosti -- najprije u najrazvijenijim društvima, dakako -- većina (proleterijat) će uzeti stvari u svoje ruke, preuzeti tvornice u svoje vlasništvo. Budući da će tvornice proizvoditi dovoljno dobara za sve, svatko će moći dobiti prema svojim potrebama.

Doduše, Marx nije predvidio robotizaciju -- ipak je on svoje prognoze pisao sredinom 19. stoljeća -- pa je mislio da će radnici ipak morati raditi.

Temeljni dohodak, i slične zamisli, kao npr. Projekt Venus -- su riješili i taj problem: zapravo, nitko neće trebati raditi. Dakako, ako će biti zadovoljan totalnim minimumom, skromnim životom. Zagovornici TD idu i dalje:

Kad imate dovoljno novca samo za egzistencijalni minimum, trošite na osnovne životne potrepštine poput hrane, pića, odjeće, režija, i to su uglavnom proizvodi koji se kupuju lokalno od domaćih proizvođača. To znači da primatelji temeljnog dohotka troše temeljni dohodak u domaćem gospodarskom sustavu, financirajući tako domaće i lokalno gospodarstvo i puneći hrvatski proračun kroz PDV na te proizvode. (T-Portal)

Ova nevjerojatna tvrdnja možda i stoji za neke ljude u Venezueli, Ugandi ili Meksiku, ali siromašni Hrvat ide u Lidl i tamo kupuje hrvatske poljske ili mađarske proizvode. Ide na plac i kupuje hrvatske kineske trenirke i hrvatske makedonske paprike. Za Hrvatsku ovo jednostavno ne vrijedi.

Zagovornici TD navode navodno sličan program u Brazilu:

. . . svaki građanin ima pravo na minimalac, nego na “osnovni dohodak” od kojega može pristojno živjeti. Tu vašu inicijativu prihvatio je bivši brazilski predsjednik Lula i danas u Brazilu oko 50 milijuna ljudi ima takvu vrstu prihoda. . . .

Da sam vam prije 15 godina rekao da će 50 milijuna ljudi u Brazilu primati taj temeljni dohodak, nasmijali biste mi se. Ali, danas je to stvarnost. (Guy Standing, Globus)

Ovo jednostavno nije istina. Radi se o programu Bolsa Familia, i program stvarno pokriva 1/4 brazilskog stanovništva. No sve drugo ne stoji.

Prvo, program uopće nije bezuvjetan, već uvjetan -- da bi obitelji dobile pomoć, djeca moraju biti cijepljena, i ići redovno u školu!

Drugo, taj program uopće ne daje dohodak "od kojeg se može pristojno živjeti"! Program daje obiteljima čiji je prihod po članu ispod granice ekstremnog siromaštva (dakle: gladi) 28 $ mjesečno. To je nekih 150 kn. Mjesečno!

Dalje, svako dijete dobiva oko 13-15 $ mjesečno (opet, ispod 100 kn) ali samo u onim obiteljima koje su ispod granice siromaštva (koja je dvostruka od granice ekstremnog siromaštva), i dakako ako ide u školu i cijepi se.

Ovaj program je u Brazilu izuzetno uspješan i nevjerojatno je uspio smanjiti siromaštvo. No pogledajte o kako se malim iznosima radi, o 100 kn po djetetu, 150 za obitelji u ekstremnom siromaštvu. To je manje od sadašnjih iznosa socijalne pomoći i dječjeg doplatka u Hrvatskoj! Cijene u Brazilu jesu manje nego u Hrvatskoj, ali nisu toliko manje. Radi se o nečemu drugom.

Brazil je zemlja u kojoj su nejednakosti mnogo veće nego u Hrvatskoj, nezamislivo veće. Na primjer, jedna mjera nejednakosti je tzv. GINI koefcijent. Što je veći, to je nejednakost veća; ako je 0, svi imaju isto.

U Hrvatskoj je GINI oko 0.33, u Brazilu 0.55.

Kako je GINI malo apstraktan, bit će jasnije ovako iskazano: u Hrvatskoj 10% najbogatijih zarađuje nekih 7 puta više od 10% najsiromašnijih.

U SAD 10% najbogatijih zarađuje 16 puta više od 10% najsiromašnjih, a u Brazilu oko 40 puta više. To je 5-6 puta veća nejednakost nego u Hrvatskoj. Zato i relativno mali iznosi koje daje Bolsa Familia imaju veliki efekt. Osim toga, Brazil je zemlja s velikim rastom ekonomije, koja uglavnom raste na račun iskorištavanja prirodnih bogatstava koja su u Brazilu mnogo veća nego u Hrvatskoj.

Društvo apsolutne jednakosti u kojem će svatko raditi što želi, pisati roman, slikati, uzgajati paradajz -- dok roboti rade sve poslove -- je apsolutno lijep san, koji za sad spada isključivo u sferu znanstvene fantastike. Možda i samo fantastike...

Žao mi je ako sam vas razočarao, ali snovi o kruhu bez motike trajno fasciniraju ljude. No ostaju snovi.

Komentari

SAMO RAČUNICA SVE KAZUJE...

Zanimljiva tema, o kojoj sam često pričao s svojim prijateljima iz Latinske Amerike, gdje je najviše u opticaju.
No, kad se krene u praksu, to se pretvori u hod po jajima.
Primjera radi, na istoj web stranici se kao opcija traženja skoro 50 milijardi izvora prihoda nabraja uglavnom poreze , pri čemu je onaj o pdv-u glavni izvor financiranja, a ostali su :"porez posebno uveden za financiranje temeljnog dohotka,porezi na dobit iz kapitala (npr. dionice)
porezi na zemljište ,porez na druge, treće i ostale nekretnine ,novi porezi institucijama koje do sada nisu bile oporezivane, a koji neće utjecati na građane i tvrtke (npr. porez na financijske transakcije financijskim institucijama, Tobinov porez na valutne transakcije),uvođenje trošarina na nove skupine luksuznih proizvoda ,uvođenje trošarina na nove skupine po zdravlje štetnih proizvoda ."
No, da je itko od njih radio simulaciju ,a kamo da ima iskustvo iz realne privrede,shvatio bi gargantuovsku nemogućnost istog.
Recimo, na primjeru naše zemlje, a u vezi PDV-a (od ostalih proeza zajedno ne bi se po dosadašnjim projekcijama EI, IJF,itd. namaknuti više od 3-5 milijardi kuna godišnje) koji bi zapravo bio krucijalan za provedbu koncepcije temeljnog dohotka, povećanje od 2 % (s 23 na 25 %) je donijelo prihod državnoj blagajni od 1,2 milijarde kuna, iako je MF u projekcijama imao i čak 2,7 milijardi kuna. Povećanje poreza automatski ne znači nužno i povećanje prihoda proračuna, što pokazuje i sadašnje stanje, gdje je u zadnjih godinu dana zapravo naplaćeno manje od predviđenog. Ali, zaustavimo se u trenutku, da projekcija iz MF-a i je ispunjena, i ako bi socijalni transferi bili prenamijenjeni za temeljni dohodak, valja nabaviti još minimalno 50 milijardi kuna. Da je i najbolji omjer naplaćenog kod ostalih poreza, valja samo od PDV-a dobiti 45 milijardi kuna,što bi faktički značilo da bi radili samo za PDV (još 16,5 % ?). Uz to,autori očito ne računaju na multiplaktorne faktore-povećanjem PDV-a i ostalih poreza, neminovno raste i trošak hrane,pića, te svega ostalog iz košarice temeljnog dohotka, s jednom razlikom :250 eura tem.dohotka (koje više i nisu dovoljni zbog porasta PDV-a i ostalih pooeza) nije ono što korisnici temeljnog dohotka dobivaju, jer svi automatski postaju u tim istim smjernicama i obveznici novouvedenog posebno uvedenog poreza za financiranje temeljnog dohotka , tako da bi se isplata vršila u netto iznosu,po odbitku poreza za tem.dohodak,što u principu znaći: izračun od 100 milijardi kuna nije točan, ili pak izračun za pokrče temeljnih troškova 4-člane obitelji također nije točan ,jer se od 1000 eura mjesečno odbija porez !
Malo ozbiljnosti u filozofski vrlo zanimljivoj,ali i zahtjevnoj temi, ne bi bilo naodmet.

Tko je glasao

točno je da se to kao će se i

točno je da se to kao će se i koliko isplaćivati moralo i mora bolje raspraviti, ali mi za sada uglavnom vodimo ideološku bitku i brojke tu nikoga puno ne zanimaju, pogotovo one kojih bune milijarde i milijuni.

uz ovakav pdv bi se oko 20% isplaćenog dohotka vratilo natrag u proračun. pa ošto vi se otrošnja digla vjerojatno bi bilo i više zaposlenih.

radna snaga bi bila jeftinija pa vjerujem da bi to isto potaklo zapošljavanje, ali i smanjilo rad na crno.

u dohodak su uračunata i sva socijalna davanja i iznos plaće do 2000 kn (ako je toliki temeljni dohodak).

pa ako bi plaće ostale na približnoj razini uz uračunati temeljni dohodak (znači umjesto sad 5000 kn bilo bi 2000 temeljnog dohotka+3000 plaće) tada bi temeljni dohodak zaposlenih u državnim službama bio uračunat u plaće i tu se ne bi ovaćali izdaci za njih samo bi se prerasporedili.

zatim bi se ukinule ili značajno smajile skoro sve subvncije koje daje država i lokalna samouprava.

kad i mladi imaju temeljni dohodak, onda bi mogli i školarinama laćati studij ali djelomično i osnovno i srednje obrazovanje, pa smo i tu došli do nekih ušteda.

ukonuo bi i drugi stup mirovinskog osiguranja, kome se štedi neka štedi sam. to bi isto preusmjerilo sredstvakoja sad pune drugi stup u proračun, ali i akumuliranim sredstvima drugog stua bi mogli otplatiti dobar dio državnog duga što bi rješili probleme s deficitom.

a mislio sam da se i državni deficit pokriva iz smanjenja temeljnog dohotka, pa ako se država želi voditi kroz deficit to bi onda i građani platili direktno iz temeljnog dohotka, pa bi vidjeli kakvu bi podršku imala potrošnja na temelju deficita. deficit je 10 mlrd. kn? ok to onda znači da će svatko dobivati oko 200 kn manje temeljnog dohotka mjesečno.

Tko je glasao

novi porezi institucijama

novi porezi institucijama koje do sada nisu bile oporezivane, a koji neće utjecati na građane i tvrtke

pretuzno je koliko je ovo blesavo (ajmo gospodo, tko je na kraju platio krizni porez na sms-ove?). pretuzno je koliko oni koje se misli najvise oporezivat (najbogatiji) imaju mehanizama za zadrzat svoju lovu (repo ugovori, zaklade, offshore, you name it) kojih autori ocito nisu ni svjesni (nit bi ih prepoznali). pretuzno je koliko ce ih to neznanje ugrist za guzicu (sto ce valjda samo njih iznenaditi). sva porezna presija koju su zamislili ce se prelamat samo na srednjoj klasi (poanta poreza na financijske transakcije nije lova, vec evidencija teladi jedna, a porez u kompletu placa srednja klasa a ne najbogatiji).

Tko je glasao

evo

ga opet, još jedna pljuska mojoj vjeri u čovječanstvo i bolje sutra.

sitnozubani vs. sitnozubana, epizoda 109383899 ilitiga kako raditi sam protiv sebe, misleći da si činiš dobro.

ne mogu više slušat te priče da nema života bez rada, ima majku mu jebem, svakodnevno gledam tisuće parazita koji ne rade ništa i žive ko lordovi. ali ne, there's no such a thing as a free lunch, mantrajmo to, sve se treba krvavo i pošteno zaradit, tako je oduvijek, a naročito u današnjem svijetu. onda se mene naziva naivnim, pa ja možda jesam posisao veslo, ali bogami nisam pojeo brod.

danas se itekako živi na grbači drugih, cijeli ovaj jebeni sustav se bazira na životu na tuđoj grbači. i to na grbači slabijih, ili čak još nerođenih, što je genijalno.

nekad mi je žao šta neman volje minuciozno secirati sve nedostatke ovog što danas živimo i trudimo se popraviti.

moram ići pošteno zaraditi svoj kruh :) prolit ću žuć kasnije nadam se.

poruka koju morate upamtiti je - temeljni dohodak ili barbarstvo!

Tko je glasao

primjer

možemo radi jednostavnosti uzeti sličan primjer u malom opsegu: neka javni prijevoz bude besplatan za sve, odnosno neka svatko dobije pokaz. No netko mora platiti struju, održavanje vozila, plaće vozača...
i konačno, je li pravedno da porez iz kojeg se financira javni prijevoz plaća i onaj koji se vozi biciklom?

Tko je glasao

cuj, aj kolko bi te doslo

cuj, aj kolko bi te doslo poslovanje u zagrebu da javnog prijevoza nema? koliko bi te dosao racun za cistocu da se svim radnicima plati trosak prijevoza autom?

mislim, ovo je podosta celavo... ono, ja ne koristim auto pa koji kufer da placam za ceste, al kad kamion donese robu u ducan, to isto ne koristim...

Tko je glasao

post meridiem

daniele,

temeljni dohodak bi odlčno funkcionirao u društvu koje živi unatrag
od starosti prema rođenju
prvo malo kopanja i povlačenja kamenih ploča
onda otvaranje drvenog sanduka
onda izađeš, izljubiš se s ražalošćenom rodbinom, djecom, ženama i ljubavima
i kreneš polako unatrag
u mirovinu
pa proslaviš 40 godina mature
pa na posao
pa na burzu
pa u fakultet, školu, vrtić
do rodilišta
gdje te konačno vrate u
p.m.

luka

Tko je glasao

Svi ručicu podižu vešto...

Mislim da je autor dobro argumentirao dnevnik i stoga sam mu dao plus. Ne vidim da su negativni komentatori pobili njegove argumente. Moj osobni stav je, što bi rekao Zoran Oštrić: "odlučno možda", dakle niti odlučno "za", niti odlučno "protiv", jer ne vidim sve stvari crno-bijelima.

Kad bi se ovaj prijedlog prihvatio to bi bio izuzetno velik društveni eksperiment s teško predvidivim posljedicama. Stoga, prije nego što se društvo eventualno odluči za njega trebalo bi jako, jako dobro razmotriti sve aspekte i pokušati racionalno predvidjeti moguće posljedice. Iako, u vremenu kad se govori o produženju dobi odlaska u mirovinu za nekoliko godina, u vremenu kad čujem da Neoliberalna partija (pardon: SDP) govori o produženju radnog tjedna za osam sati (dakle izgleda da nakon puno vremena ponovo dobivamo radnu subotu), prilično je teško nadati se da će takve tendencije dovesti do sistema u kojem će raditi samo oni koji to žele, i da će se to postići laaagano, sistemom: "Svi ručicu podižu vešto, jen dva".

Prilično sam skeptičan i prema idejama da će u budućnosti roboti zamijeniti ljudski rad. Da bi roboti mogli raditi potrebna je energija. U proteklih par stoljeća ljudska upotreba energije rasla je eksponencijalno iz jednostavnog razloga što smo koristili energiju Sunca akumuliranu kroz milione godina (fosilna poriva). Fosilna goriva su konačna i po svemu sudeći blizu smo silaznoj točki na krivulji njihovog korištenja. Što bi rekao Richard Heinberg: "The Party is Over". Pored toga, ako želimo izbjeći katastrofalni nivo klimatskih promjena, veći dio preostalih fosilnih goriva moramo ostaviti u zemlji. Prema tome, u budućnosti ne možemo očekivati sve više i više energije, već sve manje i manje, što će zahtijevati više, a ne manje ljudskog rada.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

energiziraj ovo...

"Ako želimo prevladati siromaštvo, moramo riješiti problem dostupnosti energije"
http://www.banka.hr/svijet/rusi-ulazu-bilijun-dolara-u-energetske-projekte

Članak je bezveze, ali citat nije loš :)

Tko je glasao

Teza o neminovnosti dominacije 1% moćnih je pogrešna

Autor zamjenjuje tezu o parazitizmu među ljudima pripisujući je većini ljudi kao lijenima i neradnicima što ne odgovara činjenicama. TD je motiv za bolje društvo i zato ga treba podržati bez obzira na propuh vjetrenjača. TD je u osnovi oblik participata u kolaću koji se zove profit a koji je trenutno otuđen od stvaratelja samo odnosom moći i nasiljem.
Dakle, nije pitanje kako tehnički osigurati taj minimalni participat već je pitanje odluke većine hoće li smoći snage da nametne preraspodjelu resursa i moći što bi naravno nekima dokinulo dostignuti stupanj parazitizma i svelo ga u neke manje okvire protiv ćega će se oni boriti pa i po cijenu "kolateralnog genocida".
Stoga ovaj tekst doživljavam kao još jedan pokušaj glađenja perom po guzici postojeću agendu u kojoj je normalno da postoje dvije grupe - faraoni i robovi...

Tko je glasao

Crno-bijeli svijet

Koliko vidim, temeljni dohodak podrazumijeva da oni koji rade izdržavaju one koji ne rade. Tko je tu parazit? "Faraoni"??? Yeah right... Paraziti su očito oni koji su uzdržavani.

Ljudi su bića nastala evolucijom. Štoviše, ljudi su bića iza koje stoje milioni i milijarde godina evolucije. Iz tog razloga iza svih sistema poput kapitalizma, socijalizma, feudalizma itd. imaš posla prvenstveno s ljudskom prirodom.

S idejom da postoji isključivo crno-bijeli svijet: faraoni i robovi, buržuji i proleteri, itd. itd. već smo se susreli. I što se dogodilo? Zagovaratelji i navodni predstavnici proletera dobili su vlast! Znamo i što je trebalo slijediti: trebalo je, figurativno rečeno, poteći med i mlijeko. Kad je Karlo Štajner susreo sovjetske carinike pri prelasku granice mislio je da dolazi u zemlju ostvarenih ideala, u zemlju pravde, u zemlju meda i mlijeka, a zaista je došao u zemlju koja ga je nevinog poslala na poduži "službeni put" u Sibir, punih 7000 dana! Navodni predstavnici proletera iznjedrili su Staljina, Envera Hodžu, Pola Pota, Kim Il Sunga, Mao Ce Tunga, Čaučeskua i druge diktatore i masovne zločince. Ali kako vidimo, neki iz svega toga nisu naučili baš ništa.

Eto, ja imam ideju kako da se riješite "faraona" (što je valjda sinonim za političare izabrane od biračkog tijela). Ideja je vrlo jednostavna: osnujte stranku, izađite na izbore s programom kakav želite: u tom programu stajat će dakako da se ukidaju faraoni i oslobađaju robovi. Kad dobijete izbore, jednostavno ostvarite program, i to je to. Što bi rekli Srbi: "prosto ko pasulj".

Reality check: po svoj prilici dobit ćete mizeran postotak glasova, jer "robovi" iz nekog izuzetno čudnog razloga neprestano glasaju za "faraone": za HDZ i SDP. Koliko ćete glasova dobiti? Ako dobijete 1 % to bi bila puna šaka brade; puno vjerojatnije je da biste dobili 0,1 % ili 0,01 %.

Loša vijest je: izgubili ste izbore i nećete moći ostvariti svoj genijalni program. Dobra vijest je: shvatili ste da za vaš neuspjeh nisu krivi "faraoni" (političari) već birači, glasači, narod, robovi, kako god ih želite nazvati, jer isključivo njihovom voljom niste dobili vlast. Ali teoretski, to je prava sitnica, jer sve što trebate učiniti jest uvjeriti narod da glasa za vas.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

E moj dječaće plavi

To je tako kad se ne pazi na satu a ni na putu...

Ni svijesti o svojoj nesvjesnosti nema - ćak!!! A on bi o demokraciji, sikter bolan...

Tko je glasao

Za početak, nema ništa loše u

Za početak, nema ništa loše u toj inicijativi. Nesigurnost i očaj radi siromaštva tjera ljude u korupciju, šverc, kriminal, prostituciju...

Bilo bi to lijepo... kad bi bilo moguće.

kod liberala izgleda sve kao nemoguća misija. lijepo je to, otvorene granice sloboda različitost, ali ovi imigranti, balkanci crnci iam ih previše, ali u načelu ja sam za ljubav toleranciju....

lijepo bi bilo da svi imaju aute u uživaj standard zapadnjaka, ali vidiš malthus je rekao...., nema za sve resursa, zapadnjački standard svima, to je bajka, crni i žuti ne mogu živjeti kao mi, nema za sve ima za nas, ali ja nisam rasist,.... ljubav, tolerancija. (kako nikad da liberalni malthusijanci nisu postavili pitanje ima li previše megajahti i praznih vila na ovom svijetu).

lijepo bi bilo dati veću plaću, ali to ne može. ne želim ja dati drugima od svoje plsćr, neka rade inače ako dijelim s drugima onda to vodi samo u smrt i propast, ali ja sam za toleranciju i ljubav... u načelu.

Tko je glasao

Drugi problem je hoće li

Drugi problem je hoće li svakom tih 2000 kn značiti isto. Nekom na selu tko ima malo zemlje, kukuruza, koju svinju i dvadesetak kokoši, još 2000 kn pokriva sve režije, stvari koje se moraju kupiti itd. i osiguravaju relativno normalan život.

ali isto tako onaj koji živi na selu ili otoku mora platiti put do grada kad recimo vodi dijete pedijatru ili ide u državne urede sređivati papire. pa djeca koja idu studirati u grad imaju puno veće troškove života od onih koji žve u gradu. često su u manjim mjestima i cijene u butigama skuplje nego u gradu, a ne kupuje se samo hrana u butigi. sve ima svoje prednosi i nedostatke. a kad dožu ne red te priče o blagodatima života ana selu moj odgovr je pa preseli se i uživaj i ti nemoj se mučiti. tako mi je lik koji živi u gradu a ima kukću i na otoku pričao kako je super nama na otoku, ali kad sam mu rekao neka se lijepo preseli i uživa kao i ja; onda da ne bi. a ne znam zašto?

Žao mi je ako sam vas razočarao, ali snovi o kruhu bez motike trajno fasciniraju ljude. No ostaju snovi.

pa i imovina od nasljedstva je isto kruva bez motike, a da to isto ukinemo. znaš ljudi prodaju zemlju i žive bez rada, a cijena rada je skupa. najbolje bi bilo da se nasljedstvo oporezuje sa 100%. pa ta imovina da na tržište to bi sigurno napunilo proračun smanjilo cijenu rada i smanjilo cijenu nekretnina. to bi bilo super je li. najbolje da odmah ti i svi oni koji ne žele kruha bez motike da srede da vaša djeca od vas ništa ne slijede jer to ne valja to je kruh bez motike.

naravno osnovni problem je što ti i tvoji istomišljnici ne možete zamisliti drugačiji svijet. i djeca dobivaju besplatno školstvo i zdravstvo. nekad su morali raditi od malena. oslobađanje od obaveze od rada je dovelo do toga da se mogu školovati a obrazvane nacije stvaraju nove proizvode znanja i mogućnosti. svijet nije došao do svoga kraja. temeljni dohodak bi interese pomakao u drugom smjeru.

uostalom problem današnjeg društvaje u sebičnosti jer nisi ti protiv kruva bez motike vać ne želiš da imaš ikakovu obavezu prema drugima. sebičnjak. samo sebe se gleda. nisam baš vidio da ljudi odbijaju naslijeđani stan jer je to njima kruh baz motike, ali ideja da bi morali sudjelovati u financiranju tameljnog dohotka ih pretvara u velike pobornike rada i religiozne fundamentaliste protestantske etike.

Tko je glasao

kruha bez motike

- nasljeđivanje
- igre na sreću
- oročavanje
- patenti i licence
...

Sve su to najnormalniji načini zarađivanja u današnjem svijetu, sve "kruha bez motike".

U nekoj teoriji bi svaki čovjek, ako su mu osnovne potrebe zadovoljene - ili postao kreativan i "težio maksimalnom ispunjenju svojih kreativnih potencijala" (ah, kako ovo lijepo zvuči) ili poludio (što je također vrsta kreativnosti).

Kada bi RH našla nalazište nekog... rijetkog elementa... i onda prodala tu koncesiju za 200 milirijardi kn godišnje... i svakom građaninu dala temeljni dohodak, bi li i onda ideja bila toliko loša?

Tko je glasao

da, a dovoljno je samo

da, a dovoljno je samo pogledati kao se radi sa znanstvenicima u razvijenim zemljama. dobiju dovoljno dkobre plaće za život da se ne moraju brinuti za golu egzistenciju i onda svu svoju snagu i pamet mogu usmjeriti u znanstveni rad.

ali tu kod neistomišljenika dolazimo i do liberalnog antiintelektualizma.
uuuuuuuuuuu ako ljudima daš pare onda će se baviti umjetnošću, razmišljati, čitati i pisati knjige. kao da je to najgore zlo svijeta.
pa upravo oslobađanje od teškog fizičkog rada stvara mogućnost da ljudi razmišljaju bave se intelektulanim poslovima, stvaraju lijekove, internet, istražuju svijet i svemir....

ali ne, liberalnog antiintelektualca zgraža pomisao na tmeljni dohodak jer bi ljudi mogli upasti u pakao čitanja i učenja. dobro bi se slagali takvi s kerumom, još će nas proglasiti urbanim jugoslavenima ili kako već.

Tko je glasao

nije baš tako.

novi lijek ne razvija neki entuzijast u slobodno vrijeme u svojoj garaži. to su malo veće investicije i firme u kojima rade ljudi.

ja nisam protiv solidarnosti. konačno, o tome sam napisao dosta toga. naše društvo ne može bez preraspodjele. ja se ne bunim što skoro pola plaće dajem državi.

no problem je što se temeljnim dohotkom stvari okreću naopako. istina, ljudi će biti sretniji. no je li baš pametno nekom dati 2000 kn bez ikakvih obaveza ili je pametnije ipak postaviti neka pravila, recimo da se ta osoba školuje, da školuje svoju djecu? da barem počisti snijeg zimi ispred svoje kuće? da napravi nešto korisno za društvo, recimo da volontira u staračkom domu ili sl? ako je ovisnik o alkoholu ili drogi da se liječi?

ok je davati klincu džeparac, ali ima smisla očekivati da ponekad nešto i napravi po kući, kad već ima jako puno slobodnog vremena...

Tko je glasao

uvjetovani dohodak

Ovo polazi od pogrešnih teza:
- školovanje osobe i njezine djece je i sada obavezno
- snijeg se i sada čisti
- ljudi i sada volontiraju
- alkoholičari i ovisnici se liječe (sud određuje)

Ti trenutno izdvajaš gomilu novaca za mirovinsko... a mnoge mirovine idu ljudima koji nisu odradili dovoljan broj godina (ili uopće) - ali to je ok. Tvrtka ti plaća doprinos i članarinu HGK-u... koji za to kupuje slike! :) itd. itd.

Krenuo si od teze da su ljudi (pogotovo oni bez primanja) - zgubidani. Onaj koji cijeli dan skuplja boce - taj radi i po 12 sati dnevno. Ljudi volontiraju i dan danas i to iz različitih pobuda (nenovčane).

Zapravo je istina da je ova ideja prilično nova i revolucionarna (iako i nije toliko jer je na neki način povratak jednoj primitivnoj zajednici u smislu da svi imaju pravo na primanja samim time što su ljudi) i teško je pretpostaviti moguće učinke.

Matematički dio je također skoro pa neizračunljiv jer je nemoguće odrediti učinke na gospodarstvo s tolikim porastom kupovne moći. Društvo danas troši ogroman novac da naplati neke stvari - režije, kazne i sl. - ovim sustavom bi se te stvari mogle automatski skidati iz temeljnog dohotka - na nivou osobe, kućanstva, kako već - nešto kao "državni račun" na koji država uplaćuje i onda država može i skinuti.

Tko je glasao

novo ili tek oprano

novo ili tek oprano pervolom?

zar nisu svi imali zajamcen posao i placu u jednom davno raspadnutom bloku?

jedina razlika od ovoga je sto su ipak morali nekam i odlaziti, sve drugo je isto...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ne čudi me tvoj stav

S obzirom da je društvena, socijalna, filozofska i sociološka znanost u krizi, posebno u nas, razmišljanja su limitirana postojećim davno povučenim granicama definiranima spoznajom kako smo došli do kraja socijalnog i civilizacijskog razvoja izmislivši kapitalizam i kako nam ne preostaje baš ništa drugo osim popravljat ga i učiniti efikasnijim, držeći se kapitalističkih prapočela starih već nekoliko stoljeća. U takvom sustavu razmišljanja, koje nalikuje pomalo vjerskom fanatizmu, posve je normalno da se svaki sustav preraspodjele kojima se ugrožava načelo da cijena rada kao jedan od još uvijek glavnih ulaznih elemenata ne smije regulirati, već se treba prepustiti "prirodnim zakonima tržišta", koje u stvarnosti znači težiti njegovom minimiziranju - dočekuje kao bogohuljenje.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

a pa nece bas biti tako bigi.

a pa nece bas biti tako bigi. bar jedan sustav preraspodjele smo isprobali u praksi i ispostavilo se da ljudi bas i nisu onakvi pod kakve se prodaju. problem nakon jednog zajeba malo ipak podici ljestvicu argumentacije da ce ovaj put biti drukcije?

Tko je glasao

Daaa, a koji je to sustav bio, podsjeti me?

Meni ovo što vama smrdi na komunizam (kojeg nije bilo, niti je u nas ikad bilo "Svakom par somova i deri") pak miriše na visokorazvijeno društvo - što materijalno, što politički. Nije nimalo čudno da je ideja pala na plodno tlo upravo u Švicarskoj, a jedan oblik te ideje već odavno postoji kao realnost u skandinavskim zemljama.

(premda već viđeno, uvijek me ponovo iznenadi kako se raznorazni sitnozubani iz bijednih ekonomija i sve nepravednijeg društva počnu žarko zalagati u korist vlastite štete, zabrinuti za dobrobit onih odebljalih novčanika. pa bogamu, pokušajmo razmišljati malko šire i apstraktnije, nije sve u brojkama, sintaksi i delimiterima :P uostalom, niti švicarci ne prelaze eto već sutra dijeliti na tisuće franaka kojekakvim zgubidanima)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

lumpenporleterijat

ovi što rade u korist svoje štete naravno misle da rade u svoju korist.

jer nije njima problem što se krade i to što su se neki zadnjih 20 godina nagrabili. njima je problem što se oni nisu nagrabili , nisu problem društvene razlike i klasna podijeljenost, već to što oni nisu dio više klase. pobuna protiv nepravde kod njih nije želja da ima više jednakosti za sve već da se i oni popnu na društvenoj ljestvici korak više. ne žele bolje za sitnozubane već da oni prestanu biti prezreni stnozubani i postanu dio onih što preziru sitnozubane.

jednom rječju problem današnjeg društva jest sebičnost.
mi živimmo u vremenu sebičnosti, a individualizam i liberalizam se izopačuju u običnu sebičnost.
u boljševičkom i fašističkom sustavu smo vidjeli u što se može izroditi borba za radničku klasu i domoljubje i zaštita nacionalnih interesa.
a sad se i liberalizam i individualizam izrodio u sebičnost. tu je najbolji primjer zdravstveni i školski sustav, gdje sebičnoliberali i sebičnoindividualisti ne mogu shvatiti da moj osobni interes može biti javno zdravstvo i školstvo. njima je osobni interes jedino sebičnost, po njima je moj interes da ne moram plaćati porez od kojeg bi i drugi imali koristi, plaćam ono što direktno meni pomaže, a ako pomaže i drugom u isto vrijeme onda to nevalja i tog drugog se valja riješiti.

ali naravno kad njima sebičnoliberallima nešto treba onda cijela zajednica treba raditi za njih, pa bi se ja trebao sekirati jer državna birokracija koči projekte izgradnje golf igrališta, ili jer netko tko ima milijune mora platiti porez na jahtu ili nekakav drugi porez a luksuz. to bi bio moj interes, a ne javno školstvo, zdravstvo, temeljni dohodak...

sve je to sebičnost i mislim da bi se i liberali morali zabrinuti u što se pretvara ideja liberalizma. kako nemaju problema upirati prstom u devijacije ljevice, mogli bi ponekad i sebe pogledatu i zrcalo.

Tko je glasao

I još...

Nije bitno koliko sam ja doista bogata, nego koliko sam bogata u odnosu na tebe. Jasno da sam ja "bogatija", ako si ti siromašniji, svaka socijala mi kvari tu idiličnu sliku koju gradim o sebi, sliku nadmoći i povlaštenosti od koje mi se samo tako ispravljaju ramena...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ista takva argumentacija

ista takva argumentacija dolazi i od neoliberala s ovih stranica - nas sustav actually nikad nije ni napravljen kako treba, uvjek je neka dlaka smetala. interesantno kako se odlicno primjeti kod drugih da su fanaticni, al kod sebe... pa isprobano je najbolje sto se ljudski moglo. ak ti mislis da ce ovaj put biti drukcije, argumentiraj.

i sa ovo malo vremena sto se ima najvise se zabavlja s iluminatima, masonima i ostalim sranjima. kad se bude imalo vise vremena to ce se zamjeniti s drustveno korisnim radom jer? da se 1% te energije usmjerilo na sredjivanje ove drzave, ne bi mi sad raspravljali o temeljnom ovdje.

mozda nije sve u brojkama, sintaksi i delimiterima, ali ono sto ti treba da netko od tebe ne napravi budalu zasada jeste.

Tko je glasao

Još uvijek mi nije jasno što je to isprobano

tako da ne razumijem što to moram argumentirati. Možeš li decidirano reći na što se referenciraš, onako sinktaktički precizno i delimitirano ;)

Ja pak za početak mogu reći na što se ja referenciram - to su dakako zemlje visoke socijale, tipa Nizozemska i Švedska, gdje socijalni transferi predstavljaju 30-35% BDP-a. Po pitanju ove teme, strašenje s nekakvim duhovima socijalizma je desničarsko-neoliberalna podvala. Ne da mi se diskutirati u tom smjeru.

Nizozemska je nedavno ponudila svojim strancima na socijali da će im plaćati po 500 eura mjesečno doživotno, ako odu doma (to je, kao što znamo, više od hrvatskog minimalnog zakonskog dohotka). Imaju se pravo vratiti u roku 2 godine, ako im se deal ne sviđa.

Socijalni transferi ne odlaze u vjetar i dim, već se vraćaju u cjelokupnom iznosu natrag u sustav kroz potrošnju. Banalizirano, ako je socijala 1000 kuna, 250 kuna se u startu vraća državi, a ostatak ide natrag u ekonomiju.

Treba raskrinkati da iza otpora socijali općenito, pa i ovakvim idejama, stoji isključivo podla namjera poslodavaca da drže radnike ucjenjivim i vrše pritisak na što mizerniju cijenu rada. Ništa drugo se ne krije iza toga, osim navedenog. Stoga je više nego perverzno kad se protiv socijalnih transfera izjašnjavaju oni koje možemo smatrati radničkom/seljačkom klasom.

Za početak, dobro bi bilo raskrstiti s mitovima, poput ovih (odnosi se na socijalne transfere u siromašnim zemljama):

Box 2. Dispelling the Common Myths about Social Transfers
There are a number of myths that persist, despite compelling evidence that there is no
basis for them. These include:

“Social transfers are not affordable in low income countries”.

First, the so-called high
income countries which now rely heavily on social protection were themselves much
poorer when they introduced social transfers. Arguably this is indeed part of the reason
why they have now become so much richer: there is a strong correlation between
productivity and the amount spent on social protection. Another example is Mauritius, for
whose dramatic improvements in living standards even the IMF cites its early adoption of
comprehensive social transfers. Finally, a recent study of selected African countries by the
ILO demonstrates that the cost of an $18 per month pension for all over-65s and all
disabled would represent no more than 0.3% to 1.0% of GDP.
“Social transfers are an endless unproductive drain on the Exchequer”. Whilst social
expenditure might increase in the short-term to provide a broader range of transfers, in
the longer term this would stimulate growth in the economy, pulling more and more
people out of poverty, thereby increasing the tax base and generating more government
revenue to cover the declining social protection costs of a decreasing number of poor and
vulnerable. A modelling exercise for South Africa, with its extensive national social
protection coverage, showed that, after an initial increase in expenditure over four years,
the overall costs would thereafter decrease rapidly as economic growth increased and the
poverty gap fell.

“Social transfers create dependency and laziness”.

There is no evidence to support this
claim. In fact all the evidence points to the opposite conclusion: social transfers, by
mitigating risk and allowing investment, reduce dependency and improve productivity.
Recipients of social transfers in South Africa look for work more intensively and
extensively, and find employment more successfully, than do workers in comparable
households that do not receive social grants; an evaluation of the Mchinji cash transfer
programme in Malawi found that 50% of recipients were more likely to produce crops
since receiving the cash transfer; and beneficiaries of the Mexican agricultural support
programme, Procampo, raised their income by 1.5 to 2.6 times the value of the actual
transfer.

“Social transfers should not ‘give something for nothing’”.

This argument, linked to the ones above, is as commonly heard among politicians and commentators in OECD countries
as it is in developing countries. It is often used to justify “productive safety nets” (such as
public works programmes) or conditional schemes as a basis for social transfers. But the “productivity” of such schemes, sometimes imposed with minimal consultation by external
agents such as governments and donors, is often far less productive than the alternative of
providing individuals and households with the means to make their own consumption and
investment decisions, without obliging them to waste valuable time and energy on
misguided and frequently “unproductive” enterprises.

“Social transfers encourage irresponsible spending”.

Quite apart from being patronising and misguided, this assertion is demonstrably wrong.
Poor households are by far the best judges of how to use effectively any resources they are given; and any numbers of studies
have confirmed that they spend their transfers wisely: on food, on health, on education,
on productive investments … not on alcohol and cigarettes. Recipients of the old age
pension in Lesotho spent less on all such “luxuries” combined than they did in
contributions to the church collection-plate! And a study in South Africa showed that
households that receive social pensions have higher expenditure shares on food and
education and lower expenditure shares on alcohol, tobacco and entertainment, than
other households do.

(http://ec.europa.eu/europeaid/infopoint/publications/europeaid/documents...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dosta smo već pokušavali tu modelirati

blaže scenarije od bezuvjetnog temeljnog dohotka da probamo staviti stvari "na papir".

Jedan od najvećih problema koji se pojavljuju u modelima su upitne pretpostavke poput onih u rečenicama koje navodiš:

Socijalni transferi ne odlaze u vjetar i dim, već se vraćaju u cjelokupnom iznosu natrag u sustav kroz potrošnju. Banalizirano, ako je socijala 1000 kuna, 250 kuna se u startu vraća državi, a ostatak ide natrag u ekonomiju.

Gdje je jamstvo te izjave? U carinskoj politici? Ogroman dio naše ekonomije je uvoz. Dok ima jeftine uvozne robe i novca da se plati, nema nikakve garancije da se socijalni transferi neće odljevati u tuđu ekonomiju. Što će nekog s temeljnim dohotkom od 3.000 Kn natjerati da kupi majicu proizvedenu u Hrvatskoj s cijenom 100 Kn, ako može kupiti kinesku za 25 Kn?

Kvalitetni odgovori na takva pitanja neće se naći sami od sebe. Problem je u tome što nikakva dodatna potrošnja u Hrvatskoj ne nosi u sebi jamstvo stvaranja nove vrijednosti u Hrvatskoj, a istovremeno nas dodatno zadužuje (uz detalj da državi koja se pokazala nedostojnom upravljanja novcem građana u ruke stavljamo još novca).

S druge strane stvaranje nove vrijednosti u Hrvatskoj stvarno nosi u sebi jamstvo dodatne potrošnje u Hrvatskoj i kakvog takvog standarda. Što je opravdanje za izostanak nacionalnog zanosa u stvaranju nove vrijednosti? Duboki osjećaj da je golo šljakerstvo ispod civilizacijske razine prosječnog hrvatskog građanina?

Tko je glasao

ispravak krivog navoda

"Golo šljakerstvo" nema nikakve veze sa stvaranjem nove vrijednosti.

Tip koji je osmislio Octoberfest nije - golo šljakao. Kao ni tipovi koji su smislili google. Niti Facebook. Niti post-it papirići. Čemu golo šljakanje ako je rezultat majica od 100 kn?

Mi smo toliko malena zemlja da bi od projekta "Paški sir za svakog bogatog Kineza" možda mogli bolje živjeti, negoli da sad svi zajedno uzmemo lopatu i lopatamo u prazno...

Mi, naime, iako golem dio toga uvozimo, baš i nemam previše problema s čuvanjem tečaja i slično - dakle preko turizma, privatizacija, slanja novaca "naše emigracije" i nešto izvoza uspijevamo sačuvati devizni priljev... Stoga, dizanje kupovne moći domaćeg stanovništva UTJEČE na domaću proizvodnju, itekako. Hrvatska ima izuzetno visoku "vjernost domaćem brandu" (pitaj strane kompanije koje ne kontaju da mi i 25 godina od nestanka Juge pastu za zube i dalje zovemo "Kalodont" ili kalkulatore "digirtrone"... a da ne govorim izjave domaćica koje govore: Koji ti Čarli koristiš? - pa druga kaže: Jar :) :)

Tko je glasao

Dok nam nešto genijalno ne sine

možda je bolje šljakati. Nije zbog toga bilo gore nikome.

A golo šljakerstvo stvara novu vrijednost. Reći da s tim nema nikakve veze bila bi uvreda svakome tko vrijedno radi svoj "dosadni" posao pa sam siguran da se radi o lapsusu. Možda ne stvara bogataše, ali na razini cijelog naroda može napraviti jako puno. Pomoglo je Japancima, Nijemcima, a pomaže (uz svu surovost kineske stvarnosti) i Kinezima pod uvjetom da netko tu vrijednost ne rasprčkava.

Možemo se mi nadati da će se naći netko tko će u Hrvatskoj ići u realizaciju ideja ala Google, Facebook, post-it i slično i uložiti hrpu para u rizik (to rade investitori na tržištima i u uvjetima koje poznaju, a za Google i Facebook je trebala gomila para) kako bi im se vratila dobit koju će posrkati hrvatska država. (Btw, baš si navalio na te trule kapitalističke primjere ;))

Golo šljakerstvo pomaže nam i da preživimo do ideje (a pomaže i mnogim našim ljudima da kao sasvim obični i bezidejni predstavnici ljudske vrste za sebe stvore egzistenciju vani). I golo šljakanje može biti baš produhovljujuće. Bez zarade. Rad kao vrijednost bez etikete cijene. A opet svima koristan.
http://tehnoklik.net.hr/svi-kopaju-za-brzi-internet-u-selu
http://www.thebetterindia.com/7621/tbi-heroes-abdul-kareem-the-man-who-p...
http://www.successstories.co.in/dashrath-manjhi-the-man-who-moved-a-moun...

Kad sam spomenuo uvoz pitanje je bilo - ako svoj temeljni dohodak hrvatski građani potroše na uvoznu robu - što smo napravili?

Tko je glasao

heh

Gle, ja sam kao dijete išao na radne akcije (ok, jednu) i meni se sustav izrazite solidarnosti sviđao. Eto, sustav je propao - idemo dalje.

Kapitalizam (onaj klasični) ne priznaje te fore a la New deal, besplatno lopatanje i slično.

Inače - država ne srče dobit, država stvara okruženje u kojemu jedan google uspije - od obrazovanja, poreza, načina prikupljanja investicija i sl.

Dakle - ako građani potroše svoj novac na uvoznu robu - dobili smo građane koji imaju kupovnu moć i koji kao takvi postaju zanimljivi domaćim proizvođačima. Možda sljedećih 50 godina nećemo proizvoditi majice (dok transport i kineske nadnice ne poskupe), ali možemo proizvoditi nešto drugo, zar ne?

Nego - kupuješ li ti majicu od 100 kn ili onu od 25 kn? I - ako smijem biti bezobrazan - proizvodiš li neku novu vrijednost?

Tko je glasao

Metamorfoze

Solidarnost propada onda kad svatko od nas za sebe odluči da je tako. Ne znam više koliko puta sam čuo onu "misli globalno djeluj lokalno". Kad bi ljudi bili ljudski okrenuti svojim najužim zajednicama u kojima žive tada ne bi bilo velike opasnosti ni da netko bude gladan ni da netko bude bespomoćan ni da se neki neradnik olako provlači ni da netko krade jer to u malim zajednicama nije lako sakriti. I netko treba misliti i lokalno, jer će veći dio svog života i proživjeti lokalno.

A kapitalizam (onaj klasični) ne funkcionira ni bez humane etike, kao uostalom niti jedan sustav za ljude. Jedino što su neki uspjeli očuvati svoju etiku, a neki su je kao mi velikim dijelom zaboravili. Pa više ni radnik ni poduzetnik nisu vrijednost nego lijenčina i lopov. I tu je kriva nefunkcionalna država.

I što se države tiče, možda sam pogrešno zaključio da pričamo o hrvatskoj državi, njenim privatizacijama, predstečajima, tunelima, komorama, hirovitim ministrima i poreznim sustavima, nepotizmu... svemu onom što sprečava da Google uspije. Prije koju godinu trebao sam softver koji proizvodi firma Kofax i slučajno skužio da imaju podružnicu u Bujama koja zapošljava developere pa ih nazvao. I razočarao se kad mi je diša rezignirano rekao da 2 godine nakon što su krenuli odlaze iz Hrvatske. Ne znam sve razloge, ali da je bilo dobro za poduzeće valjda ne bi otišli. Naša država sve srče, ne samo dobit. Srče i volju da ljudi nešto stvaraju.

Dakle - ako građani potroše svoj novac na uvoznu robu - dobili smo građane koji imaju kupovnu moć i koji kao takvi postaju zanimljivi domaćim proizvođačima.

Gdje je u ovome pouzdana uzročno posljedična veza? Ono, odem s tom rečenicom nekome s parama i kažem - evo plana - uloži u hrvatsku državu i temeljni dohodak njenih građana - vraća se sigurno. Nikad nisam sporio da vidim mogućnosti, ali ne vidim jasnu vezu sa željenom posljedicom.

Možda sljedećih 50 godina nećemo proizvoditi majice (dok transport i kineske nadnice ne poskupe), ali možemo proizvoditi nešto drugo, zar ne?

Što se čeka? Poticaje? Temeljni dohodak? Ili možda bar minimum sigurnosti da znamo kako će u Hrvatskoj sljedećih 10 godina izgledati zakonski i porezni okviri u kojima se to nešto treba proizvoditi i porezni sustav koji nagrađuje rad i uspjeh, a ne pranje love? I fanatizam hrvatskih građana koji žele u nečem što stvaraju biti najbolji na svijetu - pa neka to bude i sir ili ekološki poljoprivredni proizvodi ako nekog nije sram s faksom ručno obrađivati zemlju.

Majice kupujem razne. Ali u dućanu postaje nemoguća misija naći nešto što nije kinesko ili strano (bez obzira koliko košta). Teško je naći domaće voće i povrće, domaće posuđe, domaće dječje igračke. Kupujmo hrvatsko postaje okrutna šala. Što veći grad i šoping centar to gore.

Što se bezobrazluka tiče (a pitanje ti malo vuče na ono "koliko ti staža imaš" na koje si svojedobno flipnuo) kupci mojih usluga i proizvoda svi iz realnog sektora gdje se danas broji svaka lipa izgleda misle da proizvodim novu vrijednost. Nažalost, Google priča mi nije uspjela jer je moj "genijalni" proizvod zahtijevao financiranje (koje nisam dobio jer nemam odgovarajuću nekretninu da stavim pod hipoteku) ni partnere/zaposlenike fanatike koji bi to izgurali na čisti dugoročni entuzijazam (ali znaš ono - pa nećemo valjda sa svojim znanjem i iskustvom raditi za kikiriki - ima na tržištu boljih prilika).

A možda je priča trebala i neku uređenu državu u kojoj ti kad mahnitim danonoćnim radom na minimalcu dva čovjeka u svojoj firmi uspiju jednu godinu stvoriti četvrt milje Kn dobiti, bez automobila, reprezentacija i sličnih sranja, država kaže - bravo - neka ti je ta dobit zaposli još jednog čovjeka koji ti treba, a ne država koja pobere više od 40% te dobiti u novcu (20% odmah 20% kroz avanse PD u sljedećoj godini) ne pitajući jesi li uopće naplatio taj novac i ima li ikakvog smisla pretpostavka da ćeš u sljedećoj godini ako zaposliš nove ljude uopće ostvariti ikakvu dobit. A onda ti kad tu dobit ne ostvariš još protuzakonito neće vratiti 3 rate predujma jer "oni to kod sebe ne mogu drugačije knjižiti".

Tko je glasao

veliki zakljucak... zlata vrijedan!

ali ne vidim jasnu vezu sa željenom posljedicom.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@bigulica referenciram se na

@bigulica

referenciram se na socijalizam, i referenciram se iskljucivo na hrvatsku. ocito je da mi bas prvi moramo ovo isprobati na sebi (ne, nigdje jos nije isprobano, i ne, argumentacija ima jedno selo gdje sljaka ne drzi vodu), jer pa zna se da su nase revolucionarne galamdzije najglasnije (i obozavaju radit moronske usporedbe s nizozemskom, svicarskom i lesotom - 16 dolara penzicima!?!?!??!?, jer brojkice su sranje, ideja je bitna). jes da je bdp nizozemske 10 puta veci od naseg, izvoz je jebenih 44 puta veci od naseg, budzet je jebenih 16 puta veci od naseg. sto ne objasnis zasto socijalni transfer po imenu poljoprivredne subvencije daje duplo losije rezultate od drugih zemalja? zasto kod njih radi, a kod nas ne radi? i kad se vec hoces gadjat postocima (pravog si nasla) trosimo i veci postotak budzeta na socijalne transfere od nizozemske, dakle, med i mljeko. interesantno, od svih zemalja eu hrvatska je prva skupila potpise za ovo...

otpor socijali malo sutra (samo se ti tjesi da je to). otpor zadojenoj ekipici koje je sveukupno NULA rada ulozila u hvatanje zeca, al je brate najglasnija moguca u planiranju kako ce se zec spremiti. mos se uhvatit zajedno s autoricom ovog prijedloga, i zajedno cekati da netko drugi (sto je i sama izjavila) odradi tezi posao umjesto vas (ona apstraktna sranja zvana brojkice). jer jebiga, ako netko ne zna nista drugo osim galamiti, i to treba priznat kao doprinos drustvu, jel.

kad ek odjebe ovaj prijedlog (kao sto i hoce, jer ima lufta ko u prici), sto onda? proglasicemo ih bilderberzima, placenicima kapitala, sto li? cmizdr cmizdr, nitko nije dao benzin za nase genijalne ideje, cmizdr cmizdr politicari ne rade ono sto smo si zamislili... ili ce mozda doci iz dupeta u glavu da od galamljenja nema nista, da ce se ipak morati sjesti i napravit nesto konkretno, jer nemas kome taj posao uvaliti.

ono sto je evidentno cijeloj hrvatskoj (osim ocito tebi i magarcu) je da inicijativa drvi o tome kako ce se raditi vise, dobrovoljno, a pritom sama nije apsolutno nista napravila (dobrovoljno) i ceka da njen posao odradi netko drugi. prodavanje muda pod bubrege (a pritom je cak ni novine nisu uzele na zub, sta misis sto ce biti onda). slobodna si se i dalje cuditi kako ljudi to ipak primjete i okretat ovu pricu na neoliberalne podvale i otpor socijalnim transferima (mos si mislit).

Tko je glasao

nadopune

Prvo, u Švicarskoj je prošla inicijativa u vezi temeljnog osobnog dohotka:
http://www.advance.hr/vijesti/inicijative-u-svicarskoj-traze-da-drzava-m...

Drugo, Hrvatska je prva EU zemlja gdje je prikupljen dovoljan broj popisa za "EU-referendum"
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-postala-prva-drzava-u-europi-koja-je-pri...

Treće, malo sam iznenađen stavom autora koji je samo površno "ogrebao" temu, o kojoj je već bilo riječi na stranicama pollitike - s onim vrlo jednostavnim "to je nemoguće jer sada nema novaca" i, još gorim, pokroviteljskim "žao mi je, morat ćete raditi".

Taj stav polazi od, po meni zastarjelog "ljudi žele novac bez rada" - dok je po meni puno moderniji "takav sustav daje čovjeku osjećaj sigurnosti". Zar nisu i naknada za nezaposlene i osiguravanje zdravstvenog za nezaposlene, dječji dodaci i slično onda također "rada bez motike"? Danas, nakon robotizacije više nije bitno raditi 8 sati 35 godina. Puno je bolje nešto produktivno i originalno napraviti ikada - takav potez može biti 1001 puta isplativiji nego lamatanje lopatom forme radi.

I zdravstveno osiguranje za svu djecu je prije 100 godina bilo nemoguće.

Tko je glasao

ne, u pravu si

u pravu si: no ni ja nisam protiv "sigurnosne mreže". ako padneš, treba te uhvatiti. ako se razboliš -- a to se može bilo kom dogoditi -- treba te liječiti. ako ostaneš bez posla, treba ti pomoći da prebrodiš to razdoblje i da nađeš novi posao.

no nije svaki posao potreban društvu. problem je što mi naglašavamo samo prava a ne spominjemo obaveze. hoćemo besplatno zdravstvo a ne želimo redovno kontrolirati tlak i odlaziti zubaru. želimo udobne tramvaje ali ne želimo platiti kartu. studiramo što želimo a onda se bunimo što nam država ne osigurava radno mjesto.

realno, najugroženije skupine su romi, beskućnici, starci na selu s vrlo malim primanjima. svakom komentatoru na ovom blogu je mnogo bolje od tih ljudi.

ja imam problema s onim "bezuvjetnim". bojim se da to nije optimalna podjela novca. da smo mnogo bogatija država to bi još nekako i funkcioniralo. ovako mi se čini da je sve to kao obitelj s četvero djece koja jedva krpa kraj s krajem, ulazi u sve dublji minus, prodaje sve što ima vrijedno da preživi, i onda djeca postave zahtjev da žele bezuvjetno 500 kn svaki mjesec, išli u školu ili ne, radili po kući ili ne... (istina da tata ode ponekad u birtiju, i zaigra u kladionici...)

Tko je glasao

zap, koji je smisao

zap, koji je smisao prebacivat raspravu na "tebi se ideja ne svidja" osim mlacenja prazne slame? svima iole normalnima se ideja svidja. svi bi mir u svijetu i to sve. to nije upitno.

ono sto je upitno je nacin na koji se misli doc do toga (stisni lajk i to je to). ono sto je upitno je nivo ekipice koja je slozila inicijativu. kad ti pukne guma negdje u pripizdini, dvoje je mijenjanju a treci bleji u nebo i razmislja kako bi bilo super da je sad na moru, taj treci je po mojoj definiciji neupotrebljiv. sta mislis, da ovoj dvojici ta ideja nije pala na pamet?

stvarno mrzim hodograme, meni su to upute za debile. al ocito su potrebni. neki odokativni "kako se stize do temeljnog" si u glavi imam. imas i ti. aj majketi, jel HZZ izgleda imalo nalik na sadasnji u tom hodogramu? jel argumentacija koliko cemo ustedjeti s ukidanjem ovog trenutnog HZZ-a ima ikakvu upotrebljivu vrijednost? sto mozes reci o razlogu "nas kreativni rad ce biti nagradjen" za ekipu koja cak ni hodogram nije uspjela slozit? blejanje u nebo nije kreativni rad, to je blejanje. a btw nista od sveg ovog navedenog ni za milimetar ne mijenja cinjenicu da je ideja fenomenalna. ovo je preocit slucaj "ideje nase, benzin vas" - imuno na kritiku?

izaberite mene na sljedecim izborima, dobit cete temeljni dohodak ODMAH. postoji jos par drzava bez ugovora o izrucivanju.

Tko je glasao

ideja vs. idejopokretači

Ja bih prvi istukao one koji su pokrenuli stranicu temeljnidohodak jer su je očajno objasnili. Švicarska inicijativa je puno detaljnije i puno preciznije obrađena (hodogramima), a i nije slučajno da je tamo pokrenuta tako ozbiljno.

Ono što me u članku zasmetalo je nabrajanje brojnih negativnosti - tipa "pomoć u Brazilu je uvjetovana cijepljenjem i školovanjem" (to je i kod nas uvjet da ti ne uzmu dijete - npr.) te stavom "rajo, lopatu u ruke" - jer i da svi uzmemo lopate u ruke, ne vidim neku korist (osim za uvoznika lopata).

Ja ovu ideju ionako ne vidim baš tako egzaktnu za početak tipa "svakome xx% od prosječne plaće". Bilo bi dovoljno za početak osmisliti jedinstven sustav socijalnih transfera (dječji dodatak, zdravstveno, prijevoz, ovo ono) - što trenutno radi nekoliko ministarstava i zavoda (+ gomila gradskih i županijskih ureda) totalno nepovezano. Napraviti "socijalni karton" svakog građanina koji će se apdejtati u realnom vremenu - i po nekom ključu isplaćivati - to bi bio prvi korak. Onda pootpuštati gomilu ljudi koji više nisu potrebni u tom sektoru (to bi bio drugi korak). Onda tim "novostvorenim novcem" proširiti bazu i povećati kupovnu moć najugroženijih (gle, hodogram!).

Također je potpuno pogrešno krenuti od "budžet RH je toliki i toliki, nemamo para" - budžet uopće nije isto što i BDP - dakle, uz neke suspenzije (Švicarska uskoro pokreće referendum 1:12 o ograničavanju najviših plaća) moguće je i tu nešto napraviti. Stvarno je čudno živjeti u zemlji gdje se plaća od 3000 kn oporezuje (porez na dohodak od rada), ali se kamata na oročenje od 1.000.000 eura ne oporezuje, ili gdje je porez na rad za bruto plaću od 10.000 kn veći od ukupnog poreza na dobit tvrtke.

Tko je glasao

da su ovi mislili isto sto i

da su ovi mislili isto sto i ti, valjda bi to i napisali. trenutna inicijativa je "dignite rukice i to je to". nista vise od toga.

lista stvari koje bi "za pocetak" trebalo napraviti je ogromna, i manje vise se svodi na to da rh treba postat funkcionalna drzava. to nije nista manje vrijedan cilj bio nakon toga temeljni ili ne. raspravljat o temeljnom mi je bespredmetno, jer se cijela argumentacija moze bazirati samo na "negdje nekako netko nesto", ali jedna stvar je sigurna: ekipa koja nema namjeru uzimat lopatu u ruke po pitanju svoje drzave bez nekog osobitog razloga osim eto zato je ekipa koja nece uzet lopatu u ruke po pitanju svoje drzave i kad im se obeca nesto opipljivo za to lopatanje.

budzet rh je jedina cifra koju se zaista i ima. mozemo i porez na dobit dici na 150%. hocemo li to uspjeti ili ne i koliko ce od toga biti love to je vec skroz drugi par rukava. hoces li ti bankama uspjet naplatit sto si zamislio ili ne, drugi par rukava (a za to ce se vala cijela planeta nalopatati).

inicijativa je bas ogledalo hrvatskog nacina razmisljanja "digni rukice i eto love". pa nemos izborit temeljni s takvim nacinom razmisljanja, mos biti samo zajeban. s trenutnim stanjem kakvo jeste, stavljat temeljni kao cilj je kontraproduktivno, udaljujes se od njega. najkorisnije bi bilo skloniti ga s dnevnog reda jer sad ne sluzi ama bas nicemu osim da si dijelimo etikete i mjerimo pimpeke ko je vise socijalno osjetljiv. kad malo popravimo drzavu (zato sto treba a ne zbog temeljnog), onda mozemo opet. pa opet. pa cemo jednog dana biti svicarci pa ga i ostvarimo.

Tko je glasao

ne slažem se

Meni je osobno ideja definitivno - preplinovita. No, budući uopće nije riječ o "domaćoj ideji", već samo dijelu koji se bavi prikupljanjem e-potpisa za pravu EU raspravu (stvarno smo za sada jedina EU zemlja koja je prikupila potreban broj potpisa) - podržao sam je iz jednostavnog razloga:

Želim da što više ljudi zna da takva ideja uopće postoji. Ako se ideja transformira u "ok, ovo je malo nerealno - ali ajmo vidjeti malo te socijalne transfere, a ne da nosiš potvrdu o plaći u vrtić - pa ti prema plaći određuju visinu vrtića (od 200-800 kn mjesečno), ali te nitko ne pita da li zapravo iznajmljuješ 5 stanova" - i to mi je sasvim ok rezultat.

Tko je glasao

kad pogledam stormfront,

kad pogledam stormfront, mislim da vec znam rezultat, al zivi bili pa vidjeli.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci