Tagovi

Surprise, surprise!!!

Rohatinski Prvi dani nove 2009 godine još prolaze u slavljeničkim ugođajima, ali centralna državna banka je već uzavrela. Rohatinski vuče užurbane poteze, jer se vanjska financijska kriza konačno useljava i u Hrvatsku i počinje miješati s onom našom, već postojećom unutarnjom krizom (koja se uspješno prekrivala proračunskim magijama kroz posljednjih nekoliko godina). Ovaj put guvernera Hrvatske Narodne Banke ne želim napadati za prelijevanje potencijala s produktivnih na neproduktivne grane. Mada se još ne pretvara i u mog junaka, definitivno plijeni i moje simpatije.

Eto Banka Magazin od 2.1.2009 nam javlja pod naslovom Rohatinski: Oslobođena likvidnost od 17 mlrd kuna:

"Ukidanjem obvezne granične pričuve, smanjenjem opće stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, intenziviranjem operacija na otvorenom tržištu i intervencijama na deviznom tržištu, s jedne, te isključivanjem blagajne banaka iz održavanja obvezne pričuve s druge strane, HNB je u posljednja tri mjeseca oslobodio neto likvidnost bankovnog sustava u iznosu od oko 1,1 milijardu eura i oko 4 milijarde kuna", kaže u intervjuu Banci guverner Željko Rohatinski.

Za malu Hrvatsku oslobađanje milijardu i pol Eura financijskih sredstava nije malo, no teško je predvidjeti kakvim će to efektima uroditi. Nadajmo se kontroliranim (jer više nema mjesta za „velike manevre"). Zli jezici kažu da nam ove godine treba oko 12 milijardi Eura za podmirenje dospjelih obveza. Šuker očajnički gleda u cijenu goriva, i vjerojatno opet u turizam kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva, koji su mu prošle godine „pripomogli“ da puni proračun. Naime, ogromne cijene nafte su same po sebi srž proračunskih prihoda, a indirektno još veći, jer su prouzročile lanac poskupljenja koji su Šukera „usrećili“ više od svega kroz inercijsku formulu (tj.“visoka cijena nafte + visoke cijene drugih proizvoda = visoki proračunski prihodi“). Presretni Šuker je već počeo prebacivati sredstva s jedne na drugu proračunsku stavku, mada narod na sve to nije baš gledao dobrohotno jer je inflacija počela harati kućne proračune (cijene su rasle a osobni dohoci stagnirali). A onda se dogodio svjetski financijski krah, koji je prizemljio i Šukera i ostale kreatore hrvatskog ekonomskog iskoraka. Sada imamo nešto što je Šukeru mrsko i promisliti, a to je najavio "Banka Magazin" od 2.1.2009 pod naslovom Nastavlja se pad cijene nafte - Zapadnoteksaška laka nafta pojeftinila je na 41,4 dolara, a sjevernomorska nafta brent na 42,28 dolara :

Cijene nafte su prvi dan trgovanja u novoj godini ponovno počele padati nakon što su Ukrajina i Rusija utvrdile kako njihov spor oko zemnog plina neće utjecati na dobavu Zapadnoj Europi. Zapadnoteksaška laka nafta s rokom dobave u veljači tijekom današnjeg azijskog elektronskog trgovanja na njujorškoj robnoj burzi pojeftinila je za 3,05 dolara na 41,44 dolara.

Nije samo Šuker ispao naivčina, nego i cijela vlade (ova i one druge - ali to je posve druga i duga priča). No da zadržimo se na terenima bankarstva, nafte i turizma.

Financijska kontrola države:

Kratkovidna rasprodaja banaka nam se danas vraća s „kamatama“. U kriznim vremenima je vrlo važno kontrolirati banke na nacionalnom teritoriju, a Hrvatska danas na svom terenu ima samo Rohatinskog i Narodnu Banku (Poštanska je bila i ostala mala i neozbiljna stvar) dok su se sve druge banke pretvorile u filijale stranih banaka, čije matične kuće su u svojim zemljama već u teškim problemima. Pa kako sada to sve pomiriti i kontrolirati, jer filijale stranih banaka ovdje žele (iako nije realno) nastaviti haračiti, kao što su to do sada radile. Erste banka je već bila najavila povećanje kamata na kredite, pa onda Luković i Zagrebaćka Banka, a druge banke spremno promatraju. Povećanje kamata u Hrvatskoj u ovom krhkom trenutku bi srušilo mnogo toga; negdje ispod površine vode se ratovi koje mi ne pimjećujemo, ali Rohatinski zna i nije mu nimalo lako.

Energetska kontrola države:

Tek sad se vidi koliko nam je „zaljubljenost“ u Mađare bila kratkovidna i rizična. Mada smo im prodali dobar dio hotela (i tko zna kojih drugih stvari), pa dobar dio bankarskog segmenta, i mada je mađarski MOL već s mnogo manjim vlasničkim učešćem u INA-i krojio politiku, nedavno im je u režiji Vlade skoro prodan i većinski dio INA-e (da bi Vlada u zadnji čas odustala - a čak se malo prije toga hvalila zamjenom dionica??). Mađarska je prva zapala u najdublju krizu, kojoj se ne vidi kraja (jer je mađarski premijer Gyurcsany lagao narod - a to mi se nekako čini jako poznatim). Mađari će zasigurno učiniti sve da iz svojih vlasništava po Hrvatskoj što više isisaju - u to ne treba sumnjati. I drugi dakako!

Turističke igre bez granica:

Moj prethodni napis (pod naslovom Cosmo Rohatinski) odnosio se na „male“ usluge koje je HNB igrom valutarnih tečajeva činila uvoznicima (uzimajući od izvoznika tečajnim razlikama). A naš glavni izvoznik je turizam (ne računajući brodogradnju s kojom ima dosta toga upitnoga). Gledajući jučerašnje kretanje tečajnih odnosa (na stranicama HNB) uočio sam s „očekivanim iznenađenjem“ da se Euro poslije cjelogodišnjeg lutanja vratio na razinu s kojom je startao u 2008 godinu. I to naglo, preko novogodišnjih svetkovina. I dalje raste – Euro se konačno „oporavio“ na HNB tečajnim tablicama, a to znači da je kuna kliznula niz brdo, da još pada, a gdje joj je kraj teško je pretpostaviti. Teško da to zna i Rohatinski, jer za održavanje stabilnog tečaja treba imati zalihe novca s kojima se mora intervenirati na tržištu kad zatreba - a te rezerve kriza ubrzano topi.

Provjerio sam startne vrijednosti tečajeva na počecima zadnjih triju godina (2007, 2008 i 2009.) pa sam napravio Tablicu 1. koju vrijedi pogledati:

Treba priznati da se tečajevi šeću gore dolje i među pojedinim valutama. Od svih valuta, pored naše kune (koja je generalno „rasla“ cca 5 % - sudeći prema indeksu košarice svih valuta – što apsolutno ništa ne znači) rastao je jedino japanski jen (30%); američki dolar se održavao, ali je britanska funta doživjela najgori pad (24 % - što će se debelo osjetiti na ovogodišnjim turističkim rezultatima). Ostale gore navedene valute su za nas „luk i voda“, jer je nama najvažniji Euro. U Tablici 2. možemo pratiti „igre“ koje su se s Eurom kod nas vodile tijekom 2008 godine; (tečajevi mjereni polovinom svakog mjeseca su dovoljno indikativna), u kojima vidimo da je Euro od početne vrijednosti (7,348764 kuna za 1 Euro) sve više tonuo kako je turistička sezona odmicala, da bi se na samom prijelomu stare i nove godine vratio na početnu razinu (7,345971 kuna za 1 Euro).

To se još bolje vidi na Grafikonu 1. o kretanjima vrijednosti Eura (na hrvatskom monetarnom tržištu)

a pogotovo na Grafikonu 2. kad se promatraju razlike u vrijednostima tečajeva, pri čemu se najplastičnije uočavaju valutarne „igre bez granica“.

Sa stanovišta države nekima se svakako činilo živom štetom, da se od „glupih turističkih ovaca“ ne ubere štogod ekstra za proračun i pothranjivanje ambicija (jer se tako tečajnim igrama umjetno proizvodi skupa kuna, a time i više cijene - pa je i PDV veći ), ali i za HNB rezerve (jer se tako kuna jeftino konvertira u devizne rezerve). No nerealno ostvarena korist uvijek na drugoj strani proizvodi štetu. Tako smo u turizmu „zaradili“ neslavne rekorde o „ekskluzivnoj“ zemlji „na brdovitom Balkanu“, u kojoj je sve skuplje nego igdje drugdje, gdje je benzin skuplji nego i u zemljama odakle turisti dolaze, gdje je cappucino skuplji i od onog na venecijanskom Trgu Svetog Marka, gdje su cijene hrane, a pogotovo pića u hotelima i restoranima „apotekarskih razmjera“. Dok se druge turističke zemlje trude vlastite monete učiniti turistima što povoljnijim, kod nas su divljački opustošeni ovogodišnji poslovni rezultati u turističkim tvrtkama, a posebice privatnim budžetima (radi realnog pada turističke potrošnje i u hotelima i u privatnom smještaju). Ono što je najgore, hrvatskom turističkom ugledu je učinjena „medvjeđa usluga“ - i to baš sada kad nam je cjenovna atraktivnost („value for money“) od presudne važnosti (ne samo za sam turizam, nego za cijelu državu koja mora vraćati enormna vanjska zaduženja).

Turizam kao gospodarska grana je svugdje u svijetu poznata kao neakumulativna, ali je poticajna za razvoj domaćih potencijala. U Hrvatskoj se turizam smatra strateškim, ali to on može biti samo pod određenim uvjetima - da se u njemu troše domaći proizvodi s jedne, i da služi kao pokretač razvoja (od poljoprivrede do domaće industrije) s druge strane. No takvo nešto kod nas nije postignuto. Radi dominirajuće uloge uvoznika turizam troši 90 posto uvoznih komponenti. A kod nas k tome još služi i za sitne podvale (kao što su to bile te providne igre sa sezonskim tečajnim oscilacijama, koje jesu Šukeru donosile kratkotrajnu „sreću“, ali i proizvodile dugoročnu nacionalnu štetu).

Moram priznati da Šuker nije jedini koji se zanosio - sjećam se da se svojevremeno i Cekvenac „iskreno čudio“ zahtjevima da turizam dobije status izvoznika, jer da on „ne vidi te turističke izvozničke efekte“. No pritom se ni on, a niti cijela ondašnja vlada, pa ni ove poslije, nikada nisu upitali zašto taj potencijal turizma nije sustavnije iskorišten. Najtragičnije figure ovog sumornog hrvatskog trenutka, tragičnije i od Šukera, mogli bi biti HSS-ovo vodstvo, njihovi ministri i ostali kadrovi, koji su napučili ova dva za razvoj ključna hrvatska ministarstva. No ipak se tu radi samo o "šporkačunima" (koji su u vladu ušli s figama u džepu). Svojevremeni HSS-ovski zahtjevi za učešćem u vlasti bili su upravo povezivanje turizma i proizvodnje hrane ( i za to su tražili milijarde kuna) - da bi onda sve to besramno prosuli (što su slikovito potvrdili hrvatski mljekari kad su mlijeko javno prolijevali u kanalizaciju).

Ipak, treba očekivati da je dosadašnjim koncepcijama odzvonilo, jer je već i pticama na stablu jasno, da ovako dalje ne ide! Samo mi još ne znamo da li je takvo nešzo jasno ovim „strastvenim kockarima“ u našoj vlasti, naučenima da olako prelijevaju i prolijevaju tuđu muku. Zato treba na vrijeme postaviti pitanje, koliko je ovaj skok Eura odnosno nagli sunovrat kune na hrvatskom valutarnom tržištu doista naznaka kvalitativnih promjena, ili tek nastavak već viđenih „marifetluka“. Bilo kako bilo, za hrvatski turizam su ovo zakašnjele „novosti“ (jer je ova sezona već prošla, no ostala je dugoročna šteta koja sljedeću sezonu čini neizvjesnijom nego ikada). Po svoj prilici izgleda da se „pastoralna idila“ između "hrvatskog proračuna" i "Hrvatske narodne banke" završila.
Treba vjerovati da Rohatinski ipak nije neznalica, i da neće dozvoliti ni preveliki pad, ali niti abnormalni i kontraproduktivni "rast kune"(što izgleda već čini ). Ipak, uvijek ostaje pitanje koliko će on sam biti otporan na sve „napade“ što će ga uskoro snaći od svih onih, koji će biti pogođeni novim kursom HNB-a. Odnosno, koliko će ostati otporan na "prodavanje zjaka" zvanih "viši interesi", koji tek jesu stvarno najplodnije tlo za pravu inflaciju.

Komentari

Rohatinski se bavi Sizifovim

Rohatinski se bavi Sizifovim poslom.S tom razlikom da mi stojimo iza njegovih ledja i vjerujemo kako ce on taj teski kamen napuhanog tecaja moci vjecno ( umjetno) odrzavati i gurati uz brdo iznad nasih glava.
Devalvirale su valute u Poljskoj, Madjarskoj, Ceskoj.U razlicitim postocima.A to znaci da ce nas bajni & neprofitabilni turzam za taj % biti skuplji gostima iz tih drzava.I da mi ne dignemo cijene ( u sto iskreno sumnjam).
Istodobno su robe iz tih drzava za taj nemali postotak pojeftinile u odnosu na nase.Npr. poljski su brodovi sad 16% jeftiniji od nasih kad bi ih uopce mogli izgraditi po konkuretnoj cijeni.
Pa da ne duljim: pljeskanje Rohatinskom je prilicno losa taktika, sve dok se stoji iza njegovih ledja.Kamen je zaista pretezak.A sto ga vise odgura na brdo u padu ce imati vecu ( bolniju) akceleraciju kad padne na glave dokonih gledatelja.

Tko je glasao

Mislim da dobro

Mislim da dobro predviđaš

ako je netko mislio da će kuna biti stabilno visoka vara se , bit će dobro da ne tresne naglo i duboko. Pratim redovito tečajnu listu i evo je od Nov e godine:

Datum Tečaj 01/08=100 Razlika
1.1.09. 7,331773 0,9977 - 0,016991
3.1.09. 7,345971 0,9996 - 0,002793
6.1.09 7,363396 1,0020 + 0,014632

jest da je to malo dana, ali se treba sjetiti da je današnji kurs prvi put veći od onog na početku 2008 godine a posljednji put je bio zabilježen prije 2 godine tj.početkom 2007,

Bit će interesantno pratiti dalje

Tko je glasao

nažalost, čini mi se da je

nažalost, čini mi se da je komentar koji se bavi ozbiljnom temom toj temi pristupio dosta neozbiljno. populistička teza o financijskoj kontroli države putem vlasništva banaka je naprosto smiješna. eno, rusi kontroliraju svoje banke pa je izvučeno kapitala da ti se zavrti u glavi i da rusi nemaju ogromne devizne rezerve već bi nekoliko mjeseci gledali rusku krizu volume II. zadaća banaka nije da budu na usluzi gospodarstvu pod svaku cijenu što se ovdje na neki način i predlaže. jer u tom slučaju te banke neće biti dugog vijeka. vrlo brzo bi morale biti sanirane zbog većeg postotka nenaplativih kredita. jer se ne vode poslovnim standardima nego političkim ili tobož nacionalnim. to što su hrvatske banke u stranom vlasništvu ima jednu bitnu prednost. one puno lakše mogu doći do kapitala iz vana nego što to mogu HPB ili HBOR. jer posuđuju od svoje matice. HBOR posuđuje od financijskih tijela sa kojima veze nema, pa onda to i ide kako ide. vrlo, vrlo teško. domaće banke u stranom vlasništvu su i velike i moćne zbog toga što se vode poslovnim interesima a ne tobož nacionalnim interesima koji su upravo dugoročno štetni jer izdani krediti zbog nacionalnog interesa znači da je poslovno upitan i sva je prilika da neće biti vraćen. pored nabrojanog tu je i cijeli set problema koji idu uz državno vlasništvo banaka. vlada se, primjerice, ne može sudržati da ne dijeli novac raznim plemenitim ciljevima ( pogotovo u vrijeme izbora) što je praktički kvazifiskalno davanje. ako postoji razlog da se takvo što financira postoji proračun. tu su još problemi uhljebljenja podobnih što posebno dolazi do izražaja u hrvatskoj( ali je fenomen karakterističan i za daleko razvijenije puno duže demokracije i uređenijeg pravosuđa), distorzije kompeticije itd. državne banke jednostavno loše funkcioniraju i nije bez vraga što su šveđani kojima državno vlasništvo nije strano vrlo brzo nakon krize početkom 90-ih i nacionalizacije prodali te iste banke privatnim vlasnicima.
hrvatska banka u privatnim hrvatskim rukama - uz pretpostavku znanja, dakle ne razni dedići i slični - bi se vodila poslovnim interesima. dakle dizali bi kamate jednako kao i strane. no vjerojatno bi uvjeti zaduživanja u inozemstvu bili po njih teži. no toliko domaćeg kapitala nema pa je nerealno o tome uopće govoriti. u 2007. je zagrebačka banka dokapitalizirana sa oko 500 milijuna eura. slično su radile i druge banke. dakle, za dobro stanje hrvatskog bankarskog sistema osim konzervativne politike centralne banke zaslužne su i same banke odnosno njihove matice. kakva bi bila situacija da banke nisu prodane? teško je o tome spekulirati no mislim da je nerealno vjerovati da hratski dug i vanjskotrgovinski deficit ne bi bili visoki. i država i građanstvo i trgovačka društva bi se zaduživali i masovno trošili. domaća štednja ne bi bila dovoljna. i zaduživali bi se po gorim uvjetima.

Tko je glasao

Biljezim se sa

Biljezim se sa stovanjem!
Pij malo pij dobro!

Tko je glasao

Nožda ne bih ni odgovarao,

Nožda ne bih ni odgovarao, u principu nemam jništa protiv da drugi ima svoje mišljenje kao što na to isto ia jsebi pridržavam isto pravo,

Ali pogrešno tumaćiti moje riječi nije prihvatljivio. Sama definicija stanja koje ja navodno zastupam kontrolu države kroz bankarstvo a to nema blage veze. Ja sam samo rekao i stalno govorim da nama rasprodaja banaka nije ni trebala da smo činili reforme i umjesto neoliberalizma vodili normalnu vlastitu gospodarsku politiku u kojoj banke, bilo koje, privatne ili državne, moraju imati poslovno-parterske odnose.

Ja dsam samo govorio i ovdje opet ponavljam da ova državca je svoje potencijale ili rasprodavcala i gušila, i da sada imamo problem jer nemamo skoro ništa svoje za što bismo se uhvatili. A sutra i u EU ćemo morati imati samo svoje i na svojem opstajati.

Tko je glasao

a što smo to izgubili

a što smo to izgubili prodajom banaka što ne bi izgubili da su ostale u domaćem vlasništvu? očito je došlo vrijeme kriviti ekonomske ideologije za vlastite ekonomske probleme. sad je eto rasprodaja banaka krivac za ekonomsku situaciju hrvatske. što se spomenutih reformi tiče koje su to ? koje reforme bi bankama namaknule dostatan kapital?učinile ih profitabilnima i lišenima državnog utjecaja. jedino privatizacija. a ko što rekoh domaćeg kapitala za takvo što nema. već sam prije komentirao da držim suludim tezu da strane banke žele kreditirati samo uvoz u hrvatsku kao potporu svom gospodarstvu a ne kreditirati hrvatski izvoz jer im to nije od koristi. to je teza koju su neki i od ekonomista prihvatili( babić, jakovčević) što po mom sudu i govori nešto o njima kao stručnjacima. teza je zavodljiva i jednostavna i vrlo lako poprimi korijene u malim ksenofobnim nacijama no istovremeno je krajnje neutemeljena. strane privatne banke sa nacionalnim misijama? a da nije stvar nešto jednostavnije a manje zavjereničke prirode. upravo zbog visoke kune i nekonkuretnog gospodarstva procjena je banke da postoji znatan rizik da se kredit dan izvozniku ne vrati. to je racionalna poslovna odluka banke. i domaća privatna banka bi jednako tako postupila. ne bi se zanašala parolama o nužnosti izvoza jer to uostalom nije njen posao.

Tko je glasao

Koji Babić? Mlađi ili

Koji Babić? Mlađi ili stariji?
Nisam čuo (još) da Jakovčević traži nacionalizaciju banaka, ali Ivan Lovrinović (koji je konkurirao za guvernera HNBa) otvoreno traži da Vlada kupi nazad banku. Čisto tako jeli, da bi imali nacionalnu banku.

Tko je glasao

Valjda Mate Babić onaj s

Valjda Mate Babić onaj s Ekonomskog fakulteta - imao je zdravih ideja, a ovo da hrvatska vrati vlasništvo na barem nekom od vlastitih banaka je duže vremena prisutan, govorilo se da država sve svoje, i državne tvrtke sve svoje novce prebace na Poštansku banku . To bi bilo dovoljno ali vjerojatno nije više moguće radi raznih razloga.

Problem je (kojeg potencira superhik) u tome da je financijska kriza u cijelom svijetu došla u najgore moguće stanje, u kojem prijeti recesija to znači povećanje nezaposlenih, jak teret na socijalnim fondovima uz smanjeno ubiranje PDV-a - vrlo opasna faza. Druge jače zemlje rješavaju to time da se vraćaju dogovornoj ekonomiji uz zaštitu nnacionalnih interesa pa se smanjuju kamate i poduzetnicima i građanima da bi se zadržala zadovoljavajuća razina potrošnje koja garantira punjenje PDV-a a time i socijalnu sigurnost. Kod nas se počinje provlačiti namjera povećanja kamata u filijalama (jer banke majke moraju smanjivati profite u vlastitim zemljama) što je nemilosrdni udar na hrvatske građane. Uz takvo ponašanje se nameće pitanje nacionalne banke (ne državne nego privatne ali nacionalno osviještene banke) koja bi i kod nas vukla razvoj a ne vukla u recesiju.

Da se razumijemo, superhik je onaj lik iz kultnih stripova Alana Forda koji je krao od siromaha da bi davao bogatima, nega vrsta izvrnutog Robin Hooda. Jest da je superhik lik iz stripova,ali je duže vremena živo prisutan na hrvatskoj društvenoj sceni (pa tako i njegove postove ovdje ustvari treba čitati u izvrnutom ogledalu).

Tko je glasao

Možda nebi bilo loše da

Možda nebi bilo loše da Hrvatski poduzetnici pređu sa poslovanjem svi u HPB uz dobrotvornu dokapitalizaciju iste sa iznosom od 10.000€ ili da oforme zajedničkim kapitalom neku novu banku. Kad bi svaki od poduzetnika investirao u dokapitalizaciju HPB ili u osnivanje nove banke samo 10.000€ temeljni kapital HPB-a bi se povećao za 1,5 MiL €, odnosno temeljni kapital nove banke bi iznosio 1,5 MiL €.

P.s Temeljeno na glasnom razmišljanju i podatku da u RH ima oko 150.000 pravnih subjekata :-))))

Tko je glasao

centralne banke su te koje

centralne banke su te koje smanjuju kamatne stope po n-ti put. to je naime i zadaća centralne banke. oduvijek bila! i nije revolucionarno uvedeno ovom krizom. teza da banke u hrvatskoj dižu kredite jer moraju spuštati u matičnim zemljama je apsurdna. naime ako centralna banka spušta referentnu kamatnu stopu, ako LIBOR pada onda i njihovi troškovi padaju. a zašto hrvatskoj rastu kamatne stope ili bi trebale rasti pa to već, zaboga miloga, i ptice na grani znaju. rizik od bankrota i jake devalvacije kune su sve snažniji.
privatna nacionalno osviještena banka je priča za pačiče male. dobar materijal za tribinu, za izbore, čak može biti i dobar markentinški slogan za samu banku, lijepo populistički zvuči. to su takve nebuloze da je uopće teško polemizirati sa tom tvrdnjom.

Tko je glasao

He, he. nick ti sve govori.

He, he. nick ti sve govori. Ja nisam nigdje uopće govorio o državnom vlasništvu, ali jesam o nacionalnim interesima koje treba poštivati svatko tko u Hrvatskoj živi ili radi - pa i hrvatske banke, i Dubrovačka banka su sve do prodaje strancima bile privatne. Riječ je ovdje samo o tome da vlasnik stranac i vlasnik domaći imaju različite misije, i da je došlo vrijeme da svatko misli na sebe. Zato se na toj razini ne mogu i neće tražiti rješenja nigdje u svijetu, a vjerojatno, potrudit ćemo se, ni ovdje u Hrvatskoj.

No da ne bi bilo zabune. Ja točno znam o čemu ti govoriš, a vjerujem i da ti ovdje točno znaš o čemu ja govorim, ali se razbacuiješ maglom, stavljajući u mi u usta nešto što nisam rekao.

Problem dakako nije u vlasništvu banke, vllasnik može biti i stranac i domaći, ali zašto ovdje zamagljivati istinu da je naše banke (bankarstvo) najprije urušavano i uništavano, pa sanirano iz proračun (od narodnog novca i krvavog PDV-a najvećeg u Europii), da bi potom bilo prenošeno na strane vlasnike, koji su nastavilo istu pljačku (jer kamate na kredite su bile "hrvatske" a ni približno onakve kakve su tamo u matičnim zemljama navodnih "stranih vlasnika", da su tako ostvarivani enormni profiti (koji su reinvestirani u temeljni kapital banaka (kad več tako dobro business cvjeta), a sada bi ovakvi te kamate još i podizali mada se u "matičniom zemljama" spuštaju.

Oni kojima nisu na srcu bili nacionalnio interesi do sada se ponašaju baš ovako kako se ponašaju "naše-strane" banke, bili stranci bili domaći ljudi vlasnici - baš kao superhikovi. Zbog tog sam prilično uvjeren da iza tog stranog vlasništva i nema toliko puno stranaca.

Mislim da smo s ovim završili našu malu i neobičnu diskusiju, u kojoj sam ja govorim jedno, a ti izvrtao u drugo. Ostavljam čitateljstvu da otkriva motive i interese takvih diverzija, one same za sebe dosta govore. Evidentno je da uopće nisi glup, zato sve što si rekao ima svoj smisao. Kakav? Ne treba objašnjavati! Ne meni.

P.S. Radi čitatelja upozorio bih na moj davni post od Sub, 24/02/2007 pod nasivom "Neprincipijelna koalicija!" (http://pollitika.com/neprincipijelna-koalicija) i moram priznati da sam i sam iznenađen da u postu starom dvije godine nažalost ni zarez ne bih promijenio! Možda je vrijeme da ga repostam, moram pitati Mraka uklapa li se to u pravila, ali je taj dvije godine stari post danas opet aktualan, možda aktualniji nego prije!

Tko je glasao

Fredi razmišlja: Možda je

Fredi razmišlja: Možda je vrijeme da ga repostam, moram pitati Mraka uklapa li se to u pravila, ali je taj dvije godine stari post danas opet aktualan, možda aktualniji nego prije!

Fredi, pusti pravila....repostaj svoj post da čujemo kakvi bi komentari danas pali na tu temu; usput, daj malo razradi tezu da "strani" vlasnici možda i nisu strani, ili barem ne jedini vlasnici hrvatskih banaka u stranom vlasništvu; možeš li nešto konkretnije naslutiti tko, što, kako, kada...?..

CC

Tko je glasao

još nisi naučila citate a

još nisi naučila citate a poslao sam opet formule.

A ovo drugo (o bankama i staom postu) ću razmisliti i možda repostati popodne sada moram u grad - no indikativno je da danas razgovaramo o nečemu što nam je rađeno više od dvije tri godine - a što je drugim riječima bilo izvlačenje kapitala iz Hrvatske. Naime banke su svoje enormne profite ostvarivali u Hrvatskoj na visokim kamatama (višim od onih u Aistriji, Njemačkoj isl) a koji su u samo jednoj godini nadmašivali sve što je država za njih dobila kad ih je prodavala, i taj superprofite je navodno dodavan u temeljni kapitalšto sei tretiralo kao - strana investicija. Ma kako može profit ostvaren u Hrvatskoj biti strana investicija. Ja nisam bankar ali imam jaku logiku. I pitanje je da li su i koliko doista ubacili u povećanje temeljnog kapitala, a koliko su već izvezli - jer bankari znaju osjetiti krize puno prije drugih - oni se bave novcem i znaju kad je prenapuhan.

Ovo treće (tko su zaista vlasnici) je jedna slutnja koja se temelji na sudbini Hypobanke. To je bila mala banka kažu pred bankrotom kad je u Jugoslaviji započeo mrat, ali je onda narasla do diva i za autsrijske uvjete (a u njoj i okolo nje su se vvrtili razni naši mudraci ranka Barać, Zagorec, i kompanija). Već se zaljulala kad je vjerojatno novac se iz nje počeo odlijevati (radi kontroila austrijskih vlasti što za nijednu banku nije dobro jer je ugled i msigurnost banke prije svega). Sada prvi otpuštaju radnike, a prije mjjesec dana su nam jedan virman od cca 10.000 kuna (kojeg smo poslali jer smo imali novac na računu) prebacivali na račun hotela u tri navrata - što je znak nelikvidnosti - a to je opasna stvar.

Gdje je novac koji se s Hypobanke selio. Banke nisu nikada vlasnici svojeg novca nego oni koji ga tamo drže, ali oni s njime rade, i moraju raditi. Kako objasniti da je Pašalić dobio ogroman kredit za gradnju u Istri (s čime se banka zadovoljiila kao garancijom??).

Trebali bismo se dozvati opameti i kao Evo Morales ili HugoChavez sve to renacionalizirati - ali mislim da takav scenarij u hrvatskom slučaju ne ide. Naime, naša poduzeća su se zaduživala najprije u tim domaćim-stranim bankama, a onda je mjerama Rohatinskog zaustavljeno unutarnje zaduživanje države no nastavilo vanjsko (uz garanci9je i hipotekarna zaduživanja) Dakle imamo situaciju da su banke-kćeri u Hrvatskoj ostvarivale ogromne superprofite koje su ubacivali u povećanje temeljnog kapitala, a kad je Rohatinski povećao obvezne rezerve i smanjio kreditni potencijal poduzeća su se nastavila zaduživati u bankama-majkama (uz podršku kćeri) pa sada imamo ogromne milijarde eura vanjskog duga garantiranom imovinom u Hrvatskoj. Pitanje je čega smo mi kao nacija upoće vlasnici. cca 40 milijardi eura duga je 280 milijardi kuna a proračun nam je cca 120 milijardi.

?????

Tko je glasao

Evo Morales i Hugo Chavez? O

Evo Morales i Hugo Chavez? O majko božja!!! onda nije ni čudo kakve stavove imaš kad su ti to idoli. o nekakvom izvlačenju kapitala iz hrvatske se ne može govoriti jer hrvatska ima neto priljev kapitala. naveo sam već ranije- zagrebačka banka je dokapitalizirana u 2006. sa 3.5 milijarde kuna. da bi se taj iznos kroz dividendu izvukao iz hrvatske na osnovu dividenda iz prijašnjih godina potrebna su desetljeća.

Tko je glasao

Sta si ti sinko novi ovdje?

Sta si ti sinko novi ovdje? Pa trabunjam ja to sa dokapitalizacijama vec godinu i kusur i niko ne trza, vec nastavlja po starom.
Pace, ovo malo drzavne banke je pod takvim naporom i pritiskom da bi moglo biti jezicac na vagi ako se kriza po nasim bankama krene jos vise siriti.

Tko je glasao

He, he! U 2006. godini

He, he!
U 2006. godini najveća dobit Zagrebačke banke (objavljeno 19.2.07 19:09 na business.hr): Najveću dobit prije oporezivanja u 2006. godini imala je Zagrebačka banka - 1,079 milijardi kuna, prema privremenim nerevidiranim podacima o bankama, na dan 31. prosinca 2006., koje je objavila Hrvatska narodna banka..

Bruto dobit banaka u Hrvatskoj u devet mjeseci 3,8 milijardi kuna( Poslovni dnevnik - tiskano izdanje 13. studeni 2007.): Po tim je privremenim podacima najveću bruto dobit iskazala ZABA, u iznosu većem od milijarde kuna, odnosno 1,05 milijardi kuna. Neto kamatni prihod porastao je za 17,1 posto na 1,47 mlrd. kuna "zbog rasta kreditne aktivnosti u svim segmentima poslovanja", stoji u priopćenju ZABE-e. S druge strane neto prihod od naknada i provizija povećan je za 32,3% na 580 milijuna.

Lani su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku bila najviša od njezina osnutka(08.01.2008. HINA): Raspodjela: U prvih devet mjeseci 2007. iz inozemstva je uloženo 2,7 milijardi eura. Vlasnička ulaganja iznosila su 1,55 milijardi eura. Na zadržanu zaradu odnosi se 508 milijuna eura. Ostala ulaganja, koja uključuju kredite iznosila su 657 milijuna eura.
Bankarstvo je djelatnost koja je i u proteklih 15 godina privukla najviše inozemnih vlasničkih ulaganja, više od 4,8 milijardi eura ili 35,6 posto. Slijede proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda sa 1,68 milijardi, te pošta i telekomunikacije sa 1,4 milijarde eura.
.

Tablica 1. Udio aktive stranih banaka u ukupnoj bankovnoj aktivi odabranih tranzicijskih zemalja Za lipanj 2000.(http://www.hnb.hr/publikac/istrazivanja/i-012.pdf)
............................ 2001 .............. 1999.
Estonija .................97....................62%
Letonija................. 97%................66%
Ceska ...................93%................ 48%
HRVATSKA ..........89% .............31%
Albanija.................87%....................63%
Slovacka...............83%
Litva .....................81%...................45%
Bugarska...............75% .................47%
Poljska .................69%...................56%
Madjarska ............62%..................65%
Makedonija............53% .................12%
SLOVENIJA ........16%................11%

Itd.

Tko je glasao

doista ne vidim kakvom se ja

doista ne vidim kakvom se ja to maglom razbacujem ni što ti stavljam u usta što sam nisi napisao a još manje mi je jasno što bi trebalo značiti "sve što si rekao ima svoj smisao. Kakav? Ne treba objašnjavati! Ne meni."
no da krenem redom. točno da nisi govorio o državnom vlasništvu no ja to nisam ni napisao. napisao sam nešto drugo. to da privatno domaće vlasništvo i privatno strano vlasništvo imaju isti interes. logičan za svakog poslodavca. on se u konačnici zove profit. to je sva njihova misija. možemo to zvati poslovno-partnerskim odnosima ili kako već no banka će posuđivati onome tko može vratiti. zar doista netko misli da će gurati jedan segment gospodarstva zato jer je to nacionalni interes? ja doista ne bih volio biti dioničarem takve banke.
Točno je da su hrvatske banke propadale( a valjda bi trebalo biti i znakovito što više ne propadaju), no iz tvojih bi se riječi "propale- sanirane državnim novcem-prodane strancima" dalo zaključiti, a ti me ispravi da nebi bilo da ti opet stavljam riječi u usta, kako se radi o smišljenoj zavjeri. nekako u taj scenarij ne mogu vjerovati. jer u kakvom su stanju bile banke 90-ih nije čudo da su propale. sjetimo se onih bajnih kredita u vrijeme ogromnih inflacija još za bivše države protiv koji se banke nisu zaštitile a ljudi praktički besplatno gradili kuće, kupovali aute itd.. pored toga, manje više sve tranzicijske zemlje su prošle isti ili sličan put i na kraju završile u rukama onoga sa većim kapitalom - bogatog stranca iz EU, bilo šveđanina, nijemca, austrijanca, talijana, francuza ili grka. mislim da se radi o prirodnom procesu koji nije karakterističan samo za financijski sektor.
što se kamata banaka tiče i razlika između kamata u matičnim bankama te hrvatskih banaka u vlasništvu matica, ne vidim što je tu sporno. kreditni rizik u hrvatskoj te ostalim tranzicijskim zemljama s jedne i italiji, njemačkoj, austriji s druge strane se razlikuju. tako da priča o pljački putem visokih kamata ( a molim da se vodi računa kolike su kamate bile prije i poslije prodaje strancima) ne drži vodu.
ako se pogledaju CDS-ovi za tranzicijske zemlje vidjet ćemo da oni rasti što znači da tržište spekulira da postoji veći rizik na ovim našim tržištima. u matičnim zemljama centralne banke snizuju kamatne stope tako da to nije za usporedbu.

Tko je glasao

Rekoh da neću raspravljati,

Rekoh da neću raspravljati, i neću, jer ću se konkretnije vratititi repostom jednog mog dvije godine starog posta, i malo ga osvježiti s dodatnim spoznajama. Dio tog materijala mžeš naći na linkovima gore u odgovoru "obalidalekoj"

Glede pitanja što ja a što ti znaš, teze koje ovdje zastupaš su poznate ali više nisu aktualne, jer ih demantira kriza, i ponašanja u krizi. U svijetu jer kod nas o još zapravo nije došlo!! Danas su veći Evo Moralesi od samog Eva Moralesa i Huga Chaveza - Bush i Obama u Americi (koji ubacuju nevjerojatne državne milijarde u financijski i gospodarski sektor), ili Szarkozy i Angela Merkl odnosno cijela EU. Naime, taj novac nije poklon vlasnicima nego njihovo izvlaščivanje. A kad se mijenja vlasnička struktura banke, država (porezni obvezici) postaje vlasnici i kompqanija i svih zaloga (nekretnina). Tako trenutno na djelu imamo ogromnu resocijalizaciju vlasništva (koje se nekada zvalo državni ili samoupravni ili kajgod socijalizam- naravno na malo dugačiji način!!). Američka država svojim proračunskim rezervama kupuju svoja poduzeća i poduzeća u inozemstvu na koja su njihove banke i poduzeća sjela. Mađarska država će sutra isto tako preko svojih kompanija (npr. MOL) ili banaka (OTP) postajati suvlasnik i mašarskih i hrvatskih vrijednosti. Hrvatska neće biti vlasnik ničega jer je sve rasprodala svoje rasprodala.

Kao razjašnjenje stanja koje je donedavno bilo i koje je danas nastalo opisao bih jedan događaj.

Poslije ukidanja Ministarstva tuirizma (pripajanja Kalmetinom megaministarstvu) turistička industrija se zabrinula, pa su Kalmeta i Mičić formirali nekakvo fantomsko tijelo savjetnika od "viđenih hotelijera i turističkih radnika". Nitko nije slušao, a nisu baš imali koga slušati (jer je to tijelo bilo popunjeno novim sveznajućim mudracima). Na par tih sastanaka je glavnu riječ vodio Štrok (koji je svoje znanje stjecao u engleskom kapitalizmu, a imanje podobnim vezama, kao i mnogi drugi u Novoj Hrvatskoj - nije važno kojom bojom su se premazivali jer je isti koncept vladao). Tumačio je svoje ideje (ove tvoje ideje) kao navodno jedino ono što ima smisla i budućnosti. To je dosadilo poznatom hotelijeru i agentu Lovru Misiru (koji je pak znanje sticao u Dubrovniku u vrijeme "crnog komunizma", a imanje u Njemačkom kapitalizmu), pa je presjekao Štroka otprilike ovako: "Daj Štrok pamet u glavu. Mi smo ovdje neki novi vlqasnici samo privremeno, jer se sve će ovo vrlo brzo se preokrenuti i postati narodno!"

Naravno, preokret je došao brže nego što je Lovro mislio, ali naravno u novim više nego neugodnim uvjetima, jer se ništa se neće vratiti na ono što je bilo pa prošlo (ni crni komunizam, ni samoupravni socijalizam, a bog i bogme ni superhik-liberalizam) koji je u samo ovih cca 25 godina (od Pada Berlinskog zida) napravio "crnu rupu" u svjetskoj ekonomiji.

Tempi passati! Kratko je trajalo. Ja posve razumijem tvoj žal za sustavom koji je upravo pred našim očima propao a baš s se u nemu počeo fino osjećati (ma kako ga danas zvali) ili strahom od povratka nekih starih stvari (za koje smo mislili da su prošlost - ma kako ih danas zvali) - ali tu nema pomoći. Ja osobno bih volio da je taj tvoj koncept bio uspješniji, jer bih osobno i sam bio bolje prošao. Ali lznanje će uvijek dominirati (no znanje ne dolazi s boljim drštvenim pozicijama) a lopovluk i podvale uvijek imaju cijenu. Obično ih narod ili porezni obveznici (kako ih već danas zovemo) plate. Ali ne treba biti naivan - oni imaju pravo pitati i za odgovornost (pa treba razumjeti strah koji izbija iz ovakvih napisa).

Tko je glasao

što kriza demantira? moje

što kriza demantira? moje teze o štetnosti državnog vlasništva? moje teze da prodaja banaka nije razlog hrvatskih ekonomskih problema? iskoristimo za ovu priliku jednu analogiju. 30-ih godina, za vrijeme Velike ekonomske krize slični glasovi su dolazili iz Moskve budući da SSSR nije bio u ekonomskim problemima. pa vidimo kako je to završilo. tako se i danas nude neobične alternative, ovaj put u vidu chavezovog i moralesovog puta. ni bush ni obama, ni merkel ni sarkozy se ne mogu usporediti sa tom dvojicom pajaca. ulazak države u zapadnim zemljama u vlasničku strukturu( na različite načine da ne otvaramo sad to) je tek privremene prirode i posljedica krize. nije za vijeke vijekova. nije dio ekonomskog programa kao što je to u venecueli. ako se hrvatskoj slično dogodi, logično je da država intervenira. bar u tome ima iskustva iz 90-ih.
koji je to sustav propao? što se babi htilo to se babi snilo! :) I btw. prestani mi imputirati stvari. ipak se ne poznajemo! ovako ispada da nemaš argumenata pa moraš skrenuti na osobno.

Tko je glasao

Iako se slažem s dobrim

Iako se slažem s dobrim dijelom napisanog, ne mogu prijeći preko dvije stvari koje su me zasmetale.

Prvo, teza o visokim cijenama nafte kao ključnom izvoru punjenja proračuna mi se čini pretjeranom. Zbroje li se prihodi od PDV-a i trošarina, oni još uvijek ne čine pola prihoda proračuna. A tu je riječ o UKUPNIM prihodima od PDV-a i trošarina. U njima nafta i naftni derivati svakako čine značajan dio, ali ne i baš toliki da bi samostalno mogli presudno utjecati na proračun.

Da sad ne ulazimo u raspravu oko toga da povećanje cijena naftnih derivata za posljedicu, prije ili kasnije, uvijek ima smanjenje potrošnje, pa samim tim i poreznih prihoda.

Drugo, odakle podatak da turizam troši 90 posto uvoznih proizvoda? Po mojim izvorima, taj je udio na razini od 30 do 40 posto (i to je daleko previše, da se razumijemo). Dakle, je li tih 90 posto paušalna (da ne kažem odokativna) procjena ili iza nje stoji neko relevantno istraživanje, analiza ili nešto slično?

Tko je glasao

Dotaknuo si interesantne

Dotaknuo si interesantne detalje:

Da sad ne ulazimo u raspravu oko toga da povećanje cijena naftnih derivata za posljedicu, prije ili kasnije, uvijek ima smanjenje potrošnje, pa samim tim i poreznih prihoda.

Upravo nam se to deogodilo i to sam i ovdje i još u jednom postu obradjivao. Kratkoročno poskupljenja (od nafte pa dalje sve što to povuče) radi inercije (ona inercijska formula) na brzinu poprilično napuni proračun, ali dugoročnije izaziva štetu - ta to i jest bila poruka ovog posta - i ne samo na razini cijena goriva nego i na raznim kratkotrajnim mjerama koje se stihijski provode pa tako navlače i dugoročniju štetu.

Drugo, odakle podatak da turizam troši 90 posto uvoznih proizvoda? Po mojim izvorima, taj je udio na razini od 30 do 40 posto (i to je daleko previše, da se razumijemo). Dakle, je li tih 90 posto paušalna (da ne kažem odokativna) procjena ili iza nje stoji neko relevantno istraživanje, analiza ili nešto slično?

Ovih 90 % jest "odokativna" isto onoliko koliko i ona od 30-40 % (što se također čini prevelikim). Sustavno to nije nitko istraživao, mada je Mato Crkvenac, kad je bio ministar, već tada pročitao to isto iz makroekonomskih brojki). Uvozna komponenta u turizmu je već tada bila toliko velika da pod tadašnjim i sadašnjim uvjetima zaista nije zasluživala izvozni status, a mislim da su se stvari još pogoršala.

No ovisi i na što se takve "odokativne" procjene odnose: Ja sam doista istraživao u hotelskim nabavama (postoji takav moj post ovdje http://pollitika.com/uzurpatori-2-tko-ste-vi-uopce-gospodine-friscic i), i zaista je oko 90 % hrane uvoznog porijekla (osim u sezoni kada ima više domaćeg povrća na tržištu pa padnu cijene i uvozno se ne isplati). Razlog je dvojak:

Prvi je da je domaća proizvodnja nedostatna i bez kontinuiteta, a hotelske nabave vole to jednostavnije i jeftinije rješavati (po formuli telefon, narudžba,dostava). Naša proizvodnja hrane je uglavnom skuplja i neorganizirana - pa tako i manje dostupna.

Drugi je razlog da se hoteli kapitalom i psolovno-vlasničkim odnosima vezuju uz velike trgovačke lance, a oni su uglavnom na bazirani na uvoznoj hrani koja je jeftinija od naše (jer je subvencionriana a i njihov proizvodnost i profitabilnost je veća).

A to sa subvencijama je poseban "štos" jer smo nedavno bili svjedoci da je Todorić naplatio najviše subvencija iako je masovo uvozni specijalist. Imaju on i drugi i proizvodnje, ali je to često samo predmet glume (na što su me upozoravale neke hotelske nabave u svezi "domaćeg" porjekla stranih roba).

Ja ne mislim da je Dubrovnik u ovom pogledu nekakav izuzetak, mada u prostorima s jakom proizvodnjom hrane negdje neki mogu biti u povoljnijim uvjetima.

Tko je glasao

Drugi je razlog da se hoteli

Drugi je razlog da se hoteli kapitalom i psolovno-vlasničkim odnosima vezuju uz velike trgovačke lance, a oni su uglavnom na bazirani na uvoznoj hrani koja je jeftinija od naše (jer je subvencionriana a i njihov proizvodnost i profitabilnost je veća).

A što kad bi država preusmjerila dio poticaja za poljoprivrednu proizvodnju u turizam pa hotelima i onima koji se bave turizmom iste isplaćivala prema računima iz kojih bi bilo vidljivo koliko su hrane domaćih proizvođača kupili i plasirali kroz svoju ponudu?

Pa da Todorić i razni drugi "domaći" proizvođači svoje poticaje za poljoprivredu dobiju tek i ako doista hranu proizvedu i plasiraju je kroz turizam.

Ne bi li se tako bar malo mogao smanjiti uvoz hrane?

B-52

Tko je glasao

uz pretpostavku da

uz pretpostavku da rohatinski stručno i najbolje što zna obavlja svoj posao te da je pouzdan, pitanje je, je li mogao odabrati i drugačiji način upravljanja.

da je kuna stalno lagano slabila prošlih godina, možda bi izvoz i proizvodnja bili veći, a krediti izgledali manje privlačno te bi bilo manje zaduživanja, i manje potreba za ograničavanjima zaduživanja i povećanjima rezervi banaka.

bi li on mogao promjeniti način na koji je vodio hnb, i branjenja jake kune i da je htio s obzirom odakle je došao.
a došao je iz agrokora koji je veliki uvoznik, ali i veliki dužnik.
slabljenje kune poskupljuje uvoz robe, a istovremeo otplata dugova postaje skuplja.

Tko je glasao

Svjetsko gospodarstvo je

Svjetsko gospodarstvo je usporilo do te mjere da se nafta sve manje traži. Sreća da je zima relativno hladna pa se energenti ipak troše (mogu li Rusi utjecati na vremenske prilike, baš se pitam?).
Cijene nafte će do daljnjeg ostati niske. Više nije moguće ni kontrolirati tržište smanjenjem proizvodnje, jer i Arapi od nečega trebaju živjeti.
Bit će teško bez vidljivog kraha uopće doživjeti lokalne izbore jer u Hrvatskoj više nema novaca.

Da je i HNB upao u histeriju govori i ovo (od danas):

S ciljem očuvanja stabilnosti tečaja odnosno ograničavanja deprecijacijskih pritisaka na kunu u odnosu na euro Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku kojom se obračunati devizni dio obvezne pričuve koji se izvršava u kunama POVEĆAVA sa 50 na 75 posto.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=37ca94a6-dfb8-4ab2-b2e7-19e81...

Kad se politika mijenja iz sata u sat, rub je već iza nas i sad već padamo.

Tko je glasao

I zato nema puno

I zato nema puno filozofiranja, prije nego padnemo skroz, država treba proglasit bankrot! Treba podvuć crtu u svemu! Napravit inventuru i uz pomoć MMF-a preustrojit loše i postavit dobro.
Nažalost čeka nas dug i trnovit put do stabilnosti, no krajne vrijeme je da neki stanu pred ogledalo, pred institucije pravne države a prvenstveno pred Narod!

Tko je glasao

@Karlo, Ti kao čovjek koji

@Karlo, Ti kao čovjek koji zna i zarađuje svoj novac izričito samo svojim znanjem i stručnom sposobnosti jako dobro raumiješ da bankrot treba proglasiti odmah i sad. Imperativ poslovanja ako si propao.
Problem je jedan jedini: Koliko političara i onih na vlasti i u vlasti je zapravo ikada svojim znanjem i stručnošći zaradilo i jedan jedini dolar?
Nisu li zapravo njih 85% CIJELI život bili samo stranački aparatčici ove ili one stranke?
To su ljudi koji uopće ne poznaju život, poglavito stvaralački život u smislu godpodarstva.
To je najveća tragedija Hrvatske, na vlasti su ljudi koji nikada nisu radili ni zaradili!

Tko je glasao

Zato smo tu da ovo stanje

Zato smo tu da ovo stanje promijenimo!

Tko je glasao

Amen. Ovo je doslovce ona

Amen.

Ovo je doslovce ona tužna istina... banda je samo preokrenula kape i postala banda lopovska!

i u tome grmu je onaj zeko!

ref: To je najveća tragedija Hrvatske, na vlasti su ljudi koji nikada nisu radili ni zaradili! (by jelenska)
Jakša

Obrisan

Tko je glasao

@frederik, sliku ovog

@frederik, sliku ovog čovjeka kojeg si zalijepio uz svoj tekst, svi Hrvati trebaju isprintati na veliki format, objesiti na zid i svaku večer zapaliti svijeću ispod tog "oltara" te se obiteljski moliti za njegovo zdravlje.

Sve ostale političare, stranačko znakovlje i zastavice slobodno mogu baciti u smeće!

P.S. @frederik, da ne googlam - tko je sada predsjednik MMF-a?
Bojim se da će vrlo uskoro i moja unučica znati kako mu je ime - kada počne kresanje svih plaća u ovoj državi koja je već bankrot, samo to još nije javljeno svima.

Kada bi ono trebala početi isplata plaća vojsci, policiji, sudstvu, zdravstvu... za dva dana, zar ne?
Živi bili pa vidjeli!
"Nemam" pojma zašto - ali sjetih se jedne zemlje - Argentine!

Tko je glasao

ima više razloga za

ima više razloga za slabljenje kune:

a) HNB je oslobodila veliku količinu pričuve banaka pa banke sada kupuju devize i šalju ih van (velika potražnja za kunama generira slabljenje tečaja po definiciji)

b) HNB sam može donekle utjecati na tečaj i to su djelomično radili a razlog bi mogao biti čisto kozmetičke prirode tj. kako bi rekli da je kuna stabilna (tečajevi se promatraju na prvi i zadnji dan godine i ako izbrišemo ovo između ispada da je kuna iznimno stabilna valuta)

c) različitim igračima čiji je portfelj u devizama (mirovinski i ostali fondovi) a zbog velikih gubitaka u protekloj godini je u interesu da kuna bude slaba kako bi iskazali što bolje podatke

a vjerojatno ima neki motiv koji sam propustio

Tko je glasao

a) definitvno -

a) definitvno - spektakularan rast BDP-a u 3. kvartalu možda je potaknuo strane investitore razmisle o povlačenju i da nalože svojim bankama kupnju eura
b) ok, ali gleda se i period average tečaj, pa ti to baš i ne stoji... (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/statisticki_pregled/h10.xls?tsfsg=3213...)
c) ok, ali motiv je drugačiji: treba zacementirati cash euro pozicije jer o njima ovisi kreditni rejting u idućem razdoblju.

HNB budno prati sve pokazatelje, i sitnim prilagodbama održava kunu kratkoročno stabilnom. Nažalost, trenutno ne postoji alternativa politici stabilnog tečaja, no sumnjam da će euro u skoroj budućnosti pasti ispod 7.22. Ako ikada uđemo u euro zonu, nikako nebi bilo dobro da euro bude fiksiran tako nisko.

Tko je glasao

moram se samo ne složit oko

moram se samo ne složit oko cijena kave na Markovom trgu isl. te trajne štete hrv. turizmu.. Imao sam prilike prošlih godina proći po Francuskoj, Italiji, Njemačkoj.. i još uvijek smo jeftiniji dobrih 10-30% za istu uslugu..
sumnjam i da će se kriza dramatično odraziti na turizam. tu ljudi zadnje šparaju.. da će biti lošija od 2008-e..vjerojatno..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

To da smo jeftiniji, stvarno

To da smo jeftiniji, stvarno vise nije istina. Recimo, Berlin je uistinu znacajnije jeftiniji od Zagreba. istina je da su neki veci gradovi u zapadnoj Evropi jos uvijek skuplji(npr. Paris, Muenchen), ali to nisu gradovi i zemlje s kojima se mi trebamo usporedjivati. Sto se turizma tice, trebamo se usporedjivati s npr. Turskom, Bugarskom, Tunisom, Marokom ili Spanjolskom. A te zemlje su uistinu jeftinije. Trenutno zivim u Engleskoj i kad sam dosao, omjer funta: euro je bio 1:1.8. Tada mi se sve u Engleskoj cinilo (i manje-vise svakome tko je ovdje dosao iz druge zemlje) strasno skupo. Trenutan omjer je 1: 1.08 i kad sad preracunavam cijene, imam osjecaj da je sve puno, puno jeftinije nego u Hrvatskoj. Prije u trgovinama skoro da nije bilo stranaca iz euro-zone, sad je sve puno Francuza, Nijemaca i Nizozemaca koji kupuju sve, od odjece do hrane i bijele tehnike sto trenutno i spasava Britaniju da ne potone dublje u recesiju.

Tko je glasao

Prije u trgovinama skoro da

Prije u trgovinama skoro da nije bilo stranaca iz euro-zone, sad je sve puno Francuza, Nijemaca i Nizozemaca koji kupuju sve, od odjece do hrane i bijele tehnike sto trenutno i spasava Britaniju da ne potone dublje u recesiju.

Višestoljetna imperija je konačno pala. Sada je znači kao nekada Mađarska, ČSSR, Poljska ..., spašava što drugi kupuju a brzo nećete moći doći na Jadran i slične elitne destinacije gdje jaka kuna, EUR i ostale valute drže vrijednost.

Amerika i Engleska biće zemlja proleterska.

Pripremaj se za bijeg dok je vrijeme.

Tko je glasao

Najjeftinije što ćete

Najjeftinije što ćete platiti pivo u Berlinu je 2,5 (0,33) ili 3,20 eura (pola litre)... (osim u raznoraznim rupčagama :), no kod nas je žuja u rupčagama 10 kuna)) pa do 4 eura..

kava euro i pol do 2,5..

Hrana u restoranu je usporediva, iako u prosjeku vjerojatno malo skuplja za bolje restorane..

Uz napomenu da je Berlin lowcost . Odi malo dalje i cijene su 20% višlje..

Tako da ne znam otkud ljudi dolaze s ovakvim dezinformacijama? I onda se čitave rasprave iz toga razviju..
A da se mi trebamo uspoređivati s Turskom i Bugarskom, ne bih baš rekao.. (ne što se tiče turizma barem :)).
Odjeća u H&M-u i ostali uvoz u Engleskoj vjerojatno jest jeftiniji, ali ne i turistička ponuda..

Čovječe, pišeš nebuloze

Nismo više dirtcheap ali smo jeftiniji, a priroda koju mi toliko volimo omalovažavati (jer je naše) je puno ljepša nego u većini zemalja EU. A odi na Mallorcu pa napiši kak je tamo jeftinije.. malo sutra..

I stranci uopće nemaju tako loše mišljenje o nama koliko mi sami.. vrlo tipično za Hrvate..

sad da ima cjenovnih ekscesa, kako kod nas, tako i vani, to je jasno.. zato se pogleda cjenik prije nego se naruči..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ta ista rupčaga u kojoj je

Ta ista rupčaga u kojoj je pivo 10 kuna i kava 5 kuna ostvaruje mjesečni bruto prihod od 100.000,00 KN i ostvaruje netto dobit od cca 18.000 kn. Možete mislit kolika je zarada kod ostalih koji naplačuju to isto pivo i kavu višestruko. Samo podatak za kallkulaciju, ulazna vrijednost robe koja se prodaje sa svim potrošnim materijalom mjesećno ne prelazi 33.000,00 KN. Toliko o realnosti i standardu u Hrvata.

Tko je glasao

A s kim bi se mi morali

A s kim bi se mi morali usporedjivati, barem sto se turizma tice, nego s Bugarskom i Turskom (i ostalim Mediteranom)? Usporedbe s Parizom ili Londonom ili St. Moritzom su glupe. Britanija je trenutno jeftina (a ima vise razloga zasto je funta devalvirala u odnosu na euro i dolar), i izvan Londona sto se tice cak i usluga i jeftinija od Hrvatske, tako da to ne stoji samo za H&M. Recimo, ako je kava negdje 2 funte, to je prije dvije godine bilo 25 kuna, sad je 15, sto je velika razlika. Inace, postoji nebrojeno statistika koliko gdje vrijedi jedan euro, i Hrvatska je prema njima skupa zemlja. Sto se tice prirode, vjeruj i turska obala je predivna, Carigrad jedan od najzanimljivijih europskih gradova ( i jeftiniji od Zagreba:), a i starogrckih spomenika ima koliko hoces. A Spanjolska nije samo Mallorca. U zadnje pola godine je isto tako madzarska forinta izgubila oko 20% vrijednosti, a ceska kruna oko 15%, sto znaci da smo za Cehe i Madzare za toliko skuplji.

Tko je glasao

gle majstore ja sam ti dao

gle majstore ja sam ti dao konkretne cijene a ti se pjeniš bez argumenata.. jesi bio u Bugarskoj ili Turskoj? Da, možemo se uspoređivati s "ostalim Mediteranom" i tu smo jeftiniji..ne mnogo ali da..
Ako su ti neke usporedbe glupe, zašto si ih dao? (i da, ti si ih prvi dao)
Što se tiče Bugarske i Turske, misliš da se u Turskoj smiješ karat na javnoj plaži? i koliko ih priča talijanski, njemački i engleski? Kakavi su sanitarni uvjeti? jel to neki brend, kažeš bio sam u Turskoj a pičke se onesvijeste? vidiš Hrvatska je brend (ne znam točno zašto i kako je postala, ali jest). to se plaća, majstore..
i ne znam kakve ti to statistike gledaš, ja gledam cijene noćenja, restorana i kafića na različitim lokacijama. a ti odi tamo pa im reci da su oni po statistici jeftiniji i da ti nećeš platiti više od statistike.. odnesi im funte dok ih još primaju..
a na VB turističku ponudu ne treba trošiti previše riječi.

lijepi pozdrav

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Svaka rasprava s tobom je

Svaka rasprava s tobom je bespredmetna jer se vjerojatno u zivotu nisi makao iz kafica u kvartu.
Pozdrav i tebi.

Tko je glasao

eto ga opet :)

eto ga opet :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Da bih približio vaša samo

Da bih približio vaša samo naizgled udaljena stajališta iskoristio bih situaciju da dadem nekoliko naglasaka.

- Hrvatska zaista jest nekakav brand, mada ni mi sami ne znamo kakav, jer brend stvaraju kupci a ne prodavači - prodavači brand moraju raditi po ukusu kupaca. Dubrovnik je pomalo paradigmatičan slučaj, u kojem još stoji neupotrijebljeno (neobnovljeno) cca 5000 soba predratnih kapaciteta (10.000 kreveta) pa imamo situaaciju da brand Dubrovnik još uvijek više vrijedi od njegovih stvarnih mogućnosti.

- Ti još uvijek neobnovljeni kreveti (koje brand Dubrovnika zaslužuje) je nastao radi muljanja na razinama države (HFP, Vlade i raznih pripuza) koji su vidjeli velebne palače (hotele) i bacili oko na njih pa su mislili da kad i ako ih dobiju obogatit će se samim time kad ih dobiju po podobnosti (za nikakav novac - kao npr. Otok Znanja i Sunčani Hvar). No sve te velebne palače su živi gospodarski organizmi koji koštaju dosta i u hladom pogonu, a još više u "toplom" pogonu - treba znati raditi i to kvalitetno ("value for money"). Dakle Dubrovnik je imao tržišnu prednost kao već dobro uhodani brand ali radi sitnih i sebičnih razloga se nije razvijao kako zaslužuje i može.

- Ne postoji elitni turizam, nego samo elitne enklave unutar masovnog (nije zaludu turizam prozvan najvećim businessom 21 stoljeća a najveći business može bitit samo masovan proizvod). Malo tko vodi računa otome da se ustvari prodaje destinacija, a ne hotel (odnosno hotel u destinaciji - jedan jedini hotel teško postaje brand - to jedino može Dubai gdje se može ubaciti mnoštvo petrodolara u pijesak i napraviti čudesan hotel unutar pustinje i daleko od svijeta). U Dubrovniku već duže vrijeme vlada zabluda da treba graditi samo superluksuzne hotele, ubacuju se (peru) ogromni novci a tržište to ne prihvaća pa upravo ti najskuplji hoteli beru negativne rezultate. Pritom se destinacija Dubrovnika ponaša ekscesno pa previsokim cijenama nadoknađuje siromaštvo ponude (opet problem zvan "value for money"). Mnoštvo brodova (na krstarenjima) stvaraju iluziju gužve koja je ustvari izostala (u kolovozu i rujnu - u najprodavanijim mjesecima- zabilježen je čak i pad fizičkog prometa uz financijske gubitke). Mnogi se spore oko toga je li toliko brodova dobro za destinacju ili ne. Ja npr. mislim da jest dobro ali onda to revidira koncept Dubrovnika od 5 i 6 zvjezdica. Dubrovnik je realno destinacija masovnog turizma (mada će to u stvarnosti malo tko priznati - jer oni koji su upucali milijune eura u svoje hotele i vile to jednostavno ne žele prihvatiti) Najvažniji dio dubrovačkog branda su gradske zidine koje su ove godine jedine ostvarile odličan rezultat - a to je rezultat brodova a ne hotela.

- Naravno, brand se gradi i s vremenom dograđuje uz mnogo truda, ali isto tako olako razgrađuje. Dubrovnik ima problem da je izvikan kao elitna destinacija, da se investira u najskuplje krevete u kojima je servis isti na razini od 3 do 5 zvjezdica, a da se u destinaciji ništa ne čini, To je donekle dobro išlo dok je svijet još prividno dobro živio, ali sada se stvar zaoštrava jer će turizma i dalje biti, no svojih 7 dana odmora će Englez nastojati provesti tamo gdje neće platiti veliki novac. U masovnom turizmu nije svejedno da li ćeš 14 dana provesti za 200 Eura na superluksuznom brodu, ili 2.000 eura u dubrovačkom Excelsioru, ili 500 u iste kategorije hotelu Antalije - što je krajem listopada bila vrlo konkretna opcija).

- I varate se, dok mu stagniramo u produktu, drugi grabe naprijed. I produkt se mijenja, i ukusi se mijenjaju, i motivi se mijenjaju. Npr. Crna Gora ruskim kapitalom nameće vrlo visok standarde hotelskog smještaja a izgrađuju i image destinacije (Madonna, Rolling Stonesi isl imao sam prilike pomagati momladini miz Zagreba ići u Budvu na koncert Kravitza). A Turska zaista ima i ijepih predjela i luksuznih hotela uz umjerene cijene. A kad priznamo da je turizam ipak masovna pojava, onda nam je i Bugarska konkurent (i realno jest). Touroperatori idu tamo gdje mogu sastaviti suvisle programe, a u Hrvatskoj su oni skoro nestali - jer se u Hrvatskoj teško može sastaviti suvisli touroperatorski produkt. Ja nisam siguran da će agencije i tour operatori postati nepotrebni s čime se unutar hrvatskog turizma već kalkulira.

- Od nekoliko ekskluzivnih gostiju se ne može živjeti cijelu godinu, a pravi ekskuzivni gosti ljetuju u odvojenim villama (unajmljenom ili kupljenim) a kroz hotele prolaze tek ponekad i po nekoliko dana. Prije je bilo mnogo više ekslkuzivnih turista, danas se radije skrivaju. Ni bunde kao statusni simboli se više ne nose jer te na ulici može napasti nekakav ekologist a da o kriminalcima koji bi te mopljačkali ni ne govorimo.

Ja sam gore u tekstu ipak naglasio da imamo pad financijskih efekata (mada su fizički pokazatelji nekako nategnuti) i to je realna slika situacije u kojoj živimo. Naime nitko neće da se odrekne svog dijela (za kojeg su umislili da im pripada), pa raznim manipulacijama (kao što je ova s tečajevima u sezoni) stvara pogrešna slika o Hvatskoj kao preskupoj destinaciji (skup je sustav unutar kojeg živimo). Ali nije jedini Šuker tome kriv (koji nemilosrdno zaustavlja razvoj radi trenutnih proračunskih potreba). To isto rade npr. i svi gradovi koji naplaćuju zrak (na Stradunu ne mogu biti jeftine cijene dok je cijena vanjskog postora tolika, dok se nemilosrdno naplaćuje sam prolaz peko Pila, skupe komunalije itd.. Mi smo stvorili nekakav umjetni život na bazi nekakve konjukture iz kojeg smo svaki uzimali svoj dio. Sad kad je stvar došla do zida trebalo bi revidirati cijeli koncept a nitko ne odstupa ni za jotu.

I na kraju samo dva primjera: Mi se ne možemo uspoređivati s gradovima ako govorimo o odmoričnom turizmu na kojem gradimo sboj image. Ali postoje dva recimo kontinentalna primjera koji su i odmorišni i zabavni- Brugge u Belgiji i Prag u Češkoj. I u jednom i u drugom centru možete naći skupe hotele i restorane ali i jeftine i to se tako reklamira - kao turističke destinacije po svačijoj mjeri. U Dubrovniku (i npr. Hvaru) se stvara dojam super ekskluzivnosti, mada recimo i u Dubrovniku ima jeftinih smještaja i restorana, ali to nikome ne smije poasti na pamet da reklamira jer će odmah protiv sebe dobiti cijeli turistički estabvlishment (koji gotovanski opstoji na velikim proračunskim sredstvima i super-porezu zvanom turistička taksa - koju uostalom uglavnom troše oni sami pa se doimaju kao još jedan nepotreban teret na ukupnoj turističkoj djelatnosti).

(No mislim da sam ovdje zacrtao teze za jedano samostalni post kojeg sam pripemio u konceptu ali ga još nisam razradio)

Tko je glasao

- Hrvatska zaista jest

- Hrvatska zaista jest nekakav brand, mada ni mi sami ne znamo kakav, jer brend stvaraju kupci a ne prodavači - prodavači brand moraju raditi po ukusu kupaca.

Brand NIKAKO ne stvaraju kupci već proizvođači - vlasnici branda. Ne stvaraju ga nikako prodavači - oni samo police daju. Kupcima se marketingom (i svim drugim komunikacijama) stvara emotivna i druga povezanost s brandom, stvara se lifestyle koji ih privlači nekom brandu itd itd..

Ti još uvijek neobnovljeni kreveti (koje brand Dubrovnika zaslužuje) je nastao radi muljanja na razinama države (HFP, Vlade i raznih pripuza) koji su vidjeli velebne palače (hotele) i bacili oko na njih pa su mislili da kad i ako ih dobiju obogatit će se samim time kad ih dobiju po podobnosti (za nikakav novac - kao npr. Otok Znanja i Sunčani Hvar).

Obzirom da si iz Du morao bi znati bolje od toga. Razvoj hotelskih kapaciteta Dubrovnika su propali u trenutku kada se srušena Dubrovačka banka. Ali naravno, o tome nitko ne želi pričati na taj način jer je lakše pričati o pet ortaka, Pašaliću i HDZu umjesto pogledati istini u uči. Kakav god je bio Barač (a bio je veliki igrač) koncept da faktički županija ima svoju komercijalnu banku i da je sav lokalni novac u toj banci je genijalno rješenje koje da je opstalo danas bi Dubrovnik podiglo za 5 ljestvica iznad trenutno situacije...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

S prvim se ne mogu

S prvim se ne mogu složiti:
Brand NIKAKO ne stvaraju kupci već proizvođači - vlasnici branda.
Pitanje je kako gledaš stvar, ali brand kojeg ti stvoriš a da za njega nema kupaca nije brand, to je jedno veliko - ništa. U svakom slučaju moraš pogoditi potražnju a svakako to nije lako, puno posla i istraživanja, a onda i znanja kako spoznaje iskoristiti. Nema branda bez kupaca.

S drugim (glede Dubrovačke banke i Baraća) ću se rado složiti (mada smo on i ja bili s druge strane barikada ali smo se kasnije uvažavali). To je i dio ovog mog posta i drugih mojih poruka. Nema razvoja bez bankarskog suvereniteta i samo je kreten mogao sanirati Dubrovačku banku s najmanje milijardu maraka iz državnoh proračuna i onda ju prodati za male novca Mađarima. Isti i s drugim bankama ato je služilo samo zatiranju tragova, a ti su ljudi i danas među nama, mada se pojavljuju i pod maskama (stranih imena - kao što je uvjeren sam primjer Sunčani Hvar).

No bilo je svakako u svemu tome namjere - u eliti današnjeg hrvatskog bankarskog "društva" su skoncentrirane sve silnice hrvatskih poratnih devijacija, koje nas vode putevima zakučastih osobnih interesa i opasnih stramputica grupe koja je sve poklopila i desetljećima isisava sve što može. Barać je nastradao zato što je potpisivao ugovore s vragovima (on ih je potpisivao samovoljno) ali je istim tim vragovima počeo smetati.

U cijeloj igri su Kutle i Pašalići bili samo neki od igrača, možda čak sporedni.

Tko je glasao

S krizom povjerenja i u

S krizom povjerenja i u turizmu ide kontrarevolucija, kao i u svemu sve naopačke i naglavačke (bogovi padaju na tjeme ...).

Od zadnjih Česi postaju prvi gosti i tako redom, elitne destinacije otočne i zaobalne zabiti pa i Lika a već prekičasta i premafijaška Istra zadnja destinacija (pri čemu i umjetnici i sve seli na nove elitne desetinacije), što veća rularna i ostala retrogradnost to više na cijeni i obrnuto (sve tip top modno sve manje, čak će morati plaćati gositima a ne obrnuto), ovo što država/svi plaćamo također obrnuto i ide povrat preplaćene love, rijetki preživjeli domoroci postaju gavani a elitna rulja ili rulja kao svi drugi ili niža kasta, hiti ne prekomjerno sunčanje i ph faktor nego kao nekad toćanje nogu a kupanje tek iza male Gospe, jedan od biznisa kombinirano sa obrađivanjem poljoprivrede i raznog ... Veljko Babieri će biti tražen na sve strane i jako će se obogatiti.

Uvaženi gosti posve druga rulja a dosadašnje VIP goste će dovoditi i odvoditi incognito noću, da ne sruše i onako krhko povjerenje (tako da će cijele jako brojne divizije sve teže i teže vidjeti ne samo mora nego i zabiti, razjareni narod kojem se ugrožava biznis je u stanju izvršiti linč, prije npr. čeških turista na trajektu Zadar-Preko a sada kakvog dojučerašnjeg domaćeg i stranog odličnika)...

U duhu pjesme "Sve se vraća, sve se plaća ...", kriza povjerenja će učiniti čuda.

Tko je glasao

Ovdje moram napomenuti da je

Ovdje moram napomenuti da je post turističke naravi, pa iu toga proizlaze neki stavovi.

- Mi se cjenovno moramo uspoređivati s turističkim destinacijama a ne gradove po Europi jer turiste dobijamo u konkurenciji s drugim receptivinim zemljama. I to ne svim nego onima s kojima se možemo natjecati. Postoji jedna mjera koliko vrijedi euto npr. u Njemačkoj a koliko u pojedinim zemljama - zadnji put sam to vidio prije nekoliko godina - dok recimo 1 Euro u Turskoj vrijedio 1,3 u Hrvatskoj je rijedio oko 0.90. Mi smo ovdje zabilježili u hotelima realni pad (jer se na tržištu našlo skoro 15 % više kreveta, a broj noćnja kao i prošle godine što je izazvalo gubitke (ne samo to). Ono što je najgore, broj prosječnih dana pune zauzetosti je pao za 16 dana u odnosu na prošlu godinu, i vrti se sada oko 140 dana , a tko može zaraditi za malo više od tri mjeseca rada.

- Ovo s cijenema se u turističkom pojmovniku zove "value for monex" i to je ključna mjera koja presuđuje potražnju. To je uvjerenost gosta da je dobio pravednu uslugu za cijenu koju je plati, a na takav osjećaj utječe puno toga ali najviše usporedbe sličnih destinacija.

- Ove godine je zabilježen lagani porast noćenja i posjeta (1%) pa i u Dubrovniku, ali je nedavna analiza Gpospdarske komore pokazala da je od 30-tak hotela samo njih tri ostvarilo pozitivni rezultat. Do sada su se svi hvalili da nema veze koliko je noćenja ostvbareno ako su cijene dobre, ali se ove godine dogodilo da najgore rezultate imaju najbolji hoteli, jer postoji ograničenje u potražnji.

- Turizam je naj podložniji gospodarskim uziscima i osjećajima turista, a oba efekta su na djelu. Doista će veliki dio turista putovati i ove godine, ali najprije smanjeni dohoci i visoke cijene će odlučivati kamo će. A postoji i strah od neizvjesnsti, od onog što može doći radi velikih priča o krizi. A hoteli kad rade rade i kad su puni i poluprazni, a kad su poluprazni uzimaju oste ispod cijene pa ih nema u privatnom smještaju. Ne treba biti preveliki optimist mada ce turizma biti. Hrvatska neće biti spremna konkurirati zemljama koje će se elastičnije postaviti prema krizi.

Tko je glasao

Ovo s cijenema se u

Ovo s cijenema se u turističkom pojmovniku zove "value for monex" i to je ključna mjera koja presuđuje potražnju.
Turizam je grana privrede koja se u dobroj mjeri temelji na recepciji koju imaju potencijalni gosti, na nekakvom filingu koji je teško kvantificirati nekakvim mjerenjima količina. Možemo se upitati što znači biti jeftina destinacija ili skupa destinacia. Vjerojatno ni jedno ni drugo nije dobro.

Hrvatska ima jednu temeljnu prednost i to je blizina centralnoj Europi. Bavarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, sjevernoj Italiji smo najbliža i provjerena destinacija što nije zanemariva prednost. Takav gost jednostavno sjedne u auto i nakon 5-6 sati putovanja (ako negdje ne zapne) može već biti s nogama u prilično lijepom moru. Većina drugih lokacija zahtjeva neke druge vidove prijevoza, najčešće avionski, što se pretvara u solidnu količinu sati ako uračunamo transfere do aerodroma, razna čekanja i čekiranja, preglede do skidanja cipela itd. To mnogi ljudi ne vole, a pogotovo ovaj pastirski turizam gdje nas neki izbezumljeni reiseführer pokušava održati na okupu i gdje se uvijek nekog čeka.

Dakle, objektivna prednost je tu, ono što moramo još napraviti je regulirati vlastite apetite i napokon shvatiti da ako pivo naplatimo 30 kn nećemo zaraditi 3x više nego ako pivo naplatimo 10 kn, možda zaradimo i manje. Ali nije sve u sirovoj cijeni, najvažniji je upravo odnos dobiveno/plaćeno koji stvara osjećaj zadovoljstva i apsolutno najbolja je reklama za neku destinaciju.

Jedna sitnica kao zgodni primjer je Španjolska gdje se u mnogim birtijama uz pivu dobije i neka zanimacija tipa masline (imaju ih na tone), frigani gavun, čipš ili neke sjemenke. Jasno da je to uračunato u cijeni pive ali je stvar zgodna i navuče nas da naručimo još koje pivce (bolje 2 mala nego 1 veliko, jer je prilog uz pivu uvijek isti bez obzira na veličinu pive). Ako znamo da 3 masline koštaju cca 15 lipa onda je dobitak na filingu gosta cijena/dobiveno više nego isplativ, a takvih sitnica može biti koliko god hoćemo, samo treba pokrenuti mozak i ne škrtariti jer škrtarenje je zarazno!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Sve štima, ali i hoteli

Sve štima, ali i hoteli znaju naštimati izvješće.. nema slađe nego mukte..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Slažem se @Debe - platio

Slažem se @Debe - platio sam u Francuskoj DVIJE JABUKE spakovane u vakumirani najlon 5.99 eurića!
8 eurića kapučino u najobičnijem kafiću!

... a bez kave i cigareta ne funkcioniram pa tako dnevno trebam od 4 do 5 jabuka da umirim želudac!

P.S. To ipak ne opravdava Zrče - u sred bijela dana mi točenu kolu naplate 22 KN!!??

Tko je glasao

Tak ti i treba kad ganjaš

Tak ti i treba kad ganjaš curice :)..
čisto radi statistike, Martina i Frederika (s kojim se u većini slučajeva običan smrtnik može samo bezrezervno složiti), jel bilo prazno Zrće?

Ja sam u Njemačkoj gledao dokumentarac o Zrću i hrpu putopisa o Hrvatskoj.. I dok hrvatske curice daju pice (a daju sve više), dolaziti će i muška publika..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Konoplja - biblijska biljka od walpurga komentara 0
  2. Putin hoće li spasiti NATO i €U-ropsku uniju? od aluzija komentara 0
  3. Izraelci i Palestinci danas, ali i sutra od Kvarner komentara 0
  4. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 42
  5. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 15
  6. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  7. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 7
  8. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 14
  9. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 13
  10. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 15
  11. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  12. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  13. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 28
  14. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 104
  15. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  16. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 30
  17. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  18. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  19. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  20. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  21. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  22. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  23. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  24. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 114
  25. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 3103
  • Bigulica
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war