U Novom listu sam pročitao da je susjed Filozofskog fakulteta izvjesio transparent na kojem piše «Studenti, hvala, vi ste naša nada.» Kada su studenti prije dva tjedna zatražili besplatno obrazovanje bio sam na sastanku Mreže akademija središnje i jugoistočne Europe. Povjerenik Europske Unije za obrazovanje gosp. Jan Figel sudjelovao je u raspravi o obrazovanju: Uskratiti obrazovanje ili loše obrazovati - još su u staroj Kini smatrali jednim od tri najveća grijeha.
Svi ističu važnost obrazovanja. Deklaracija o pravima čovjeka i Europski ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima garantiraju pravo na obrazovanje. Postotak zaposlenosti proporcionalan je stupnju obrazovanja, pa je zaposlenost u SAD i Skandinavskim zemljama oko 80% i postotak visokoobrazovanih u tim zemljama je oko dva puta veći nego kod nas. Republika Hrvatska je pri dnu Europe sa jedva 50% zaposlenih. Ove činjenice ukazuju na važnost dostupnosti obrazovanja na visokoškolskoj razini svima.
Naravno da obrazovanje nije besplatno, kao što ni zdravlje nije besplatno i to studenti dobro znaju. Kao što znaju i da su neznanje i bolest još daleko skuplji. Procijenjeno je da bi pandemija gripe uzrokovala smanjenje svjetskog dohotka za nekoliko stotina milijardi, a znamo da su nas glupost gramzivosti i neznanje ostvareni neoliberalnim nereguliranim tržištem koštali par tisuća milijardi, a nepotrebni ratovi isto toliko. Toliko o tome koliko su skupi bolest i neznanje.
Kada traže besplatno obrazovanje, studenti traže javno financirano obrazovanje na javnim visokoškolskim institucijama. To je najpametnije što država može i mora učiniti, jer samo tako osigurava temeljna prava i potrebe, razvoj i dobrobit, sigurnost i mogućnost života dostojnog čovjeka. Samo tako možemo nadići krizu: ekonomsku, ekološku i moralnu. U našoj domovini globalna kriza je dodatno opterećena pretjeranom privatizacijom i često kriminalnom pretvorbom. Uskraćujući ili ograničavajući obrazovanje i zdravlje produbljujemo jaz između siromašnih i gramzivih, uništavamo socijalnu koheziju, socijalni i ljudski kapital - naš najveći resurs. Kao što piše u UN materijalima «ljudi su stvarno bogatstvo naroda». Kada smo već rasprodali naša materijalna bogatstva, privatizirali i ono što nije trebalo, barem sada sačuvajmo ljude!
Zahtjev studenata jasno naglašava ne samo njihove potrebe nego potrebe Republike Hrvatske. Iako studentska inicijativa odbija političku akciju, šalju ispravnu političku poruku koju ni vlast ni oporba nije jasno artikulirala a kamoli provela.
Mnogi podržavaju zahtjeve studenata, ali imaju primjedbe na njihove metode. Stvarno, onako kako to rade je drukčije od onoga kako se radilo prije 40 godina i od onoga što mnogi od nas percipiraju kao ispravan način. Kada sam se vratio s puta otišao sam na Filozofski fakultet i prisustvovao njihovom plenumu. Slušao sam i evo zašto i ja dijelim mišljenje njihovog susjeda s početka ovog članka.
Prvo, prepoznali su najvažniji problem kako nadići sadašnju krizu i artikuliranju tog zadatka prišli su hrabro, svjesni rizika i teškoća. Nisu dozvolili da se njihova borba pretvori u uzdizanje nekih karizmatskih vođa, svi oni vode. To je ono o čemu su s divljenjem govorili Voltaire i Havel. Oni nisu instrumentalizirani ni od koga i ne upadaju u zamku osobne taštine da se deklariraju kao nezavisne liste, da bi kasnije bili progutani od nekih stranaka. Nije dobro gurati ih u stranačku politiku. U njihovom pristupu jest njihova snaga, ali to je za sve nas i uzor, jer tako treba tražiti rješenje problema koji su opći zadaci naše domovine i nadilaze stranačke i parcijalne interese.
Drugo, dužnost je Vlade izraditi i ponuditi studentima i akademskoj zajednici novi prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i jedino što studenti moraju insistirati jest da Vlada to riješi i to tako da zadovolji njihovo traženje Ako RH želi postati članica EU, a EU je istaknula da je njen cilj postati društvo temeljeno na znanju do 2025. godine, onda RH mora osigurati obrazovanje od vrtića do srednje škole, i svima osigurati jednaku šansu za visokoškolsko obrazovanje.
Treće, studenti ne žele biti vječni studenti i žele se što prije zaposliti što su potvrdili priključujući se radničkoj povorci «Hoćemo raditi i od rada živjeti!» Studenti točno ističu da je cilj bolonjskog procesa osigurati završetak određenih razina obrazovanja u predviđenom roku i odmah se zaposliti. Visoko obrazovanje treba osigurati punu zaposlenost (već daje zaposlenost veću od 80%) i ako o tome govore M. Singh i H. Köhler, moguće je to i u RH.
Četvrto, studenti se ne ponašaju kao neradnici: organiziraju predavanja, slušaju, uče i ova njihova akcija je također dio obrazovanja u izgradnji socijalnog kapitala.
Peto, studenti su svjesni da bolonjski proces u nas nije ostvaren. Zapravo niti ne može biti ostvaren s nedovoljno profesora, učionica i laboratorija, na sveučilištu u kojemu je svaki fakultet zasebna pravna osoba.
Šesto, akcija studenata nije obilježena nasiljem, pa čak ni neredom. Njihov red i disciplina imponiraju i potiču. Sastanci na kojima sudjeluje 600-800 studenata su demokratski, skladni i konstruktivni - bitno bolji nego mnogi sastanci kojima sam prisustvovao.
Sedmo, svjesni su da su dio obrazovnog procesa i da je dignitet njihovih profesora i učitelja neodvojivi dio obrazovnog procesa - što nam je i Figel govorio. Nisu se odvojili od radnika, koje je kriza otjerala u nezaposlenost ni od onih čija plaća nije dovoljna za život dostojan čovjeka. Tu su nam opet uzor, jer smo tako često dozvoljavali da nas prisile da branimo samo svoje uske interese.
Osmo, iako su svjesni te povezanosti nisu brzopleti da ikome povjere svoju odgovornost. U vrijeme kada je gramzivost za profitom urušila povjerenje među ljudima spremni su dati maksimalno povjerenje, ali ga i stalno nadzirati. To jest demokracija kakvu trebamo izgrađivati, da demokracija bude sustav ravnoteže i kontrole, a ne samo najbolja od mnoštva loših sustava. Tu su uzor i nada.
Deveto, dok je politička retorika u nas puna optužaba, čija se valjanost opravdava bijegom u 60 godina staru povijest, studenti su fokusirani na sada i sutra i ne samo za sebe. Oni nikoga ne optužuju čak niti one koji su odgovorni i krivi što je ovaj sustav loš i neodrživ. Oni samo traže rješenja!
Zato su uzor i nada.
Iz uzora i nade proizlaze dužnosti i zato je bitno:
Prvo, da studenti uspješno i u roku završe odgovarajuće razine obrazovanja. Da bi se to ostvarilo, ova blokada ne smije dugo trajati, a proces nastave, seminara, znanstvenog rada i ispita mora biti ostvaren i bolje nego do sada. RH treba deseterostruko više doktora znanosti nego što ih danas ima, jer samo znanjem, inovacijama i stvaralaštvom možemo nadići ekonomsku, ekološku i moralnu krizu. Europska komisija je 29. travnja o.g. predložila svoj proračun, koji najviše raste (+12%) upravo na stavkama za istraživanje i inovacije!
Drugo, da dokažu da nisu obrazovani kao uski specijalisti, nego da su društveno aktivni i da se nastave boriti za ostale bitne ciljeve našeg društva. Dobro organizirano i kvalitetno obrazovanje tomu je preduvjet.
Ivo Šlaus
p.s. tekst je izvorno objavljen na www.vrijemeje.com, a kako cijenim vaše komentare objavljujem ga ponovno ovdje. Odgovore očekujte u ponedjeljak.
Pjesma Ministru
Pjesma Ministru Primorcu
http://www.youtube.com/watch?v=uB-dGnrcUbQ
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPoštovane,
Poštovane, poštovani,
zahvaljujem svima Vama koji ste pročitali moj prilog o studentskoj blokadi i posebno svima Vama koji ste to komentirali.
Naravno, problem obrazovanja, društva znanja i neoliberalni kapitalizam su vrlo složeni i nije ih moguće niti ispravno dotaći u kratkom prilogu, a pogotovo ne podrobno analizirati. Štoviše, oni su međusobno povezani. Moj cilj je bio osvrnuti se na sadašnje djelovanje studenata, zahvaliti im, istaći da su pokazali novi i izgleda dobar put. Zaključio sam tvrdnjom da uzor rezultira i dužnostima i drago mi je da su neki od Vas to također prepoznali kao potrebu da i studenti, ali i svi mi budemo na razne načine društveno angažirani.
Nekoliko mojih skromnih komentara:
1) Nekoliko predavanja, rasprava i napisa u okviru sadašnje blokade pokazali su svu složenost problema obrazovanja: besplatno-obrazovanje (odlični argumenti Prof. Štulhofera i ne samo njega), cilj obrazovanja, odljev mozgova itd. dokazuje da su studenti, zapravo svi mi, mogli dosta naučiti i da moja tvrdnja da studenti nisu neradnici stoji.
2) O društvu temeljenom na znanju raspravlja se dosta dugo. Svjetska akademija umjetnosti i znanosti organizirala je u Zagrebu 2005. godine svoju konferenciju uglavnom posvećenom tom pitanju.
3) Tržišno gospodarstvo rezultiralo je značajnim poboljšanjem kvaliteta života i o tome sam iscrpno pisao na site-u www.vrijemeje.com, kojeg smo nedavno nas nekolicina pokrenuli (molim Vas nemojte ovo shvatiti kao samoreklamu). Naravno, najveći doprinos poboljšanju kvalitete života dala je znanost. (odatle i proizlazi koncept društva temeljenog na znanju). Tržište, privatno vlasništvo, deregulacija imaju svoje vrijednosti, ali nisu i ne mogu biti isključivi model gospodarstva 21. stoljeća.
4) Svako obrazovanje unosi barem dvije komponete: jedna, koja daje utvrđuje i razvija postojeće znanje i vještine i ima izvjesne aspekte "robovanja" i druga, koja osigurava osnovu za stvaralaštvo i rezultira prodorima - novim spoznajama. Ispravno obrazovanje mora sadržavati oba aspekta, ali naglasak mora biti na kritičkom stavu i na stvaralaštvu.
5) Ispunjenju suštine studentskih traženja trebala je Vlada odmah prići. Naravno da sredstava ima, ali se pogrešno troše od beskorisne i često ekonomski štetne uprave na svim razinama do nepotrebne "gradnje" koja povećava ekološku krizu.
6) Potpuno se slažem s gospodjom čija rasprava ukazuje da obrazovanje, znanje nisu potrebni samo za radno mjesto (jer i sada, a pogotovo u društvu temeljenom na znanju svatko će mnogo puta promijeniti svoje radno mjesto), nego najviše za život.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@ Ivo Slaus Naravno,
@ Ivo Slaus
Naravno, problem obrazovanja, društva znanja i neoliberalni kapitalizam su vrlo složeni i nije ih moguće niti ispravno dotaći u kratkom prilogu, a pogotovo ne podrobno analizirati. Štoviše, oni su međusobno povezani. Moj cilj je bio osvrnuti se na sadašnje djelovanje studenata, zahvaliti im, istaći da su pokazali novi i izgleda dobar put. Zaključio sam tvrdnjom da uzor rezultira i dužnostima i drago mi je da su neki od Vas to također prepoznali kao potrebu da i studenti, ali i svi mi budemo na razne načine društveno angažirani.
Poštovani akademiče, da je stanje složeno i stalno složeno su znali i u skladu s tim djelovali već tridesetih godina prošlog stoljeća. Od tada na ovamo dominira "stanje je složeno, veoma složeno i zato nas je sve više koji kao avangarda odgađamo to razmatranje za iduću godinu, fazu, petoljetku, desetoljetku i usput ...".
Nije sve složeno, jako puno toga je jednostavno. Npr. činjenica da desetljećima boli većinu kofer za bilo šta pa i visoko obrazovanje i obrazovanje uopće, jerr da nije tako kao bi izdržali ponavljati samo stanje je složeno, veoma složeno i bit stalna avangarda koja dobro živi od odgađanja bilo kakvog bavljenja bilo čime.
Evo zgodnog intelektualnog teksta koji govori o tome da je većina akademske elite ipak ušla u sve vrste seksa oko svega toga u zadnje doba i da su zatečeni u kojekakvim nedoličnim pozama i akcijama, pa je više nego razumljivo da im je stanje složeno, veoma složeno, i da će bit još složenije, veoma složenije, dok se ne maknu i puste onima rjeđima koji vole i znaju rješavati složenije situacije. Zgodno za seksologa Štulhofer da se malo oglasi oko te erotike novca i ostalog, pa i da malo samokritički analizira vlastita erotska forsanja, pa i dekana FF-a, kod koje su povezani alkohol i erotika novca.
http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr/post/8222zudnja-za-nepenetrativn...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao2) O društvu temeljenom na
2) O društvu temeljenom na znanju raspravlja se dosta dugo. Svjetska akademija umjetnosti i znanosti organizirala je u Zagrebu 2005. godine svoju konferenciju uglavnom posvećenom tom pitanju. nažalost ništa se o ovome ne može naći na web-u osim da je održano.. kako se društvo može temeljiti na "znanju" u užem smislu riječi? U širem smislu riječi, oduvijek se temeljilo na "znanju" i drugačije ne može ni biti... najvjerojatnije je tu riječ o nekoj formi "znanstvene" diktature, jer neki ipak "znaju" bolje od drugih, pa bi ih se trebalo slušati. A tko su ti neki? pa organizatori sigurno nisu mislili na mene ili g. Kulića, ili nekog drugog "sitnozubana"
Naravno, najveći doprinos poboljšanju kvalitete života dala je znanost. (odatle i proizlazi koncept društva temeljenog na znanju). Tržište, privatno vlasništvo, deregulacija imaju svoje vrijednosti, ali nisu i ne mogu biti isključivi model gospodarstva 21. stoljeća.
kako definirati znanost kroz stoljeća? deregulacija i tržište su više doprinijeli i razvoju "znanosti", i ekonomije i kvalitete života nego išta drugo ( a što ste ostavili neizrečeno).. Čim nastupi regulacija, odmah se nekako sve pogorša... što je to kvaliteta života? koja je "znanstvena" definicija iste. Ili bi to isto trebao odlučiti netko sa prikladnim "znanjem"? Privatno vlasništvo? Nekako bi čovjek očekivao da se uz kvalitetu života veže i privatno vlaništvo i sloboda (deregulacija) koištenja istog, što naravno uključuje tržište. SAd, tu je na djelu očito neka druga filozofija, a to je da treba svima uzeti i slobodu i vlasništvo kako bi svima bilo bolje.. ako ćemo o toj filozofiji govoriti u kontekstu znanja i znanosti, imamo brojne povijesne primjere toga kako se slični procesi provode i kako završavaju. s tim u vezi, ovo što nazivamo slobodnim tržištem uopće nije slobodno tržište, a naučena bespomoćnost i zavisnost ljudi koja je poželjna u takvoj "utopiji" je normalno povezana sa nepostojanjem privatnog vlasništva i bilo kakvih individualnih prava. Jer pravo na privatno vlasništvo je nakon prava na život, osnovno ljudsko pravo. Normalno, da bi se ista negirala treba naći nepremostive probleme iliti freemarket failure, koji se mogu riješiti samo kroz razvlašćivanje, a o kojima Club of Rome piše u svojim dokumentima od prije 30ak godina, a jedan od tih nepremostivih problema zove se "artificial scarcity".
4) Svako obrazovanje unosi barem dvije komponete: jedna, koja daje utvrđuje i razvija postojeće znanje i vještine i ima izvjesne aspekte "robovanja" i druga, koja osigurava osnovu za stvaralaštvo i rezultira prodorima - novim spoznajama. kako je moguće odijeliti to dvoje?
5) Ispunjenju suštine studentskih traženja trebala je Vlada odmah prići. Naravno da sredstava ima, ali se pogrešno troše od beskorisne i često ekonomski štetne uprave na svim razinama do nepotrebne "gradnje" koja povećava ekološku krizu.
DA, trebala je. U suštini njihovih traženja je također ukidanje Bologne, ne samo besplatno studiranje. A i studentski zahtjevi su u prvom redu isprovocirani sa sve većim stupnjem upravljanja. Do pred 2-3 godine, slabo se koji student bunio. što više uprave, više štete.. to je historijska činjenica. Antiteza tome je deregulacija i slobodno tržište.. Ono što trebamo je manje uprave, a ne nova uprava.. pogotovo ne neka "znanstvena" uprava.
6) Potpuno se slažem s gospodjom čija rasprava ukazuje da obrazovanje, znanje nisu potrebni samo za radno mjesto (jer i sada, a pogotovo u društvu temeljenom na znanju svatko će mnogo puta promijeniti svoje radno mjesto), nego najviše za život.
evo opet društva temeljenog na znanju.. šta je to? svako znanje je u prvom redu potrebno za život, a radno mjesto je dio života. Kako odijeliti život od rada? That being said, slažem se da je obrazovanje apsolutno potrebno za život i pojedinca i društva, no kakvo obrazovanje i kakav život? tko je kompetentan da o tome odlučuje? Tko je dovoljno pretenciozan da misli kako o tome treba odlučivati?
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNaravno , lako je
Naravno , lako je primijetiti da sam svima po ovom dnevniku dao + zašto? zato što mi nije od presudne važnosti ( to će izlučiti diskusija) tko stoji na kojoj opciji, bitno je raspravljati o predmetima koji su na ovakvoj ljestvici važnosti
postavljanjem pravih pitanja dolazi se do pravih odgovora jer uglavnom,odgovor leži u pitanju
hvala svima, bilo mi je dobro čitati o ovim stvarima
ZAGOR
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoja mislio ti poludio ili ti
ja mislio ti poludio ili ti je rođendan :).. evo i tebi plus
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJa još uvijek čekam na
Ja još uvijek čekam na gosna Šlausa da se oglasi
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoAp, i s obzirom na to da je
Ap,
i s obzirom na to da je "gužva" sa SATIMA prije dana "D", čiju dramatičnost neutralizira čak i MRAK!, ali čak i JOSIP KREGAR I VELIMIR SRIĆA, s javnim NEODGOVOROM na objavljena "pitanja", u uvjetima kada preko 50% građana grada Zagreba i objektivno ne mogu - SAMO ZATO - donijeti odluku za koga će glasovati,
uputiti ću 13-toga ("nesretni broj) javnu objavu!
Vrlo sam nezadovovaljan cenzurom na stranicama Josipa Kregara, i na mojim ponudama da za Kregara glasuju zagrebački branitelji - nasuprot Jašareviću. Ali i da za Kregara i Sriću glasuju poduzetnici grada Zagreba.
NEOPROSTIVO JE DA JOSIP KREGAR I VELIMIR SRIĆA nemaju odgovor na ono zbog čega "piše" AP!
A piše za svoje dijete (naravno, ako imaš djecu i ako ovo što objavljuješ glede Prosvjeda - tiče se i tvojega djeteta).
Imat će moj glas, ali samo zato jer je MRAK SOCIJALDEMOKRACIJE MILANA BANDIĆA I ZORANA MILANOVIĆA - GORI OD NEODGOVORA KREGARA I SRIĆE, objektivnih vlasnika nezavisnih lista, kako se to već zovu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNemam osobnih novčanih
Nemam osobnih novčanih interesa izravno oko studentske iniijative, moji su igrom slučaja uvijek blizu samog vrha ocijena, bodova itd., ne čisti max. da bi bili prizloženi ali toliko blizu da je s te strane ležerno i isključivo podsticajno.
Ali imam neizravnih veoma ozbiljnih interesa, ključnih. Po živim uvidima i iskustvima znam da se tu vodi bitka za najbolje mlade ljude, za to da 0,5 mlrd kuna koja ide na studente ključno spašava da 10 mlrd kuna ne ide u patologiju raznog te za još važnije pitanje kuda idemo.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoAp, naravno da je moja
Ap,
naravno da je moja objava bila razvidno oblikovana u šaljivom obliku.
Želio sam time istaknuti vrijednost i važnost "volonterskih" aktivnosti, koje je nemoguće platiti. Pa da su se u takve dragovoljne aktivnosti uključili "i brojni drugi", a to nije nikomu zabranjeno, d a p a č e, tada samo "tisuću objava" ima itekakvu težinu!
S tim povezano pitanje koje mi je uputio hdz-ekonomija glede mojih interesa, a na što nisam odgovorio jer držim da je to razvidno, ne otkrivam nepoznatu činjenicu da s "rušenjem" (neizborom) Milana Bandića istodobno pada čitav pogodovani institucionalni sustav kojega je Milan Bandić proizveo u Zagrebu sa svojim partijskim "drugovima i drugaricama". Naravno, to ne će nastati "odjednom". Upravo takav institucionalni sustav je itekako bio prepreka, i još uvijek je prepreka ostvarivanja (i) mojih poslovnih projekta. jer ne pripadam s razumljivim razlogom ni HDZ-u, a ni SDP-u. Prema tome, i ja i brojni drugi s razlogom smo izvan takvog institucionalnog postojećeg sustava, a to iz njihovog motrišta znači da smo "na ulici". Držim da bi upravo oni trebali biti ne samo na ulici, već da bi trebali biti najureni iz Zagreba. Naravno, da bi se to postiglo valja č i n i t i.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaohdz-ekonomija, je li
hdz-ekonomija,
je li jasnije, barem na objavi članka akademika Ivo Slaus, koji je i u Akadamiji bio i ostao "crna ofca" zajedno s pokojnim Supekom, i sa svim onima koji nisu "znali" HRVATSKI JEZIK. No, učinili su i oni goleme propuste. NA TOMU SAM UČIO !
I da nije bilo Supeka, i da nije bilo tj. da nema Slausa, i da nije bilo Gotovca, i tolikih i tolikih - od dr. Pertota, Vojnića, ali i filozofa Filopovića, nikada ne bi susreo Zdravka Gracina. Ali i projekt hidroponske proizvodnje povrća u Brezovici. Neobično? Kada se ozbiljlno promisli - i nije.
Troškovi? Oni su g o l e m i!
Dobitak - golemi!
Rizik?
Pa tko ne želi dobitak - tada rizikuje ništa.
Tko želi dobitak za ništa, imat će sukladno "ulogu".
U tom smislu B2 je vrlo "simpatičan". :))
Mogao si učiniti za moju kampanju G O L E M O!
No, dobro - ispitujete, a V O Z P R O L A Z I pred nosom, koji postaje sve d u ž i, ili d u lj i (tako svejedno, jer smo "najmanje" na "lingvistici")
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoIspričavam se Šlausu zbog
Ispričavam se Šlausu zbog ovoga zasebnog odgovora, ali onda kada na pollitika.com "nešto" kaže Ap od goleme važnosti, tada na bilo kojemu članku, odgovor upućen prema Ap zaslužuje zaseban "tretman".
Od 25.000 roditelja po mojoj procjeni u članku: Šest pitanja novom gradonačelniku Zagreba - Josipu Kregaru!?, što sam objavio i jednostavno se ne vidi zbog "mrak-demokracije", kojoj pridonosi vlasnik pollitika.com, TI SI AP - J E D I N I - koji dosljedno, gotovo iz dana u dan, ovdje promovira na virtualnom svijetu STUDENTSKI PROSVJED !
Pod pretpostavkom da to ne činiš zbog humanitarnih razloga, već zato što imaš i vlastito dijete na studiju, ili kao učesnika u "prosvjedu", a što ne znam, tada je riječ o OCU kojemu valja odati duboki naklon.
25.000 roditelja - očeva i majki - građana grada Zagreba - š u t i. Ne kažem da moraju izaći "na ulice", ali samo njih JEDNA TISUĆA, s JEDNOM TISUĆOM PORUKA, je MOĆ!
Prevedeno na moj politički "jezik" - to znači - "djeco" "zamolite svoje tate i mame da se probude"! I da se ne dive kako se "umni", kako sve to "lijepo organizirate", i slična očitovanja IMPRESIJE "tata i mama" da su djeca "zrela".
Naime, "djeca" n i s u g l u p a. (Što i ne mogu biti!). Glupi su oni koji "djecu savjetuju", i oni koji "djecu" interpretiraju. A "djeca" samo traže "tate i mame" da NAPIŠU ANONIMNO POD NICKOM" - NA TISUĆE I TISUĆE OBJAVA!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPeto, studenti su svjesni da
Peto, studenti su svjesni da bolonjski proces u nas nije ostvaren. Zapravo niti ne može biti ostvaren s nedovoljno profesora, učionica i laboratorija, na sveučilištu u kojemu je svaki fakultet zasebna pravna osoba.
Ova država bi morala imati zlatnu žilu umjesto Save, da bi mogla isfinancirati onoliko sveučilišnih profesora koliko bi ih trebalo biti, na fakultetu, da bi se uz satnicu od 6 sati predavanja mjesečno, studenti nešto naučili!!! To je osnovni problem hrvatskog sveučilišta i ništa drugo. A zahvaljujući AUTONOMIJI sveučilišta nitko to od vlade ne može riješiti!!! Gospodi je dana autonomija i nitko ih živ ne može kontrolirati, sami određuju što će podučavati studente i koliko će ih rušiti, a koliko pustiti. Obično na svakom ispitnom roku puste 5 od 100 studenata, a sljedeći ispitni rok nije za pet dana, već za mjesec, zbog čega se pomiču svi ostali rokovi, tako da imamo situaciju da studenti studiraju nekoliko godina duže iz jednog jedinog razloga, jer nisu imali kod koga odgovarati. Jer se profesori za vrijeme radnog vremena bave znanstvenim radom na Korzu ili Špici!!! Neka mi netko u ovoj državi, a pogotovo sa Sveučilišta, suvislo objasni, kako sveučilišni profesor u 6 sati predavanja mjesečno može bilo koga naučiti svoj predmet??? Ljudi moji, pa jeste vi uopće normalni, djeca u osnovnoj školi imaju samo hrvatskog 6 sati ne mjesečno, već TJEDNO!!! A sveučilišni profesor vodi nekoliko grupa studenata sa 6 sati MJESEČNO!!! Koja prebogata zemlja može na takav način plaćati sveučilišne profesore!!! I nemojte mi ovdje razvezati priču o visokom znanstvenom radu sveučilišnih profesora u ostatku od 170 sati mjesečno, jer da nam se svi fakultetski profesori bave znanstvenim radom 170 sati mjesečno, ova država ne bi bila u k...cu!!!
Deveto, dok je politička retorika u nas puna optužaba, čija se valjanost opravdava bijegom u 60 godina staru povijest, studenti su fokusirani na sada i sutra i ne samo za sebe. Oni nikoga ne optužuju čak niti one koji su odgovorni i krivi što je ovaj sustav loš i neodrživ. Oni samo traže rješenja!
Studenti su sami krivi što su postali oruđe u rukama politike. Da nisu dopustili biti izmanipulirani od jednog politički itekako kompromitiranog
Žarka Puhovskog i Mate Kapovića, koji se već dokazao u političkoj igri oko (ne)pristupanja NATU, još bi se i mislilo kako studenti nisu politički nastrojeni. Međutim, čim su se na sceni pojavila ova dvojica, bilo je gotovo s tim da studentski pokret nije najobičnija predizborna politička manipulacija. Šteta!
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@ My Soul Studenti su sami
@ My Soul
Studenti su sami krivi što su postali oruđe u rukama politike. Da nisu dopustili biti izmanipulirani od jednog politički itekako kompromitiranog
Žarka Puhovskog i Mate Kapovića, koji se već dokazao u političkoj igri oko (ne)pristupanja NATU, još bi se i mislilo kako studenti nisu politički nastrojeni. Međutim, čim su se na sceni pojavila ova dvojica, bilo je gotovo s tim da studentski pokret nije najobičnija predizborna politička manipulacija. Šteta!
Puhovskog i Kpoavića su Dijana Čuljhak i Hloverka prve dane držali po HTV da se sve odradi u maniri kao i drugo.
Međutim, Puhovski je kod studenata naišao na huk, jer je, kao inače u svim ključnim praktičnim društvenim prilikama (1972., 1989., sada) i kao bar 95 % forsajućih ne samo zakazao nego napravio veliku štetu. Studentsku inicijativu je najprije uporno kvalificirao kao nedemokratsku (jer nema većine, način odlučivanja ..) te ujedno forsanjem sebe doio ulje na vatru kako uhodanim reakcijama raznih esktemista koji su pro i contra njega (kao da se radi o njemu, kao i svi, Mesić, sanader, bandić ,,,) tako i haračenjem po svemu drugome samo ne bavljenjem šta stduenti traže i šta se zapravo dešav u visokom obrazovanja. Nakon što je inicijativa iznijela sve ozbiljnije i ozbiljnije teme oko toga i odražala se, unio je smutnju stuidentima dodvoravanjem da je protiv jer premalo treža i jer su žrtve, aon se zaparavo zalaže za manje studenata, plaćanje uz puno više stipendija i ostalo logično, pastrahirajući da se kod nas baš tako radi diskriminacija i besmisleno vrte i troše veći novci, jer država daje stipendije nekima a oni opet a la državi i sve je još gore od izravnog plaćanja države i uvođenaj erda i transparentnosti i veće dostupnosti dikriminiranima, što studenti primjerenije traže.
Tako je Puhovski, uz Čička i neke druge, veća šteta od klaičnih staljinista i raznih ekstrema koji svojim pro i contra guše bavljenje temom.
A Kapović nije nikakav lider, ali jest aktivan i kao vodeći mladi znanstvenik i nastavnik blizak studentima kod njih ima respekt kao netko od njih, malo smušen ali se trudi. Btw, Kapovića meidijski koriste kao problematičnog koristeći njegovu specifičnost ponašanja, a što je klaična već vječnost uhodana medijska manipulacija u kojoj i zadnji partijski ološ, krimosi, ordinarne guske i sav loš izgledaju tečno i namdoćno a svi stvarni intelektualci, a za Kapovića daju služeben ocijene najbolji mladi humanistički znantsvenik, kao jad i bijeda.
Tako je već debelo i nepovratno i za sva vremena obrnuti rezultat od onoga koji navodiš - studenstka inicijativa je nehotice ključno pomogla svim partijskim i javnim ološ snagama, od vrha državedo dan, da se ka takvi uredno potvrde i zabilježe, uključujući razne koji se skrivaju kao Bandić itd. te razne koji forsiraju sebe i tko zna šta.
Sada se uredno vidi da se nitko od tih nije u stanju ni 2 minute koncentirati na tu tragičnu temu, a što znači da je za još zahtjevnije još gore. Kontrapoduktivne su sve fore, to je sada i vrapcia jasno.
A studenti, pogotov ovi sa FF u Zagrebu, plaćaju ceh, jer njih čekaju gadni problemi oko svega. Međutim, neće više biti kao 1971. i 1972.g. Ovaj put smo svi koji podržavamo povezaniji, jači i poevezaniji sa svijetom. Ovaj put mnogim mozgovima neće biti lako i zavvršiti će na smetlištu, a i mnogo toga drugog više neće biti isto.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOva država bi morala imati
Ova država bi morala imati zlatnu žilu umjesto Save, da bi mogla isfinancirati onoliko sveučilišnih profesora koliko bi ih trebalo biti, na fakultetu, da bi se uz satnicu od 6 sati predavanja mjesečno, studenti nešto naučili!!!
da? koji fakultet, koji predmeti i koji profesori? i kakva je to čudna satnica od 1,3 školska sata tjedno?
na faksovima uvijek postoje i tzv. lijevi predmeti, no ti su u manjini.
A zahvaljujući AUTONOMIJI sveučilišta nitko to od vlade ne može riješiti!!! Gospodi je dana autonomija i nitko ih živ ne može kontrolirati, sami određuju što će podučavati studente i koliko će ih rušiti, a koliko pustiti.
je, je, treba tu neki centralni komitet osnovati koji će to sve standardizirati i držati pod kontrolom, po mogućnosti da ne sadrži tzv. profesore nego samo poštenu radničku klasu
Obično na svakom ispitnom roku puste 5 od 100 studenata, a sljedeći ispitni rok nije za pet dana, već za mjesec, zbog čega se pomiču svi ostali rokovi, tako da imamo situaciju da studenti studiraju nekoliko godina duže iz jednog jedinog razloga, jer nisu imali kod koga odgovarati.
pa kako je moguće da itko kod nas uopće završi fakultet ako je ovo istina?
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoŠto? Pogriješila sam? Nije
Što? Pogriješila sam? Nije 6 sati mjesečno, već 6 sati tjedno???
I? U čemu je razlika? Što možeš sa 6 sati tjednog rada sa nekoliko grupa studenata? Obrisati stražnjicu! Eto što možeš!!!
(ostalo nije vrijedno komentara...jer i ti pričaš o lumenima tj. izvrsnima, kao Primorac, dok mene zanimaju prosječni studenti, kakvih je gro na svakom faksu i o kakvima treba voditi računa. lumeni će se ionako pobrinuti sami za sebe, jel to jasno, ili???)
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaou kakvoj je vezi tvoj
u kakvoj je vezi tvoj odgovor sa mojim pitanjima, osim brojke 6? ako profesor drži 6 sati tjedno predavanja to i nije toliko malo.. budući jedan profesor drži jedan ili dva predmeta SVIM studentima jedne godine na kojoj se isti sluša.. pa nisu to drugarice pa da rade 6 sati svaki dan 5 predmeta.. mnogi imaju i konzultacije, a poneki se čak bavi i naučni radom, ne bi vjerovala, a imaju par znanstvenih novaka pod tutorstvom, diplomante, a neki drže i predavanja za postdiplomski studij. Ima ih vjerojatno i koji ne rade odveć na ničemu, osim što drže predavanja, no tako je svugdje
nije mi baš jasno niti o kakvim lumenima pričaš, pa po tvojem gornjem postu ti bi htjela da lumeni tipa Primorac to sve dovedu u red..
i bilo bi prilično svrhovito kad bi specificirala o kojim ti to fakultetima konkretno pričaš, jer ovo što ti pišeš je teže etiketiranje i generaliziranje
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPa tebi zbilja treba crtati,
Pa tebi zbilja treba crtati, kako ovdje vole reći! Dakle, naivni studentići se zalažu za to da oni, koji prolaze godine, dakle redoviti studenti imaju besplatno školovanje! Primorac se pak zalaže za lumene da imaju besplatno školovanje, jer govori o izvrsnima. Ono što ja, My Soul, kažem jest da će se lumeni snaći sami od sebe, jer će osvojiti životnu stipendiju od 40.000 kn, kakva se ovih dana (jedna jedina) reklamira u medijima, a studentići su potpuno u krivu, zato jer nisu svjesni jedne stvari, da im redovito završavanje godine, a time i besplatno školovanje, ovisi o dogovoru profesora na fakultetima koliko će studenata pustiti proći, a koliko će ih rušiti. Dakle, profesori na ispit ne dolaze vidjeti što su i koliko studenti naučili, oni dolaze s kalkulacijom koliko će ih danas pustiti, a koliko rušiti. Kad ispune kvotu prolaznika, tada ruše sve po redu, bez obzira na to jesu li ovi svladali gradivo ili nisu. To ti velim iz prve i prvoprodužene ruke. Fakulteti razni su predmet mog interesa, prema tome, neću ti specificirat. Ako te zanima, upiši faks pa provjeravaj. Mene je zanimalo i uvjerila sam se. Prema tome, nema tu generaliziranja. Idi pitat prvog studenta, koji ne spada u kategoriju izvrstan i čiji roditelji nemaju novaca za njegov studij, a ipak žele da ga završi. Hoće li im fakultet to omogućiti...teško!!! Za moj pojam, obrazovanje izvrsnih uopće nije upitno, oni će dubiti na glavi i završiti ne jedan, nego nekoliko fakulteta u roku keks. Ali to su lumeni. Većina ljudi nisu lumeni, već prosječni, radišni ljudi. Trebaju li oni, zbog lumena, ostati bez visokoškolske edukacije? U doba globalizacije! Težnja ove države trebala bi biti STIPENDIJA ZA FAKS za one koji NE ŽELE studirati!!!! To je UVJET OPSTANKA HRVATSKE u globalizacijskom procesu.
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPa tebi zbilja treba crtati,
Pa tebi zbilja treba crtati, kako ovdje vole reći!
nisam ja kriv što ti pišeš konfuzno pa te ne razumijem. iako sam ja po tvojim kriterijima za studente "lumen" :). što se tiče besplatnog studiranja, u "moje vrijeme" smio si pasti jednu godinu i mogao si besplatno studirati u ukupnom trajanju od 6 godina. Ako si upao na plaćanje i bio iznad prosjeka godine mogao si se prebaciti na bez plaćanja.. Sistem je bio sasvim savršen. Ne znam da li je sada tako, ali da su tako ostavili stvarno ne vidim šta se itko ima buniti. Neka to vrate i točka. Zašto izmišljati toplu vodu?
Dakle, profesori na ispit ne dolaze vidjeti što su i koliko studenti naučili, oni dolaze s kalkulacijom koliko će ih danas pustiti, a koliko rušiti.
ovo pouzdano nije istina na mojem fakultetu (PMF), a nije ni na FER-u ni na strojarstvu, sa kojih poznajem hrpu ljudi i nitko nije imao takvih iskustava. Eventualno jedan ili dva profesora. Na hrv. studijima apsolutno nema ničeg takvog.
za promet, ekonomiju, pravni i ostale prave fakultete ne znam.. tako da kad već bacaš takve činjenice, onda bi bio red i da specificiraš. no kakve to ima veze sa plaćom profesora je daleko od jasnog. gubiš nit
Idi pitat prvog studenta, koji ne spada u kategoriju izvrstan i čiji roditelji nemaju novaca za njegov studij, a ipak žele da ga završi. Hoće li im fakultet to omogućiti...teško!!!
ja sam faks završio pred par godina, brat još studira, imam par prijatelja asistenata, a to što ti pišeš stvarno mi nije jasno otkud izvlačiš.. možda te dijete malo mulja ako ne može proć ispit? no kao što rekoh, ja ne mogu generalizirati na sve "fakultete", kao ti.
Težnja ove države trebala bi biti STIPENDIJA ZA FAKS za one koji NE ŽELE studirati!!!! To je UVJET OPSTANKA HRVATSKE u globalizacijskom procesu.
prvo se tužiš kako bi trebale rijeke novaca za sve te profesore i kako to puno košta, a sad bi dijelila stipendije za faks onima koji ne žele studirati? a da se mi malo izvučemo iz tog globalizacijskog procesa? ili je on zapisan u kamenu?
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDobro govoriš, samo kao
Dobro govoriš, samo kao Staljin, Tito, Tuđman, Mesić ... kao da je država u ulozi jadne žrtve koja je ugrožena od takvih profesora a ne ta koja to ključno kreira i ima interes da je to tako.
Radi se o tome da su takvi profesori i organizacija razmrvljenosti Sveučilišta na komadiće te apsolutna dominacija klika u svemu tome sa što više nereda i troška klasične staljinističke partijske osnove povezivanja i organizacije tiranije.
Partija (HDZ/SDP/NKVD ..) time i ostalim (npr. kartel IGH d.d., aparata, poluoružane rezervne snage i razno) nastavlja diktaturu nad svim.
Kako bi se tako dugo održali? Npr. u Vladi, na čelu države, Sabora, svega, imaš likove sa čak po 50 godina diktature u nogama. A i mladi imaju jako puno staža, npr. ministar Primorac je sin milicionara, štemer i karijerist od malih nogu.
Najmlađima je normalno da se je na račun društva došlo do stanova, vila, auta, svega. Treba to održati. Najmanji troška je što ne rae, puno veći je kada nešto rade. Npr. kada Jure radić, dugogodišnji SK sekretar, i akdemici Kincl itd. zajdno sa Marinom MD i Lukom Bebićem te Bandićem, sve prekaljeni partijski jurišnici, i bace oko an neki copy paste rad od sat sva to je domah trošak 1 mlrd kuna.
Jesi li shvatila ili da crtam?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPotpuno jasno. Ne vidim
Potpuno jasno. Ne vidim izlaza. No ionako Kinezi nadiru, pa će ove priče ionako biti bespredmetne. Satnica će pasti na 20 centi. Ako i toliko.
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokakvi sad Kinezi?
kakvi sad Kinezi?
Dok dobri šute, zli caruju
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoTo Ap i ja nešto.... My
To Ap i ja nešto....
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBez većeg osobnoga interesa
Bez većeg osobnoga interesa uključivanja u ovu javnu raspravu, jer su moji i osobni, a to znači intelektualni i građanski vrijednosni interesi, ali i poslovni interesi usmjereni s razlogom na pitanje što će u Zagrebu biti nakon dana "D", a to je 17. svibanj 2009. godine , nekoliko napomena.
Autor ovoga kvalitetnog članka (a koji članak ne može biti "nekvalitetan" zbog potpisnika ovog članka) s razlogom "ne otkriva toplu vodu" kada govori o važnosti znanja. U čemu je problem? Citiram:
Iako studentska inicijativa odbija političku akciju, šalju ispravnu političku poruku, koju ni vlast ni oporba nije jasno artikulirala, a kamoli provela.
Prevedena rečenica na politički jezik znači, i glasi da HDZ i SDP odbijaju zahtjeve studenata. Dapače, predsjednik GO SDP Hrvatske u Zagreb MILAN BANDIĆ je doslovno "mutav" pred činjenicom najvećih studentskih prosvjeda (doduše ne i na "otvorenom prostoru") od 1990. godine do danas u Zagrebu. Ja sam na objavljena pitanja Kregaru malo prije objavio i "dopunsko obrazloženje" što u političkom smislu znači taj "prosvjed".
No, iz ishodišta ovoga što je objavio Šlaus valja uočiti, držim, ono što ovdje stanoviti komentatori ne uočavaju. A ne uočavaju činjenicu da obrazovanje, a zasebno sveučilišno obrazovanje NIJE PRIVATNA STVAR. Dakako, da svatko "upisuje studij" za sebe, zbog vlastite karijere, zbog toga da u životu više zarad, bolje i kvalitetnije živit itd. itd. itd., što je legitimno i prirodno. No, upravo iz toga proistječe pogrešna ocjena da je "studiranje osobna stvar, ali i nastavno (mnogo važnije) pogrešno određenje koje glasi: "Neka si sami plate, a ne da studiraju na naš trošak. Zašto bismo plaćali i podmirivali tuđe troškove, to tim više što studiraju zato da bi kasnije oni imali od toga korist!" Zašto je to pogrešno?
Pra-pra-pradavna je prošlost da je "studiranje osobna stvar". Naravno, studiranje jeste osobno - na osobnoj razini, i to je jasno samo po sebi. Međutim, na razini društva, pa ako hoćemo i na razini čitave države (naravno, ne mislim na Hrvatski), nikada ne govorimo o pojedincu.
Na razini društva i države utječu zakonitosti tzv. velikih brojeva. Pa što je "masa", odnosno "veliki" broj" tzv. obrazovanog stanovništva - veća, istodobno je veći GDP! Pa su onda, povratno iz većega društveno bruto proizvoda, veće i mirovine, veći su tzv. javni standardi itd.
Obratno - ako je u toj "masi" samo 7% visokoobrazovanih, i ako je 93% fizičkih osoba koje imaju jedva razinu "osnovne škole" (srednja škola je danas ono što je nekada bila osnovna škola!), tada jer čitavo društvo "banana društvo". A čitava država je BANANA DRŽAVA. Kako se ta država konkretno zove? Odgovor glasi: HRVATSKA!
Prema tome, nedopustivo je čak i promišljanje o tomu da je "obrazovanje - osobna stvar". I s ovime bih prekinuo ovaj komentar, jer bih morao krenuti u područje društva znanja, i podjele stanovništva u postindustrijskim državama, ne po kapitalu kao nekada, već po razini znanja i kvalitete obrazovanja! To je danas unutarnja temeljna podjela u građanskom (kapitalističkom) svijetu. A svima onima koji nisu nikada u životu studirali - predlažem da "probaju". Vrlo će se brzo "iznenaditi" da je "lakše kopati - nego studirati". Studiranje je težak i naporan r a d.
Prvi zaključak. Prema tome DA - ZA "BESPLATNO STUDIRANJE" !
O tomu da socijalni status bitno utječe na to hoće li netko postati student, a pogotovo hoće li završiti u primjerenom roku, ne treba "trošiti vrijeme". A upravo to Milan Bandić "gubi iz vida", i o tomu hrvatski socijaldemokrati očevidno nemaju pojma! Ali zato imaju pojma kako se rade zlatni socijaldemokratski klozeti u Dubravi, primjerice. I za to traže 17. svibnja 2009. godine - njihovo povjerenje, da Milan i nadalje gradi "klozete" po Zagrebu, s većinom u Skupštini na čelu sa Zoranom Milanovićem???
Drugi zaključak. Prema tome DA - ZA ZAJMOVE OBITELJIMA "SLABIJEG SOCIJALNOG STANJA" DA MOGU PLAĆATI FINANCIRANJE DJETETA DA ZAVRŠI STUDIJ! (A prema modelu koji valja hitno objaviti)
Zasebno, dakako, postavlja se pitanje kvalitete obrazovanja. Poznato je da za ostvarivanje Bolonjskog procesa postoje otpori na postojećim hrvatskim "austro-ugarskim" fakultetima, a tako ih definiram jer u njima vlast imaju katedre koje odgovaraju samima sebi. No, to bi sada od mene bilo otvaranje nekih drugih pitanja. Ali za one koji to ne znaju, a očevidno ne znaju, Bolonjski proces je prema mojoj razini "upućenosti" odgovor Europske unije na supremaciju kvalitete američkog sveučilišnog sustava u svijetu, odnosno prema postindustrijskim europskim državama koje na to mogu odgovoriti samo jedinstvenim sveučilišnim sustavom tzv. "Bolognom".
Očevidno i u SAD postoje analize temeljem kojih je Obama u središte (prioritete) interesa svoje administracije postavio - upravo obrazovanje. Kao što je poznato, u "zagrebačkoga Obame", socijaldemokrata Milana Bandića, u središtu interesa je "građevinarstvo" i "građevinsko poduzetništvo! I koliko mi je nastavno poznato, nositelj takve socijaldemokratske liste za Gradsku skupštinu grada Zagreba, gospodin Zoran Milanović - dobio je "ovacije" od svih studenata na tomu što je podržao njihove prosvjede, jer je to dokaz demokracije! Zbog toga su presretni studenti odmah poslali zahvalnice SDP Hrvatske i GO SDP Zagreba, u kojima, je napisano: "ZAHVALJUJEMO"!
(Ovo je više komentar u smislu prijateljskog obraćanja Šlausu na njegovu ljubaznu objavu).
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBez većeg osobnoga interesa
Bez većeg osobnoga interesa uključivanja u ovu javnu raspravu, jer su moji i osobni, a to znači intelektualni i građanski vrijednosni interesi, ali i poslovni interesi usmjereni s razlogom na pitanje što će u Zagrebu biti nakon dana "D", a to je 17. svibanj 2009. godine , nekoliko napomena.
Autor ovoga kvalitetnog članka (a koji članak ne može biti "nekvalitetan" zbog potpisnika ovog članka) s razlogom "ne otkriva toplu vodu" kada govori o važnosti znanja. U čemu je problem? Citiram:
Iako studentska inicijativa odbija političku akciju, šalju ispravnu političku poruku, koju ni vlast ni oporba nije jasno artikulirala, a kamoli provela.
Prevedena rečenica na politički jezik znači, i glasi da HDZ i SDP odbijaju zahtjeve studenata. Dapače, predsjednik GO SDP Hrvatske u Zagreb MILAN BANDIĆ je doslovno "mutav" pred činjenicom najvećih studentskih prosvjeda (doduše ne i na "otvorenom prostoru") od 1990. godine do danas u Zagrebu. Ja sam na objavljena pitanja Kregaru malo prije objavio i "dopunsko obrazloženje" što u političkom smislu znači taj "prosvjed".
No, iz ishodišta ovoga što je objavio Šlaus valja uočiti, držim, ono što ovdje stanoviti komentatori ne uočavaju. A ne uočavaju činjenicu da obrazovanje, a zasebno sveučilišno obrazovanje NIJE PRIVATNA STVAR. Dakako, da svatko "upisuje studij" za sebe, zbog vlastite karijere, zbog toga da u životu više zarad, bolje i kvalitetnije živit itd. itd. itd., što je legitimno i prirodno. No, upravo iz toga proistječe pogrešna ocjena da je "studiranje osobna stvar, ali i nastavno (mnogo važnije) pogrešno određenje koje glasi: "Neka si sami plate, a ne da studiraju na naš trošak. Zašto bismo plaćali i podmirivali tuđe troškove, to tim više što studiraju zato da bi kasnije oni imali od toga korist!" Zašto je to pogrešno?
Pra-pra-pradavna je prošlost da je "studiranje osobna stvar". Naravno, studiranje jeste osobno - na osobnoj razini, i to je jasno samo po sebi. Međutim, na razini društva, pa ako hoćemo i na razini čitave države (naravno, ne mislim na Hrvatski), nikada ne govorimo o pojedincu. Na razini društva i države utječu zakonitosti tzv. velikih brojeva. Pa što je "masa", odnosno "veliki" broj" tzv. obrazovanog stanovništva - veća, istodobno je veći GDP! Pa su onda, povratno iz većega društveno bruto proizvoda, veće i mirovine, veći su tzv. javni standardi itd. Obratno - ako je u toj "masi" samo 7% visokoobrazovanih, i ako je 93% fizičkih osoba koje imaju jedva razinu "osnovne škole" (srednja škola je danas ono što je nekada bila osnovna škola!), tada jer čitavo društvo "banana društvo". A čitava država je BANANA DRŽAVA. Kako se ta država konkretno zove? Odgovor glasi: HRVATSKA!
Prema tome, nedopustivo je čak i promišljanje o tomu da je "obrazovanje - osobna stvar". I s ovime bih prekinuo ovaj komentar, jer bih morao krenuti u područje društva znanja, i podjele stanovništva u postindustrijskim državama, ne po kapitalu kao nekada, već po razini znanja i kvalitete obrazovanja! To je danas unutarnja temeljna podjela u građanskom (kapitalističkom) svijetu. A svima onima koji nisu nikada u životu studirali - predlažem da "probaju". Vrlo će se brzo "iznenaditi" da je "lakše kopati - nego studirati". Studiranje je težak i naporan r a d.
Prvi zaključak. Prema tome DA - ZA "BESPLATNO STUDIRANJE" !
O tomu da socijalni status bitno utječe na to hoće li netko postati student, a pogotovo hoće li završiti u primjerenom roku, ne treba "trošiti vrijeme". A upravo to Milan Bandić "gubi iz vida", i o tomu hrvatski socijaldemokrati očevidno nemaju pojma! Ali zato imaju pojma kako se rade zlatni socijaldemokratski klozeti u Dubravi, primjerice. I za to traže 17. svibnja 2009. godine - njihovo povjerenje, da Milan i nadalje gradi "klozete" po Zagrebu, s većinom u Skupštini na čelu sa Zoranom Milanovićem???
Drugi zaključak. Prema tome DA - ZA ZAJMOVE OBITELJIMA "SLABIJEG SOCIJALNOG STANJA" DA MOGU PLAĆATI FINANCIRANJE DJETETA DA ZAVRŠI STUDIJ! (A prema modelu koji valja hitno objaviti)
Zasebno, dakako, postavlja se pitanje kvalitete obrazovanja. Poznato je da za ostvarivanje Bolonjskog procesa postoje otpori na postojećim hrvatskim "austro-ugarskim" fakultetima, a tako ih definiram jer u njima vlast imaju katedre koje odgovaraju samima sebi. No, to bi sada od mene bilo otvaranje nekih drugih pitanja. Ali za one koji to ne znaju, a očevidno ne znaju, Bolonjski proces je prema mojoj razini "upućenosti" odgovor Europske unije na supremaciju kvalitete američkog sveučilišnog sustava u svijetu, odnosno prema postindustrijskim europskim državama koje na to mogu odgovoriti samo jedinstvenim sveučilišnim sustavom tzv. "Bolognom".
Očevidno i u SAD postoje analize temeljem kojih je Obama u središte (prioritete) interesa svoje administracije postavio - upravo obrazovanje. Kao što je poznato, u "zagrebačkoga Obame", socijaldemokrata Milana Bandića, u središtu interesa je "građevinarstvo" i "građevinsko poduzetništvo! I koliko mi je nastavno poznato, nositelj takve socijaldemokratske liste za Gradsku skupštinu grada Zagreba, gospodin Zoran Milanović - dobio je "ovacije" od svih studenata na tomu što je podržao njihove prosvjede, jer je to dokaz demokracije! Zbog toga su presretni studenti odmah poslali zahvalnice SDP Hrvatske i GO SDP Zagreba, u kojima, je napisano: "ZAHVALJUJEMO"!
(Ovo je više komentar u smislu prijateljskog obraćanja Šlausu na njegovu ljubaznu objavu).
Zdravkec, možeš li to malo obrazložiti?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoA, je l me znaš
A, je l me znaš nasmijati....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaohdz-ekonomija, da, dobro si
hdz-ekonomija,
da, dobro si uočio da je riječ o komentaru u kojemu je predočen sažetak "nečega" mnogo "širega".
Jasno sam u ranijim tekstovima i u "plahtama" naglasio da Zagrebački treći put nema ni "lokalan", ni "lokalistički" interes "nezavisne liste", već da ima izraziti, naglašen, i precizan "interes" razviti se u Hrvatski treći put. Objavio sam i stručne osobne atribucije, konačno, ovdje sam se jasno predstavio. Ovo sada kažem zato što u ranijim objavama pitanje kulturne politike nisam uopće spominjao, premda sam objavio tekstove i određenja o "društvu znanja". Naravno, ne u akademskom smislu, već u političkom smislu i sadržaju.
Naravno, izvori za ovu kvalificiranu objavu su brojni, jednako kao i u drugim mojim objavama. I nije samo jedan. Osobno sam izbjegavao određenja u svezi "kulture", pa i određenja u svezi ovoga studentskog prosvjeda, zato što znam da je riječ o temi goleme kompleksnosti. A ona i objektivno ne stane u "jednu rečenicu". Kako ne bih otvarao ono što zbog kompleksnosti ne smijem razvijati, pravio sam se da "zanemarujem". Pa da bih tebi dodao još jedno pitanje u ovim brojnim pitanjima, odgovorit ću da kulturu definiram statičnom i aktivnom funkcijom. Statična funkcija kulture je biti temeljna društvena infrastruktura, i zato je ona uvijek narodna infrastruktura. Aktivna funkcija kulture je proizvodnja duhovnih dobara. Prva i druga funkcija NE SMIJU BITI U KOLIZIJI. Ako su u koliziji tada nismo u "banani", tada smo u "gadnoj" i u "grdnoj banani". Planetarna moć SAD civilizacije postoji samo zbog k u l t u r e. Ona čuva (founderi) ali i proizvodi.
Zbog prve funkcije kulture "pojavio" se onaj "moj" (prevažan) "tekst" o Starčeviću. Ovaj ovdje tekst je iz ishodišta aktivne funkcije kulture. Brojni hrvatski intelektualci (hrvatska inteligencija) podosta "muku muči" upravo s tim problemom "kolizije" - a u Crkvi - NAGLAŠENO! Taj "problem" je uočljiv i u onih iz "Rimskog kluba" - s time da s ovime sada malo "peckam" uvaženoga Šlausa.:)))
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDa, morat ću i ja naredne
Da, morat ću i ja naredne večeri osobno skoknuti do FF kada ih svi tolilko hvale, premda predmnijevam o čemu je riječ jer je to metoda na kojoj sam "zamislio" unutarnji ustroj Hrvatskog trećega puta kao političke stranke. :)
Vrhunska kvaliteta je predočena na "Mutnoj vodi", a kada se tomu doda "mali štih" iskustva - tada je to - to. :)))
I s ovime bih ovdje z a v r š i o glede "kulture". Šlausov članak je važniji, konačno on me je i potaknuo na ovaj "neplanirani" iskorak.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@ zdravko.gracin Da, morat
@ zdravko.gracin
Da, morat ću i ja naredne večeri osobno skoknuti do FF kada ih svi tolilko hvale, premda predmnijevam o čemu je riječ jer je to metoda na kojoj sam "zamislio" unutarnji ustroj Hrvatskog trećega puta kao političke stranke. :)
Vrhunska kvaliteta je predočena na "Mutnoj vodi", a kada se tomu doda "mali štih" iskustva - tada je to - to.
Ja bio malo i malo se informirao o načinu rada.
Ništa mistično ni neobično, to samo tako mistificiraju mnogi jer im je stran osnovni način rada. Sve složno se uvijek radilo i radi živim konzilijom, manje uštogljenim ali zato radno praktičnijim od okruglih stolova i slično. Tako se rade svi složeniji projekti, u složenijim "radionicama", složenije inženjerstvo pa i običnije gradnje, življe i žurnije složeen situacije u zdravstvu, sve ...
Ova generacija je dodatno kroz razne dodatne i izborne nastave te kroz svjetska gibanja šire i masovnije educirana kako se sudjeluje u takvim raspravama, kako se moderiraju, organiziraju itd., tako da je njima ta tehnologija normalni način, za razliku od dominatnih tehnologija kontinuiteta SFRJ-Tuđman-demokracija (Mesić, Račan, Šeks, Sanader, Bandić ...).
Oni su, zbog pritiska raznih manipulacija i praktične neuhodanosti, samo za stupanje previše pristojni i previše se iscrpljuju, što za sada nije ugodno ni sretno po njih ali kao trening za dalje je bolje da nauče trpiti sve.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoStudenti su krenuli u ovu
Studenti su krenuli u ovu borbu s dva općenita cilja:
- pružiti svima jednak pristup visokom obrazovanju
- spriječiti komercijalizaciju visokoga obrazovanja.
Kako bi postigli oba cilja, traže besplatno visoko obrazovanje.
Nažalost, postoje snažni sociološki razlozi zbog kojih se može smatrati da bi besplatno visoko obrazovanje ne samo bilo neuspješno u osiguravanju jednakog pristupa visokom obrazovanju, nego bi i smanjilo taj pristup.
U ovom pitanju, kao i inače u Hrvatskoj, rijetki su ozbiljni argumentirani tekstovi o temama vezanima uz javne politike. Ovdje su neki objavljeni tekstovi:
- detaljan opis cijele situacije od IRO-a http://www.iro.hr/hr/razvoj-visokog-obrazovanja/kolumna/besplatno-obrazo...
- argumenti koje je iznio prof. Stulhofer na tribini odrzanoj u sklopu blokade: http://forum.ffzg.hr/viewtopic.php?p=4032295#4032295
- blog: http://slobodnoobrazovanje.blogspot.com
Istine i lazi u prici besplatnom visokom obrazovanju: slobodnoobrazovanje.blogspot.com
Razotkrivanje istina i lazi u prici besplatnom visokom obrazovanju: slobodnoobrazovanje.blogspot.com
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao"detaljan opis cijele
"detaljan opis cijele situacije od IRO-a " ovo mi se prilicno svida.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoStudenti su krenuli u ovu
Studenti su krenuli u ovu borbu s dva općenita cilja:
- pružiti svima jednak pristup visokom obrazovanju
- spriječiti komercijalizaciju visokoga obrazovanja.
Uuuuuuups pardoncek!
Meni je OK svima pruziti jednak pristup visokom obrazovanju, ako iskazuju dobre reference kod prijema.Novac ne bi smio biti prepreka.Tj.Takve najbolje ( 5,10,30% bi morala financirati drzava)
Ali ne moze se sprijeciti komercijalizacija ukoliko netko tko je npr. sjajan predavac i strucanjak ne zeli cijeli zivoz voziti Yugo 45 i biti podstanar.To se zvalo uranilovka.
Takvi dakle imaju pravo potpisati ugovor sa nekom privatnom ustanovom obrazovanja, no i ta bi morala biti refundirana ukoliko neki od potencijalnih studenata zadovoljava kriterije, a nema sredstava.Vani je zapravo to normalno.
Kako bi postigli oba cilja, traže besplatno visoko obrazovanje.
Trenutno je to OK u ovom opcem bacanju i raskrcmljivanju novca poreznih opbveznika.Novac ulozen u studente ima neke izglede biti vracen, dok je novac dat politicarima u ruke odmah zreo za otpis.
Nadam se da tako nece i ostati. (samo da im MMF zavrne pipe )
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@Slobodnoobrazovanje Poštuje
@Slobodnoobrazovanje
Poštujem tvoj doprinos diskusiji. Zaista je potrebno čuti argumente protiv javnog financiranja visokog obrazovanja. Meni osobno je najefektniji onaj u kojem se plaćanje školarina uspoređuje s plaćanjem ulaznice za kazalište koje je inače dotirano od države. Međutim, koliko god efektna, usporedba ipak nije logički valjana, jer obrazovanje jest uvjet realizacije ljudskih funkcionalnih sposobnosti, a posjet kazalištu ipak nije (barem ne za sve).
Drugo, iako pozdravljam vođenje široke javne rasprave o pitanjima visokog obrazovanja, čini mi se da se u nju uključuju svi osim onih koji, u postojećoj konstelaciji, donose odluke. S druge strane, oni koji raspravljaju da bi došli do nekog konsenzusa, ne donose odluke, nego ih se stavlja pred gotov čin i prijeti im se "ključom u bravi fakulteta" (isto onako kako se nama prijetilo 1981.).
Mislim da svi kojima je stalo, pa i ti, moraju razmisliti što je ovog trenutka primarno: imenovati stvarne blokatore promjena u društvu koje je ogrezlo u krizi i legaliteta i legitimiteta ili vršiti više manje otvoreni pritisak na studentice i studente da odustanu od zahtjeva da se o njihovom prijedlogu počne govoriti na mjestima gdje se odlučuje. Odgovor koji ćemo si dati svrstava nas definitivno na jednu od dvije suprotstavjene strane, a o ishodu našeg sučeljavanja ovisi da li ćemo budućnost kreirati ili ćemo, kao i toliko puta do sada, biti žrtve pogrešnih odluka.
nemesis
nemesis
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNikakve koristi od
Nikakve koristi od obrazovanja i "zemlje znanja" ako ga ne prati meritokratski uređeno društvo. Inače će dio otići tamo gdje imaju bolje uvjete i poštenije uređenje u kojem će se vrednovati njihova posebnost, dio će ostati i rezignirano vrtiti palčevima jer im se ne isplati mučiti i truditi u ovoj uranilovki, a tek manji dio će nešto kvalitetno i raditi.
Šlaus za sve krivi neoliberalizam što je već postalo uvriježeno i pomalo iritantno. Od akademika bi se očekivalo više. Potpuno je metodološki krivo gledati učinke nekog sistema samo kroz krizu koju proživljava. I mahati gubicima u krizi kao mjerilom neuspjeha sistema. To bi imalo smisla jedino ako je razdoblje prosperiteta koje je prethodilo krizi bilo razdoblje nekog drugog sistema. Kako nije, argument ne vrijedi.
Druga stvar u kojoj Šlaus griješi čini se da proizlazi iz nerazumijevanja akademskog i poslovnog svijeta( zapravo preciznije svog ostalog svijeta). On zamjera sistemu gramzivost. Ako se je netko odlučio za znanstvenu karijeru, on se nije odlučio za život bogataša. Pa sama želja za stjecanjem materijalnog ne može biti toliko izražena kao kod biznismena. Nije da su u znanosti potpunosti lišeni gramzivosti ( dekani si dižu plaće, profesori honorarno predaju na 5 fakulteta itd..) ali možemo pretpostaviti da je za koju razinu niža. Međutim, ako ćemo biznismenima prišiti pohlepu, što sigurno neće biti greška, onda bi znanstvenicima isto tako mogli prišiti častohleplje. Jedni su željni materijalnog( iako kad bolje razmislim, biznismeni su uvijek manje rastrošni od bogatih pjevača ili sportaša, postoji li uopće u tim sferama ekvivalent štedljivih Kamprada ili Buffetta?. njih zanima novac koji mogu oploditi, materijalne stvari baš i ne), drugi žele da se baš njih pamti kao velike umove koji su promijenili i unaprijedili svijet. Da nije tako,znanstvena otkrića i znanstveni radovi bi bili anonimni. I red je da svakoga ide ono što si želi. Tesli i Ružički slava, Kerumu Maybach i jahta. Već sljedeća generacija neće imati pojma tko je Kerum.
Dakle, pohlepa i častohleplje,pa da još ubacim i želju za moći i slavom koja goni političare, su samo impulsi koji tjeraju elite naprijed. Častohlepan znanstvenik koji se preračunao je jednako opasan kao pohlepan biznismen ili političar željan moći i slave. Ista motivacija može stvoriti i napredak i pustoš.
Šlaus, osim toga, prigovara "rasprodaju zemlje" i privatizaciju. No, velika proračunska potrošnja bez prodaje državne imovine ne ide. A prema zahtjevima onih koji guraju prosvjede te su idejni začetnici istih, besplatno obrazovanje je samo početak. Oni ne žele preraspodjelu proračuna( osim mirovnih misija i potrošnje na oružje što je zbilja bedast argument kad se uzme u obzir stanje hrvatskih oružanih snaga), manje umirovljenicima, a više obrazovanju, oni žele jaču socijalnu državu. Oni žele više i za zdravstvo, više i za obrazovanje, žele i subvencije brodogradnji, oni žele i veće plaće javnom sektoru itd. O kakvim se neozbiljnim likovima radi govori podatak da bi manjak proračunskih sredstava za sve to riješili NACIONALIZACIJOM BANAKA. Ja sam živio u uvjerenju da je nacionalizacija nečega proračunski rashod a ne prihod no tko zna, možda oni misle ne nacionalizaciju po komunističkom modelu.
Dakle, besplatno visoko obrazovanje nije rješenje problema u Hrvatskoj. Ono čak nije ni prioritet. Ono sigurno neće riješiti ekonomske i socijalne probleme Hrvatske. Ovakav sistem kakav mi danas u Hrvatskoj imamo, socijalni iznad svaka mjere, sa besplatnim visokim obrazovanjem ili bez njega, je manje-više isti sistem. Bez ikakvih pozitivnih učinaka.
Ono što bi trebao biti prioritet jest pravosuđe. Državni novac potrošen na pravosuđe i sa malim pozitivnim efektima je daleko efikasnije potrošen novac nego na neko drugo ministarstvo.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoInače će dio otići tamo
Inače će dio otići tamo gdje imaju bolje uvjete i poštenije uređenje u kojem će se vrednovati njihova posebnost,
Društvo "znanja" ili odljev mozgova
Podaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi. Prema procjeni ekonomskog stručnjaka Frederica Docquiera optimalna stopa odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog praga postaje štetno za zemlju. Međunarodno usporedivi podaci konačno potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle godine živio 726.031 hrvatski građanin, što je oko 16% populacije. O problematici takozvanog «odljeva mozgova» na Portalu je više puta bilo riječi, a ovaj puta povod nam je vijest u neprikrivenom lovu irskih menadžera na talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta.
Nije problem u tome što naši mladi ljudi odlaze i stječu strana iskustva, dapače trebaju ići, nego je problem u tome što se ne vraćaju. Prema podatcima nadležnog ministarstva od kraja 2004.g., nakon dva medijski vrlo eksponirana kongresa hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva i u okviru široko razglašenih programa povratka, na naša se visoka učilišta vratilo slovima i brojem samo sedam iskusnih znanstvenika odnosno visokoškolskih nastavnika.
Ne samo da je članak o tome napisan afirmativno, kao da je riječ o za Hrvatsku važnoj ili bar pozitivnoj stvari, nego pokazuje kolika je nezainteresiranost i nesposobnost odgovornih tijela, od kojih ovakve pojave u društvu, odnosno svojevrsne lovce na talente nitko nije ni zapazio, a kamoli doveo u pitanje mogućnost takvoga djelovanja. Nitko ne postavlja ni pitanje kako je moguće da se ovakvi «pohodi» organiziraju unutar Sveučilišta i shodno tome kamo odlazi novac hrvatskih poreznih obveznika.???
ostatak na: http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3997&Itemid=180
Ako je ovo ovdje izneseno točno, tada se moramo zapitati je li stvarno opravdano novcima poreznih obveznika financirati besplatno školovanje onim studentima, koji će nakon školovanja napustiti Hrvatsku i stečenim znanjem doprinositi boljitku neke strane zemlje. Odnosno što poduzeti da takva praksa koja je kod nas očigledno postala masovna pojava, prestane.
Isto je tako velika vjerojatnost da ćemo ulaskom u EU i liberalizacijom protoka radne snage još više biti izloženi ovoj pojavi.
Možda je ovo veći problem od tzv. školarina koje "studenti" s FFzg predstavljaju kao najveću prepreku zemlji "znanja", a oni ga se ni dotakli nisu, već su ga mudro (namjerno?) prešutjeli.
:)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@ krrrrekani Možda je ovo
@ krrrrekani
Možda je ovo veći problem od tzv. školarina koje "studenti" s FFzg predstavljaju kao najveću prepreku zemlji "znanja", a oni ga se ni dotakli nisu, već su ga mudro (namjerno?) prešutjeli.
Dobro si elaborirao bitni problem, koji oslikava još veći problem u smislu da ne hrle mladi ljudi vani tek tako nego od nevolje ljute.
A onda si na kraju ovim nehotice odao najveće priznanje šačici studenata FF u Zagrebu, koji najmnje bježe vani i najmanje maste brke kad završe.
Dakle, oni su odabrali suženu taktiku. A taktika je sve, kao je dobra uspjeva pa i sve ovo što su izdržali i što se je otvorilo, kao da se je nebo otvorilo.
I sada kada si ti otvorio ovaj problem - zar pored toliko domoljuba i beskrajnih divizija koje plaćamo milijarde i milijarde još i taj problem natovarimo šačici studenata apstraktnih studija, dok oni koji misle pobjeći ne otplativši dug mudro šute, završavaju i već su im spemne torbe za bijeg, kao vjerojatno i 95 % odličnika.
P.S. Ja ne bih tako. Sve je to jedna složena igra kojoj smo vični i u kojoj uvijek pobjeđujemo. taktika je najvažnija, a dio dobre taktike je pustiti sve da se razigra i onda uvaljivati golove. I naši agenti po svijetu će u danom trenutku kada to krene biti važni, avažno je i da najbolji uvijek ostaju. Zato nije slučajno da incijativu vode ovi sa FF-a. To su mislioci i taktičari. Vidiš samo koliko su ološa izbacili iz igre u niti mjesec dana. I koliko će toga biti još. A do jučer je sve izgledalo turbonadmoćno i bez slabosti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoA onda si na kraju ovim
A onda si na kraju ovim nehotice odao najveće priznanje šačici studenata FF u Zagrebu, koji najmnje bježe vani i najmanje maste brke kad završe.
A možda je to zato što njihove usluge vani nikome ne trebaju, što i sami imaju dovoljno takovih mudrijaša (i mutikaša) koji bi samo filozofirali i teoretizirali, dizali revolucije. EU trebaju konkretna znanja iz područja koja stvaraju dodanu vrijednost (inžinjeri) ili čiji je rad cijenjen i deficitaran (kao npr. liječnici). A naše najbolje iz tih branši kupi EU, tako hrvatski porezni obveznici premda plaćaju školovanje npr. zubarima, imamo slučaj da već godinama u ruralnim krajevima na raspisane natječaje nema zainteresiranih. To je samo jedan primjer s kojim sam i osobno upoznat u svome kraju.
zar pored toliko domoljuba i beskrajnih divizija koje plaćamo milijarde i milijarde još i taj problem natovarimo šačici studenata
naravno da ne, ali mi je zanimljivo da se tog problema nisu ni dotakli, ili možda ipak jesu, ali mi je promaklo. no i da nisu to je najvjerojatnije posljedica duboke svjesnosti da oni ( studenti FFzg-a) nisu tražena roba na vanjskom tržištu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaomudrijasi i mutikase su
mudrijasi i mutikase su kasnije profesori u skolama - nije na filozofskom filozofija jedini smjer... http://www.ffzg.hr/odsjeci.html
o tome da profesori ne stvaraju vrijednost necu, ali dobro si primjetio da njihov rad nije cijenjen (za razliku od, kako navodis, lijecnika)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoZaista je upitno kakav
Zaista je upitno kakav studentski kadar treba hrvatskoj
Na jednoj strani imamo školski sustav. Odlikaši iz osnovnih škola idu u gimnazije, iz gimnazija najbolji idu na fakultete.
Dakle imamo selekciju "najbolji od najboljih idu dalje".
Glede i unatoč "najboljih i najpametnijih" nam društvo, država i ekonomija kontinuirano stagniraju.
Uz selekciju "najboljih i najpametnijih" bi se barem trebalo očekivati da nam vrla naša državica ide nabolje i napametnije. Ne, upravo obrnuto je slučaj. Ta selekcija na hrvatski način garantira opstanak sadašnjeg stanja, i dok ne dođe do konačne pobjede, stvari če osati iste sukladno božjem skladu.
Utoliko je više iznenađujuče što nam se ova generacija "najboljih i najpametnijih" kao 1. javlja za promjene. Za poželjeti im je što više uspjeha.
Kao drugo. Dok nam državni represivni aparat, a u obliku cijelokupne javne uprave, kapitaliste tjera svojom sporošču, neučinkovitošču, razno-raznim klošarsko-kokošarskim-kamaterinjima, korupcijom i bakšišarenjem, nama neće biti spasa.
Koliko god ironično zvučalo, ali hrvatska nema puno izbora već je upućena na strani kapital. Dokle god se ne bude ulagalo kapital u hrvatsku, svi ti studenti se neće moći zaposliti na jedan produktivan način koji bi tom kapitalu stvarao kamatu koja bi opravdala ulaganje u lijepu našu.
Dokle god budemo uživali u luksuzu zvanom državna uprava ADZ, dokle god prenamje(r)na prostornih planova bude jedini način na kojem se u ovoj državi vrti novac, dokle god korupcija i reketi tijekom investicije čine iste te investicije najednom neisplativima za strane ulagače(usred ulagackog ciklusa, HALO!), mi čemo biti malo bijelija i umivenija AFRIKA, a za ozbiljne strane investitore jedan ostati čemo jedan mračni no-go area.
Mi smo samo za one najhrabrije i najodvažnije. Zar nikoga ne svrbi činjenica da su nam na domaćem terenu glavni ulagači igrači manje više opskurne i nepoznate firme (orco i sl.), dok nas svjetska imena (krupni novac, vodeće tehnologije) zaobilaze u širokom luku oblika hrvatske?
Nadam se da su naši najbolji i najpametniji svijesno ozbiljnosti situacije i uloga.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone treba nama strani
ne treba nama strani kapital, nego mi trebamo njemu, samo još nismo dosta podatni.
je l ti lijepo akademik šlaus kaže gore da je neki Un uočio kako su najveća vrijednost ljudi?
samo su zaboravili pridodati drugi, prešućeni dio svog mišljenja - ''ljudi u funkciji kapitala''.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoTreće, studenti ne žele
Treće, studenti ne žele biti vječni studenti i žele se što prije zaposliti što su potvrdili priključujući se radničkoj povorci «Hoćemo raditi i od rada živjeti!» Studenti točno ističu da je cilj bolonjskog procesa osigurati završetak određenih razina obrazovanja u predviđenom roku i odmah se zaposliti. Visoko obrazovanje treba osigurati punu zaposlenost (već daje zaposlenost veću od 80%) i ako o tome govore M. Singh i H. Köhler, moguće je to i u RH.
Obrazovanje je svakako pozeljno i korisno. Ali, i tu se treba zapitati:
Kakve su realne sanse na trzistu za jednog apsolventa filozofije, sociologije, politologije... u Hrvatskoj danas i u doglednoj buducnosti ?. Koje tvrtke trebaju "strucnjake" njihovog profila ?.
Zasto bi porezni obveznici placali neciji uzitak u (za drustvo beskorisnom) studiranju filozofije?. Nebi li on to trebao (morao) placati iz vlastitoga dzepa ?.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@ yodan Zasto bi porezni
@ yodan
Zasto bi porezni obveznici placali neciji uzitak u (za drustvo beskorisnom) studiranju filozofije?. Nebi li on to trebao (morao) placati iz vlastitoga dzepa ?.
Zato što se je država odlučila da se u gimnazijama predaju i uče predmeti filozofija, etika i logika, za što su kvalificirani jedino profesori filozofije. Profesori filozofije po Hrvatskoj redovno završe dvopredmetno, još nešto uz to, pa se lako prilagođavaju različitim sitacijama u nastavi i u biti ih nije višak.
Tako su profesori filozofije isto kao profesori kroatistike (hrvatskog jezika i književnosti) i razni drugi. Kao što je iznio prof. Despot, oni se pripremaju za robovanje, kao srednješkolski nastavnici nikada neće imati plaću da mogli rješiti krov nad glavom i egzistenciju, pa ako još plaćaju to robovanje to bi bio apsurd i brzo ne bi imali nastavnika hrvatskog, filozofije, matematike i raznog.
Zanimanja koja su jako dugo višak u odnosu na to koliko je to potrebno i traži se su politolozi i novinari te ONO i DSZ (sve sa politologije), razna ekonomija, promet, upravno pravo itd. Zanimljivo je da je tu stalno višak a sve više se studira i svi nađu mijesto, natprosječno, jer su oni u bit snage vlasti.
Tako i u tekućim zbivanjima eskalira čvrsta dominacija i opredjeljenje za kontinuitet, kojeg je bezuspješno i nepripremljeno probao mijenjati i Šuvar 1978.g.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKoliko u Hrvatskoj ima
Koliko u Hrvatskoj ima gimnazija, kolika je potreba za predavačima filozofije, etike i logike?
Ima 171 gimnazija, s 1906 razreda, s 50 tisuća učenika, 12,5 tisuća po generaciji, s tendencijom smanjivanja. Gimnazijski nastavni planovi predviđaju jedan sad tjedno logike, i to samo u 3. razredu, te 2 sata tjedno filozofije, samo u 4. razredu. Ako imamo cca 500 trećih razreda, i cca 500 četvrtih razreda u gimnazijama u Hrvatskoj, to je 500 obrazovnih sati za logiku, i 1000 obrazovnih sati za filozofiju tjedno za cijelu Hrvatsku. Koja je obrazovna satnica profesora u gimnaziji? 15 sati? Po tome nam treba sveukupno 100 profesora koji predaju filozofiju i logiku za cijelu Hrvatsku. Pod uvjetom da je radni vijek profesora u gimnaziji u nekom prosjeku 25 godina - kolika je godišnja potreba za odškolovanjem gimnazijskih profesora koji predaju logiku i filozofiju?
Meni ispada - četiri. Treba li nam za to fakultet, ili tu četvoricu možemo poslati na školovanje na Oxford?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokod nas svi nešto
kod nas svi nešto filozofiraju pa nam i ne trebaju filozofi, a niti vjeronauk nam ne treba jer se kod nas svi rađaju kao vrsni teolozi sve sami tome akvinski, čak ne trebaju ni na mise ići da bi znali sve o crkvi oni sve saznaju iz vijestinoveteve ili jutarnjeg.
i opet ide priča što nam treba i što nam ne treba. znači uz tekstilce, čehe, brodograditelje, velike većine poljoprivrednika,................ ne trebaju nam ni filozofi.
sve su to neradnici i komunisti.
u biti ne trebaju nam uopće fakulteti ionako sve prelazi u ruke stranaca pa neka gospoda izvole školovati ljude u svojim zemljama.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoma čovječe, ne trebaju
ma čovječe, ne trebaju uopće ni ljudi, kad sve dobro zbrojimo.
treba samo njihova zemlja, radna snaga, i da ništa ni o čemu ne misle i ne govore.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSveukupno se svodi na to da
Sveukupno se svodi na to da se oko svega treba odlučiti i to ne danas jedno sutra drugo.
Po takvoj logici nitko, pa vjerojtano ni ti, nakon 1981.g. nije trebao studirati ekonomiju jer je sedamdestih ištnacano višak za idućih 50 godina.
U ovoj računici si zaboravio da 4 profesora nemaju raketne zrakoplove da bi mogli s jednog sata u 5 minuta biit teleportirani daleko pa opet, da redovno predaju osim filozofije i drugo, npr. hrvatski jezik i književnost (igrom slučaja netko moj) itd., da osim profesora i Hrvatsak radi povezanost sa svijetom treba još bar 30 školovanih profesora filozofije i npr. grčkog i latinskog i raznog izvan nastave, na drugim pozicijama, pa se brojka potrebnih školovanih profesora filozofija penje na nekih bar 150.
Njih i nema puno više, a neki kao Kregarova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Saša Poljanec Borić su uz školovanje filozofije ušli u druga područja (ona je renomirani stručnjak za turizam i gradove, uključujući Zagreb), djelom su potrebni u timovima koji se bave složeni i ukupnim temama društva, tako da stalne rasprave o profesorima filozofije u stvarnosti od 1972.g. na ovamo stalno služe prikrivanju tisuće i tisuće puta većih društvenih deformacija, koje je otvoreno iznosio i Šuvar (npr. brojkam je dokazivao da je društvo već tada zagađeno 3x više od bilo kojeg instant politolozima i ekonomistima te raznim inatant zanimanjima, i po njemu tada nije bio višak profesora filozofije) te za potvrđivanje društvenih elita da su protiv logike i mišljenja i sudelovanja u evropskoj civilizaciji i vlastitoj tradiciji, u kojoj su studiji filozofije osnova znanja i školstva te dugih napora biti u vodećem civilizacijskom krugu, uprkos ozbiljnim diskvalifikacijama, pa i evropskih inetelektualnih elita (da su slavenski narodi, a i Hrvati poimenice, izvan kruga onih koji mogu participirati u tome, iako su naši Franjo Petrić, Ruđer Bošković, Pavao Vuk Pavlović ...).
Dakle, povratak objektivniji pregled podataka i logike. Ad logike, po čemu je pitanje najviše 3 mlijuna troška godišnje na školovanje prof. filozofije, ako i to, tako desetljećima važnije od npr. najmanje propalih 7 mlrd kuna na pročistaču u Zgarebu, najmanje 1 mlrd kuna bačenih u školovbanje ekonomista, najmanje 4 mlrd kuna koliko će propasti izborom bez natječaja Jure Radića za projektanta Peljkeškog mosta ...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNadovezao sam se na
Nadovezao sam se na slijedeći upis:
Zato što se je država odlučila da se u gimnazijama predaju i uče predmeti filozofija, etika i logika, za što su kvalificirani jedino profesori filozofije. Profesori filozofije po Hrvatskoj redovno završe dvopredmetno, još nešto uz to, pa se lako prilagođavaju različitim sitacijama u nastavi i u biti ih nije višak.
Matematičkim izračunom da je za potrebe obrazovanja u srednjim školama, a što je tebi bio argument potrebe proizvodnje filozofa, potrebno 4 takva profesora filozofije godišnje. Ne trebaju imati raketne zrakoplove, no mogu sjesti u auto i predavati u 3-4 škole u Zagrebu odjednom, ili u Osijeku, Splitu, Puli itd. u kojem i stoluje većina gimnazija. Ako ti možeš imati 2-3 posla na 2-3 lokacije, mogu i oni. Ili je složenije da profesori filozofije predaju na samo jednoj gimnaziji i ostvaruju satnicu od 2-3 sata tjedno, a u ostatak satnice metu dvorište, prodaju sendviče u kantini ili zvone za odmor, a možda i da odvale koji pokus iz anorganske kemije?
Što se tiče povezanosti sa svijetom i sudjelovanjem u "složenim projektima", druga je priča, i na to se nisam nadovezao, jer tu nisam doma. Ja vodim "jednostavne projekte" i za implementaciju istih mi nisu potrebni filozofi, etičari i logičari. Osim ako se isti ne organiziraju u nekakvu komoru poput građevinara i arhitekata ili geodeta, pa ubace u neki zakon da se bez njih ne može ostvariti ni najjednostavniji projekt.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@
@ hdz-ekonomija
Matematičkim izračunom da je za potrebe obrazovanja u srednjim školama, a što je tebi bio argument potrebe proizvodnje filozofa, potrebno 4 takva profesora filozofije godišnje.
Po istopj metodologiji izračuna osim ta 4 profesora filozofije, koja može dobiti plaćajući ima studij vani, Hrvatska uopće ne treba ni jednog VSS stručnjaka osim možda, a možda ni to, par teatrologa.
Npr. i liječnika ima nominalno viška, iako ih i na Rebru u novim zgradam ima manjaka. Previše i je otišlo u trgovinu lijekova i preparata te vani.
Ekonomista je bio višak već prije skoro 30 godina za idućih 50 godina i sve zadnjih desetljeća je besmisleno a i ne znaju pratiti Todorića i Tedeschija, što nije čudno ejr u Rusiji već skoro stoljeće nitko nije u stanju pratiti vodeće.
Ja vodim "jednostavne projekte" i za implementaciju istih mi nisu potrebni filozofi, etičari i logičari. Osim ako se isti ne organiziraju u nekakvu komoru poput građevinara i arhitekata ili geodeta, pa ubace u neki zakon da se bez njih ne može ostvariti ni najjednostavniji projekt.
To je posebna patologija, ali koja će brzo kihnuti, brže od odvjetničke komore i raznog, jer to sve skupa više nikome ne treb obzirom da i lobiju IGH i arhitekti, koji su to osnovali i kontroliraju, nakon obavljene operacije to smeta.
Inače, u vezi ukupnog obrazovanja, Hrvatska je:
- kao prvo poglavlje pregovora davno dovršila usklađivanje sa EU. Uz ostalo, slično Šuvarovim planovim prije 30 godine, obvezala se oživjeti srednješkolsko strukovno obrazovanje, zanate i tehničke škole, osnovana je agencija za to (ASO), ali naravno da nikoga vieš ne zanimanakon što je jednom potpisano;
- u okviru paketa Svjetske trgovinske organizacije odabran je i potpisan paket o ukupnom obrazovanju kao tržišno-robnoj kategoriji, sav popis, bez ikakvog profiliranja, jedinstveno u svijetu jer su svi iz toga popisa prilagođavali a evropske zemlje pretežno mješovit paket a ne sve tržišno. Po izvršenom ispitivanje nedavno, to nitko cjelovito nije čitao ali svi primjenjuju na šta nalete, prvenstveno u visokom obrazovanju, pa je RH već sad vrhunac zbrke i visokog obrazovanja ka robe za tržište.
Tako da to upućuje da se vrhunac duge zbrke podudara sa ostalim društvenim procesima i da je studentska inicijativa samo ažurirala ono što se i onako mora dogoditi - opredjeljivanje šta i ako dalje.
S jedne strane, baš kao i 1972. i 1982., snage koje najbolje znaju i mogu ne trebaju nikakvo obrazovanje i ono im je manje više opterećenje. S druge strane inercija vuče se i svašta. To otvara po prvi put vrata i za treću stranu, kao i u drugom, onu koja je sva ta vremena preživjela kao neki zasebni put bez uranje s režimo i privilegija, ne tako egzotičan kako izgleda nego kao osnovu.
Iako sve izgleda nerješivo i mistično, na pomolu je jednostavno i logično rješavanje. Glavnina tzv.elitnih snaga ne može dugo izdržati, a ni jaka parazitska inercija kao rezervna vojska režima, pa će treća strana dobivati prvenstvo ili će kriza strašno eskalirati. Osamdesetih, devedesetih pa i zadnje desetljeće su se nazovi elite i inercija nekako održali skupa, ovaj put će to biti teško jer je krenuo unutranji kanibalizam i jer je treća strana preživjela.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPo istopj metodologiji
Po istopj metodologiji izračuna osim ta 4 profesora filozofije, koja može dobiti plaćajući ima studij vani, Hrvatska uopće ne treba ni jednog VSS stručnjaka osim možda, a možda ni to, par teatrologa.
I ovo ću reći: Ja izračunao, ti nisi. U početku svog rada, igrom slučaja u tvrtki koju učestalo spominješ, dok sam se još bavio pizdarijama u Hrvatskoj sam sredio da se na fakultet pošalju dva SSS tehničara koja su radila u mom odjelu i bila su sasvim zadovoljna svojim radnim mjestom, i to pod prijetnjom da će nakon reorganizacije gadno popušiti ako ne upišu fakultet, jer nisu bili pretjerano ambiciozni. Vezalo ih je ugovorom da će nakon diplome morati ostati raditi u istoj firmi još neko vrijeme. Danas su dva top stručnjaka u svom poslu, ne zbog kapaciteta, nego jer točno znaju što trebaju raditi.
Mislim da bi sva zanimanja koja su nam potrebna u malom broju mogi osigurati putem stipendija na svjetskim sveučilištima, umjesto da ovdje za isto imamo samodostatne katedre.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPricajte vi (svi) sto god
Pricajte vi (svi) sto god hocete,ali obrazovanje je potrebno.I niti jedan fakultet nije manje vazan od drugog.Da li smo za besplatno studiranje.Ja sam apsolutno za DA.Zasto.Zato sto se u Hrvatskoj nenormalno krade.Na svim razinama a najvise u vrhovima vlasti.Koliko se samo ukrade na velikim gradjevinskim projektima studenti bi mogli godinama studirati besplatno.I ne samo studirati nego imati besplatno dom i hranu,prijevoz i knjige.I zato su u pravu.Ap nas stalno upozorava na veliku pljacku,samo se neki prave blesavi da ne razumiju.Izgleda da su studenti razumjeli.Poruka studentima:Ne odustajte od svog zahtjeva ni po koju cijenu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao