Veoma živa rasprava o mogućim članovima Povjerenstva za spiječavanje sukoba interesa koji će biti izabrani iz „redova javnih uglednih osoba“ a pogotovo nagađanje o novom predsjedniku, vođena u lipnju mjesecu najprije u saborskim kuloarima a kasnije i u samoj sabornici bila je povod moga ponovnog pažljivog isčitavanja Zakona.
Pogotovo zato što se broj članova Povjerenstva sa sedam povečao na jedanaest.
Analizirajući Zakon uočio sam jednu nelogičnost: odredbe zakona NE odnose se na pet od jedanaest članova Povjerenstva.
Naime, u Povjerestvu sjedi šest članova iz redova zastupnika ( koji su obuhvaćeni primjenom Zakona) i pet iz „redova janih uglednih osoba“ ( koji NISU obuhvaćeni primjenom Zakona).
Kako je moguće da netko tko nadzire i kontrolira više od 3 000 dužnosnika, koliko je obuhvaćeno Zakonom i sam nije u kategoriji dužnosnika na koje se taj isti Zakon odnosi? Imali javnost pravo uvida i u njihove imovinske kartice? Smiju li oni primati poklone od državnih dužnosnika veće od 500 kuna? Mogu li oni biti članovi uprava i nadzornih odbora u tvrtkama u državnom vlasništvu? Smiju li biti vlasnici ili suvlasnici tvrtki koje posluju s državom?
I 14. srpnja u saborsku proceduru sam poslao prijedlog za dopunu Zakona kojom predlažem da se u popis dužnosnika na koje se odnosi ovaj Zakon, uvrste i članovi povjerenstva izabrani iz redova uglednih javnih osoba. To tim više što se po odredbama izmjena zakona predsjednik-ca Povjerenstva bira iz redova „vanjskih članova“ a ne , kao do tada, iz redova oporbenih zastupnika.
„S obzirom da se radi o poslu od izuzetnog javnog interesa, bilo bi van svake sumnje potrebno da se u njihovu objektivnost i inegritete ni na koji način ne može sumnjati“ napisao sam u obrazloženju svoga prijedloga.
Današnja (5. rujna) „Slobodna Dalamacija“ donosi veoma zanimljivo vijest: u isto vrijeme kada je Deša Mlikota-Tomić glasovima (samo) vladajuće koalicije izabrana za članicu a kasnije i za predsjednicu Povjerenstva, njezina kčerka Lucija Ana-Tomić postala je Sanaderova vanjsko-politička savjetnica.
„S obzirom da se radi o poslu od izuzetnog javnog interesa, bilo bi van svake sumnje potrebno da se u njihovu objektivnost i inegritete ni na koji način ne može sumnjati. „
No, trebali Hrvatskoj uopće Zakon i Povjerenstvo?
Za 36 dana napunuti će se točno cijela godina dana od kako Povjerenstvo ne funkcionira.
Naime, raspuštanjem 5. saziva Sabora 12. listopadada 2007. ono je prestalo djelovati.
Početkom ove godine konstituranjem 6. saziva Sabora trebalo je izabrati četiri nova člana iz redova zastupnika. Taj posao mogao je biti gotov već na drugoj sjednici.
Umjesto toga, HDZ je uz pomoć HSS-a i HSLS-a odnosno Friščića i Adlešičke najprije odugovlačio s otvaranjem postupka izbora, potom su došli s prijedlogo izmjena zakona da bi konstituirajuća sjednica novoizabranog Povjerenstva bila održana početkom srpnja ove godine. Izabrali su predsjednicu i otišli. Neki na godišnji odmor a neki očito u sukob interesa. Ako jedanaest mjeseci Hrvatskoj nije trebalo to povjerenstvo, možemo i dalje bez njega !?
Jučer sam poštom dobio dio materijala za novu, 6. sjednicu. U popratnom dopisu piše da se zastupnicima dostavlja i moj prijedlog dopuna Zakona kao i mišljenje Vlade o njemu.
No, u mojoj kuverti, ko za vraga toga mišljenja nema.
Nisam zabrinut. Znam da je Vlada dala negativno mišljenje i znam da vladajući u parlamentu neće prihvatiti moj prijedlog.
Tko se uopće usudi dovoditi u pitanje objektivnost i integritet članova Povjerenstva izabranih iz redova uglednih javnih osoba? Naročito ako ih je predložio Sanader a podržali Friščić, Čehok, Hrelja, Pupovac .....
Komentari
Kad bi to povjerenstvo
Kad bi to povjerenstvo odgovorno radilo svoj posao onda uopće nebi ni trebalo biti bitno jeli neki član tog povjerenstva u tzv. sukobu interesa ili nije.
I kakva korist od zadovoljavanja neke forme kada se sadržajno i kvalitativno u radu samog povjerenstva ništa ne mijenja....
Tema je na mjestu i
Tema je na mjestu i argumentacija je ok.
Međutim, nisam siguran je li najbolje rješenje proširenje popisa "državnih dužnosnika" samo s toga da se i članove povjerenstva obaveže na predaju imovinske kartice.
Državni dužnosnik je profesionalac a vanjski članovi povjerenstva to nisu pa već i zato ne valja.
Zašto to ne učiniti jednostavnije, samo obvezivanjem na karticu i zabranom članstva u NO i ostalog, ali bez statusa?
Osim toga, da bi se oživotvorilo to da se "u njihovu objektivnost i inegritete ni na koji način ne može sumnjati", dovoljna je i demokratska kontrola javnosti pa ako se otkrije (kao sad) ...
Ako pak nema političke volje da se napravi kako treba, a za sada očito nema, uzalud je i pet zakona.
Ali, sm, ja nisam predlagao
Ali, sm, ja nisam predlagao da oni dobe statsu državnih dužnosnika. To je poseban zakon. Zakon o spriječavanja sukoba interesa nezavino od Zakona o državnbim dužnosnicima navodi na koga se odnosi. " U smislu ovog zakona, dužnosnicima se smatraju : ....." pa onda nabraja na koga se odnosi TAJ zakon. Dakle, ne odnoisi se samo na DRŽAVNE dužnosnike.
"...poslao prijedlog za
"...poslao prijedlog za dopunu Zakona kojom predlažem da se u popis dužnosnika na koje se odnosi ovaj Zakon .."
Možda da je u dnevniku umjesto citiranog pisalo "popis osoba" ili "u smislu ovog zakona", nesporazuma ne bi bilo.
Budući nije predočen bitan dio teksta prijedloga, pogrešno sam razumio.
Objašnjenje primljeno na znanje, odustajem od primjedbe.