Štreb, štreb, štreb!

• Dnevnik Daniel N. - Pon, 03/09/2012 - 22:47
• Glasujte
  28 Up Down
• Komentari 6 dodaj komentar

Opet je jesen, poznata u Hrvata po redovima pred knjižarama i djeci koja po pločnicima u Novom Zagrebu – umjesto onog poznatog upita preprodavača po tržnicama – "cigarete" – umornim glasom ponavljaju: "koji razred?" uz prosječnu temperaturu od 38 °C u hladu.

Kupujem knjige za obiteljske prijatelje, prošle godine je to bio 7. i 8. razred, ove godine 8. i prvi srednje. Naravno, nitko nema ono što tražim.

Prošle godine sam trebao kupiti, na primjer, radnu bilježnicu za povijest. Za 8. razred. Kako to rabljenu radnu bilježnicu? Pa lijepo, pišu olovkom, pa se obriše, objasnili su mi. Danas sva djeca pišu olovkom da poslije mogu pobrisati i prodati rabljenu radnu bilježnicu za 10 kn.

Uspio sam je naći, doduše novu, u knjižari. Autor je V. Đurić, izdavač Profil. Malo sam je prelistao i bio sam dosta začuđen. Toliko da sam ove godine kupio rabljenu za 10 kn i malo je pažljivije analizirao.

Pa, usprkos svim najavama da nastavu treba osuvremeniti, da više nema bubanja napamet, da teme treba približiti uzrastu... bojim se da od toga nema ništa.

Povijest je uglavnom suhoparna. U moje doba, to je bilo bitka s Turcima ovdje, bitka ondje, pa malo kasnije, sedam sekretara SKOJ-a, ova ofenziva, ona, a nakon toga sve sami uspjesi radnog naroda na čelu s avangardom radničke klase na čelu s najvećim sinom naših naroda i narodnosti ili tako nekako. Zašto tih uspjeha 1980-ih više nije bilo, nije bilo objašnjeno.

Koliko se sjećam, imao sam u jednom trenutku 1 iz povijesti. Pa sam se zainatio, pročitao par dobrih knjiga i na kraju sam imao 5. Danas mi je jedan od najmilijih programa na televiziji Viasat History: sve sam pogledao, od rata u Indokini do rimskih pohoda u Daciju, od Vijetnama do Prvog svjetskog rata u detalje, od Inka do Vikinga. Dakle, nešto malo znam, dakako ne baš takve štreberske datume tipa kad je Vietkong zauzeo Sajgon. Konačno, je li to bitno? Bitno je da su se Amerikanci na kraju povukli helikopterom s krova svog veleposlanstva!

No autorici ove radne bilježnice, sudeći po sljedećim pitanjima, točni su datumi bitni. Pogledajte ova pitanja:

Kraljevstvo SHS proglašeno je _______ (točan datum)
Kad je kralj Aleksandar uveo diktaturu (točan datum)? _____
Drugi svjetski rat započeo je _______ (točan datum) napadom Njemačke na ______
Njemačka i njeni saveznici napali su SSSR ______ (točan datum)
Dan D dogodio se _____ (točan datum)
Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju _____ (točan datum)
Drugi svjetski rat... završio je kapitulacijom Japana ____ (navedi točne datume)

Znate li točni datum kapitulacije Japana? Ne znate? Pa što onda! Zašto bi to trinaestgodišnjak morao znati? I što mislite, koliko će ih to zapamtiti? I kome će to trebati? Nije li dovoljno znati da je Japan kapitulirao nakon što su bačene nuklearne bombe?

Konačno, ako vam baš treba točni datum kapitulacije – znate da uvijek možete naći točni datum na internetu za desetak sekundi!

Autorica je, čini se, opsjednuta kronologijama. Ali povijest nije tek kronologija, točnije kronologija je tek suhoparni, manje bitan dio. Pazite što se traži:

Poredaj kronološkim redoslijedom sljedeće događaje!
__ Jadransko pitanje
__ Rapalski ugovor
__ Pojava iredente
__ Rimski sporazum
__ Londonski ugovor

Pa u drugom svjetskom ratu, opet treba poredati:

__ slom njemačko-talijanskih snaga u sjevernoj Africi
__ operacija Barbarossa
__ kapitulacija Italije
__ ulaza [sic] SAD u rat
__ Atlantska povelja

Koliko se inzistira na brojevima koji možda nisu bit stvari, pokazuju pitanja kao:

Koliko je afričkih država primljeno u UN 1960?

Zapravo, razdoblje nakon 1945. je prikazano na način koji će djetetu koje je rođeno 1999. ili tako nekako biti jako teško shvatljiv. Pazite sljedeće pitanje:

Zamislite da ste 1960. godine živjeli u Istočnoj Njemačkoj. Čega bi se sve morali odreći ili uopće ne biste poznavali?

Kako će dijete danas uopće zamisliti Istočnu Njemačku prije više od 50 godina? I što je uopće postojalo u svijetu u to doba? I zašto baš Istočnu Njemačku? Zašto ne neku drugu zemlju?

Ponekad se pretpostavlja da će učenik sam doći do odgovora. Uzmimo ovo pitanje:

Uz pomoć ilustracije odgovori kakvu su ulogu imali mediji u vrijeme Hladnog rata!

uz pitanje je slika a na njoj je fotomontaža nekakvog broda na TV ekranu (vjerojatno se misli na sovjetske brodove s raketama za Kubu), i nekakve švedske novine koje spominju Kubu.

No kakvu su točno ulogu imali mediji? Kakvi su bili mediji u SSSR-u? U Jugoslaviji? Nije li to malo bitnije?

Dakako, veliki dio je posvećen Hrvatskoj, koliko mogu procijeniti, otprilike pola. No taj je dio isto pomalo nespretan: što današnjoj djeci znače pitanja poput:

Objasni zašto su se seljaci bunili protiv žigosanja stoke! (misli se na žigosanje poslije osnivanja Kraljevine SHS)

Na koji je način Hrvatska u Jugoslaviji gospodarski iskorištavana? (ovo pitanje je zapravo dubiozno, jer se Hrvatska razvijala brže od prosjeka SFRJ, a u svim dijelovima SFRJ je često mišljenje da su bili "iskorištavani")

Ima dosta i "bojanja karata". Problem je u tome što su karte isto malo tendenciozne. Pazite ova pitanja:

Na zemljovidu oboji crvenom bojom hrvatske teritorije koji su Rapalskim ugovorom pripali Italiji!
Oboji na zemljovidu područje Države SHS!
Na zemljovidu oboji crvenom bojom područje Države SHS...

Pa koji su to točno "hrvatski teritoriji"? Je li to npr. Trst? I osim toga, je li Država SHS baš imala definirane granice (pogotovo u današnjoj Vojvodini, prema Ugarskoj)?

Dalje, čemu služi ovakvo pitanje, pogotovo u nastavi povijesti:

Koji dio Hrvatske smatraš najljepšim? Zašto?

Koliko pitanja – a ona su posljedica programa – ne vode računa o znanju i uopće sposobnosti učenika da shvate neke stvari – govore i sljedeća pitanja:

Objasni zašto je terorizam svjetski problem! Kakav je stav Hrvatske prema terorizmu?

U tabeli navedi kakvi mogu biti uzroci gospodarske krize te navedi primjere!

Kako točno djeca mogu shvatiti pojam gospodarske krize kad nisu dobili ni najosnovnije informacije o ekonomiji? Jesu li uopće u znanosti do kraja poznati uzroci gospodarskih kriza? Radna bilježnica nema dilemu:

Kad riješiš rebus, saznat ćeš što je bio uzrok izbijanja velike gospodarske krize 1929. godine...

rješenje rebusa je: hiperprodukcija. I sve se zna. Proizvodili su previše, tko im je kriv. Mi ne proizvodimo previše, zato valjda nismo u krizi...

Radna bilježnica ima i nekoliko greškica, brod na kojem su Japanci potpisali kapitulaciju se zove"Missoury", a penicilin je otkrio "Alexsander Fleming". Beneluks je Benelux.

Kina se u bilježnici praktično ne spominje. O Južnoj Americi nema ni riječi. Nema ni riječi da su u Europi postojale i ne-komunističke diktature, kao Portugal, Španjolska, Grčka. Mustafa Kemal "Atatürk" se spominje samo kao reformator, a ne kao diktator. Što je bilo kasnije s Turskom – nije bitno.

Spominju se i prava žena, ali se uopće ne pita kad su dobile pravo glasa, a kamoli postoje li i danas zemlje gdje imaju mala ili nikakva prava.

Ne spominju se uopće tzv. "krizna žarišta" u svijetu, problemi naročito u afričkim, ali i južnoameričkim državama. Ne spominje se mnogo toga što je bitno u današnjem svijetu. Zato se pojavljuje pitanje:

Što znaš o razvoju televizije potkraj 20. stoljeća? Pokušaj saznati što je to bio-vision, trinitron, koje su prednosti ravnih ekrana.

Kao što sam rekao, kupio sam rabljenu radnu bilježnicu, ispunjenu: ima i nekih smiješnih odgovora. Ipak je mnogo toga neshvatljivo s 13 godina. No zadnje stranice nisu ispunjene – to se kao i obično, nije stiglo. Učenica od koje sam na pločniku ispred MSU kupio radnu bilježnicu nije odgovorila na pitanje o bio-visionu, kao ni na ono o tome "koja je razlika između Vijeća Europe i Europske unije".

Koja je smisao ovog? Pogotovo ako znamo da se u srednjoj školi sve uči ponovo, od australopiteka do EU. I onda se sve zaboravi, sudeći po znanju opće populacije. No zato će odgovor na jedno pitanje svi zapamtiti, a uostalom nije baš teško naći odgovor na njega:

Za prvo nogometno prvenstvo svijeta nisu postojale kvalifikacije (...) Prvenstvo je održano u Urugvaju (...) Gdje je održano prvo svjetsko nogometno prvenstvo?

Evo, dok pišem ovo – na televiziji je neka "tipična" emisija o školama i školstvu, koja jasno opisuje nivo naših rasprava.

O zdravoj prehrani: "neka piju vodu, a ne Coca-Colu".

Vječna Sunčica na Ekrančiću, navodno jedina koja zna nešto o školstvu na Dalekovidnici, na to će "nemojte reklamirati pića"...

Nakon toga, slijede samo prazne fraze i klinci koji pobjeđuju na natjecanjima u debatama i muče se s riječi koincidentalno.... (riječi slučajno, slučajem i sl. nisu dovoljno zvučne) i sindikati koji ne propuštaju opet naglasiti da plaće trebaju biti veće.

"Evo, zato je to", kaže Sunčica poluodsutnim glasom i pogledom...

• Dnevnik Daniel N. - Pon, 03/09/2012 - 22:47
  
• Komentari 6
• 1763 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar