Tagovi

Studentske demonstracije 1968., sjetimo se

Dnevnik @DanteDaveo Politika!? A mladi i konstatacija u tekstu:
Savjet mladih, nije mogao izboriti najbanalnije stvari... ali možemo dobiti vlakić za malu djecu da se voze po gradu za badnjak
izazvao me na komentar, moj tamošnji komentar sam proširio na ovo što slijedi.

Potaknut sam sjetiti se kako je četiri desetljeća prošlo od studentskih demonstracija 1968g. Mlađe ukratko posjećam na to vrijeme uzburkane političke (i moje) mladosti u studenata. Može se i mlad biti političkim bićem i sudjelovati u povijesnim događajima.

Ta je godina uzburkala mnoge, imam dojam da je najviše posljedica bilo u Francuskoj, De Gaulle raspisuje nove izbore, kandidira se Francois Mitterrand.

Kod nas je tada je bila vidljiva šarolikost u radu i ciljevima - od teoretiziranja i diskusija do organiziranja direktnih akcija. Osnovni zahtjevi su bili više demokracije, jednakosti i samoupravljanja. Rad je organiziran preko odbora po univerzitetima, gradskim četvrtima, tvornicama i školama, te preko komuna.

Definirana su načela:
1. Ideološki pluralizam,
2. Opozivost delegata i stvarna vlast zajednice,
3. Stalni protok ideja i borba protiv monopoliziranja informacija i znanja,
4. Borba protiv svih oblika hijerarhizacije,
5. Praktično ukidanje podjele rada,
6. Poduzećima upravljaju radnici koji u njima rade, a fakultetima studenti koji na njima studiraju,
7. Izbacivanje judeo-kršćanske prakse, kao što je samoodricanje i žrtvovanje. Revolucija treba postati igra u kojoj svi žele učestvovati.

Studentske su demonstracije 1968. navijestile skoro okončanje jednopartijskoga monopola Saveza komunista (SK) u prethodnoj Jugoslaviji. Slični su nemiri tada bili i u kapitalističkima (Francuska) i socijalističkim zemljama (Čehoslovacka). U Jugoslaviji su demonstracije otpočele u Beogradu, a nastavile su se i drugdje, pa tako i u Zagrebu od 03. do 11. lipnja kao oblik potpore beogradskim demonstracijama, a potom i kao samostalni studentski pokret s vlastitim zahtjevima i proglašenjem Zagrebačkog sveučilista "Socijalističkim sveučilistem Sedam sekretara SKOJ-a". Postupno se, razvojem događaja, studenti dijele i odustaju od "revolucionarnih metoda". Time je propao i pokušaj tadašnje uspostave političkog pluralizma u prethodnoj Jugoslaviji. U Zagrebu, Prištini i Ljubljani tadašnji "nacionalisti" izlaze prvi puta javno s nacionalnim pitanjem i pitanjem društvenog uređenja u SFRJ.

Demonstracije su imale odjek i u svjetskom tisku; interesantno je vidjeti kako su tadašnje demokratsje, kapitalističke države gledale na te događaje.

Želimir Žilnik je snimio dokumentarni film "Lipanjska gibanja" vidi na:
http://youtube.com/watch?v=8LRwYsmIVPY&feature=related
a studentske demonstracije 1968. godine su tema i Žilnikovog prvog igranog filma "Rani radovi" (1969).

+++++++++++

Teško je danas razumjeti ova načela, dugo je vremena prošlo koje već nas dijeli od tih ideja. No bez obzira na sadržaj u nekim od načela i danas ima suvremenosti - jedino što kod mladih nema toliko žara da se okupe i artikuliraju svoje ideje i načela radi otklanjanja problema, služeći se metodama i tehnologijom suvremenijim od ondašnjih.

Malo vjerovatno da će u skoroj budućnosti ikad ponovo preovladati mišljenje kako "Revolucija treba postati igra u kojoj svi žele učestvovati.".

Komentari

Desetljeća raznih procesa u

Desetljeća raznih procesa u našem društvu stvorili su ovakvo apatično društvo, a time i apatične mlade danas. Mladi nisu jedan izolirani komad, nego punopravni dio društva u kojem se reflektira mnogo toga što starije generacije skrivaju. Ne opravdavam time apatičnost i nezainteresiranost mladih, ali problem treba promatrati u globalu. Iako sam i sam često vrlo nezadovoljan nezainteresiranošću mojih kolega (ne samo za politiku, nego za bilo kakvu društveno korisnu, ili studentsku aktivnost).

S druge strane, mislim da je najveći problem nedostatak odgovornosti. U cijelom društvu je tako... No zabrinjavajuće je da mlade generacije, koje tek sad stasaju i kreću u "svijet odraslih", oni s 17, 18, 19 godina, sve više preuzimaju taj model društvene neodgovornosti i brige samo za osobni dobitak i probitak. Nedavni ispadi huligana u Zagrebu- jel se sjećate Kubrickovog filma "Paklena naranča"?

No, isto tako mislim da nekakva "revolucija" ne bi bila ni dobra ni korisna ni konstruktivna za ovo vrijeme u kojem živimo. Revolucija bi samo "presložila" društvene veze i odnose- neki povlašteni danas postali bi potlačeni sutra, a neki potlačeni i obespravljeni danas postali bi privilegirana kasta. Društvo se ne bi promijenilo, promijenila bi se samo imena onih koji skupljaju privilegije i rade sve samo za osobnu korist i misle da imaju potpuno pravo na to.

Za Hrvatsku treba samo princip "malih koraka". Skoro svatko od nas je u poziciji da barem nešto promijeni..uz takve "male korake" i sustavno koračanje slijedećih nekoliko desetljeća (jer se nešto što se kvarilo desetljećima ne može popraviti u roku par godina) i mi se možemo nadati boljem društvu u cjelini i u našem susjedstvu.

Tko je glasao

Još tamo sredinom '80, sam

Još tamo sredinom '80, sam po ondašnjoj ulici Soc. revolucije, a danas Zvonimirovoj čitala parole po zidovima o radnicima na sveučilištu, crvenom sveučilištu, i malo mi je to izgledalo smješno. U to vrijeme sam ja bila student i često sam sluša primjedbe kako smo apolitični, nezainteresirani. To je bila istina, nisu se mogli organiziirati propisni protesti ni po pitanju studentske prehrane. Bili smo totalno nezainteresirani. To nam se za par godina razbilo o glavu, postali smo topovsko meso za ekipu '68-ških i '71 prosvjednika. Oni su bili politični, i preuzeli su vlasti, a mi, apolitični, premladi, smo otišli u vojsku. Sad smo pak prestari.
Da li je današnja mladež apolitična. Jeste, jer nema vremana od potršačkog stanja svijesti pokrenuti političko stanje svijesti.Nadam se da će proći bolje od nas.

Tko je glasao

Naime te parole je pisala

Naime te parole je pisala grupa partijskih (SK) studenata kao odgovor na bunt i vapaj utopijskih snaga, govorili smo da im je "marica" nosila boje. Drago mi je da je dugo iz njih izbijala odbojnost koju je taj režim stvarao. Ne, sudionici protesta iz 68. nisu nikad bili pa ni 90ih na vlasti ali ovi drugi pisci istovrsnih parola da i u jednom i u drugom rezimu.

Tko je glasao

Nadam se da će proći bolje

Nadam se da će proći bolje od nas.

razumijem tvoj stav - i sam pripadam generaciji o kojoj govoriš, no sa ovom rečenicom se ne mogu složiti. istina je da nam se djeci "ispire mozak" ali zato su roditelji tu. na nama je da djeci usadimo osjećaj odgovornosti za život u zajednici, osjećaš međusobnog uvažavanja i poštivanja različitosti. ako u tome uspijemo djeca će nam izrasti u poštene i odgovorne građane. a uz dužno poštovanje prema svima, kod poštene, moralne i odgovorne osobe ipak prevladava političko stanje svijesti nad potrošačkom. slažemo se?

i da, ne slažem se da "smo sada prestari" - nikada nije prekasno boriti se za svoje stavove i ideale :-).

Tko je glasao

Upravo bog toga i govorim.

Upravo bog toga i govorim. Sve manje susrećem odgojene i tolerantne mlade ljude. Sve više agresivnih ne tolerantih mladih ljudi kojima je marka cipela i tenisica, mobitele da ne spominjem, važnije od suvisle rasprave. Ne znaju i ne žele znati išta o politici kao takvoj.
A možda susrećem malo ljudi i uz to krivih.
Prestari smo za strukture, sad su inn tridesetogodišnjaci. IMi smo inče u najboljim godinama,. ali i dalje samozatajni.

Tko je glasao

Jeste, jer nema vremana od

Jeste, jer nema vremana od potršačkog stanja svijesti pokrenuti političko stanje svijesti.

Mada je u ovom citatu "nema vremena" donekle sporedno u odnosu prema stanju svijesti ipak je vrijeme važno jer se dešava da tražena dinamika kojom se mora zarađivati za život i radno vrijeme od desetak sati dnevno doista onemogućava da se prosječan građanin bavi i političkim stanjem svijesti.

I @grgo u komentaru niže navodi globalizaciju kao jedan od razloga da djeca koja se rađaju kao građani svijeta u kasnijem dobu ne razvijaju svoje političko biće.

U ranijem sustavu se političko biće razvijalo već u sadržaju pionirskog zavjeta (sjećaju li se tko sadržaja?), omladinskoj organizaciji i sl. Današnji preovladavajući sustav nema potrebe ni interesa razvijati političku svijest, kao da se taj sustav podrazumijeva sam po sebi, a većinom se politička koplja ukrštaju u njemu alternativnim političkim vrstama. A ta alternativna su manja, preko njih se lako ne napreduje.

Tko je glasao

Kad si već Ti svoj komentar

Kad si već Ti svoj komentar pretvorio (s punim pravom i na opću dobrobit) u poseban post, i ja ću kopipejstati svoj komentar.

"Malo vjerovatno da će u skoroj budućnosti ikad ponovo preovladati mišljenje kako "Revolucija treba postati igra u kojoj svi žele učestvovati."."

Upravo ću danas sa sinom pogledati Zabriskie Point, po meni jedan od najboljih filmova o revoluciji 1968. Nedavno smo zajedno gledali film koji iz današnje perspektive govori o tom razdoblju (Flashback) i pokušao sam sinu reći kako bi njegov život izgledao da nije bilo '68. Pravo na izbor načina života, identiteta, različitost, detroniiziranje Boga/oca i njegovih sadorituala, užitak slobode, bratstva i sestrinstva, sve je to omogućila '68.

Kad čitam ovdje tomeka i druge mlade ljude (uglavno stranački ne-afilirane) ne mogu se oteti dojmu da oni danas provode ili su dio jedne druge revolucije - internet revoucije ili globalizacijske revolucije u kojoj nastaje kozmopolitsko društvo svih svjetskih društava. U život kreću kao građani i građanke svijeta, razumiju koja su glavna pitanja opstanka, stvaraju glazbu kozmičkih dimenzija (techno). Vjerujem da bi njihova parola danas glasila:

"Globalizacija treba postati igra u kojoj svi žele učestvovati".

grgo

grgo

Tko je glasao

I jedna pjesma za

I jedna pjesma za podsjecanje:
doktore šta se to događa sa mnom
osjećam se čudno
imam 37 godina i bjednu diplomu
uznemiruju me noćne polucije
i boli me glava
profesor sam na srednjoj školi
tamo predajem neka lijeva prava
onanija mi je redovna
mjesečna plata mizerna
što da radim bez akcije čitav dan
dok sam bio student ružio sam često
čitao praxis polemizirao vješto
anarhizam mi je bio u krvi
svi na barikade
sanjao sam kako vodim proletere mlade
a danas doktore pomozi mi
teško mi je vjeruj mi
što da radim bez akcije čitavi dan
moje društvo za šankom ordinira od 19 do 22
ono niti eksa niti galami
zuri u prazno i truli
šljakeri spavaju po tramvajima
djeca se ljube na ulicama
noći su frajerske i uvijek na smetnji
noći su samo na smetnji
ja sada idem iz ovih stopa da se bacim ravno u savu
šezdeset
osam šezdeset
vratit će se opet
osam šezdeset

Tko je glasao

Studentske demonstracije

Studentske demonstracije izbile su prvo kao sukob studenata s omladincima na radnoj akciji te su poslije prerasle u masovni bunt koji je bio prije svega otpor prema ekonomskim reformama i tezilo se uravnilovkama i socijalnoj jednakosti te povratku revolucionarnim korijenima. U Beogradu je osnovan i crveni univerzitet. Nakon par dana i dosta pretucenih studenata Tito je na TV-u rekao kako su studenti uglavnom u pravu te je time na lukav nacin prekinut strajk. sto se tice Zagreba postoji uputa CK SKJ objavljena u Praxisu da se medju zagrebackim sveucilistarcima siri nacionalizam kako ne bi doslo do povezivanja izmedju Ljubljane, Zagreba i Beograda. Iz toga su se izrodila dva programa. s jedne strane Gajo Petrovic a s druge Sime Djodan i Marko Veselica i sva je prica zavrsena s 9. lipnjem.
Krešimir Žilnik je snimio dokumentarni film "Lipanjska gibanja" vidi na:
Nije Kresimir nego Zelimir.
Nadalje postoji i film Kako sam sistematski unisten od idiota:
http://www.imdb.com/title/tt0085769/
Nadalje poznata je i knjiga Zivojina Pavlovica "Ispljuvak pun krvi" koja je bila zabranjena te nekakva zvanicna verzija u izdanju SSO Srbije autora Mirka Arsica i Dragana R. Markovica 68. Studentski bunt i drustvo.
Sve u svemu to je bio pokusaj vracanja kotaca unazad prema "komunistickim" nacelima to jest drzavno upravljanoj ekonomiji uz politiku jednakih zeludaca to jest ravnopravnog siromastva.
Sto se tice Ceskoslovacke tamo je bilo Prasko proljece kao pokusaj odvajanja od komunistickog lagera koji je na kraju zavrsio sa ruskim tenkovima i samospaljivanjem nekolicine omladinaca. U cijeloj toj prici oko ceske uloga Tita bila je slicna kao i u dogadjanjima u Madjarskoj 12 godina prije uz poznato pismo koje je dobio od sudionika korculanske skole a na koje se oglusio.

Tko je glasao

hvala na dopunama,

hvala na dopunama, ispravljeno za Žilnika.

Tko je glasao

''jedino što kod mladih

''jedino što kod mladih nema toliko žara da se okupe i artikuliraju svoje ideje i načela radi otklanjanja problema, služeći se metodama i tehnologijom suvremenijim od ondašnjih''

Dobro kažeš. Pitanje je jedino zašto? Pogledajmo samo što sve mi mladi danas imamo, za razliku od naših roditelja. Kao da ne cijenimo to što imamo. Ja osobno zajedno sa kolegama već pune tri godine govorim i djelujem kroz HSM, Hrvatsku stranku mladih, a i pišem kroz Mladi list o nužnosti zajedništva građana RH, pogotovo mladih, jer na nama svijet ostaje. A nije to laž. Jedino zajedno možemo nešto promijeniti. Znam da zvuči pomalo proleterski, ali to su činjenice, smatram.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci