Tagovi

Stranka hrvatskog zajedništva ( stranka jedinstva domovinske i iseljene hrvatske) 2

Kao što sam najavio, prenosim dijelove Gospodarskog programa Stranke hrvatskog zajedništva (SHZ), tako sam u prošlom dnevniku iznio neke opće karakteristike projekata iz Programa. U nastavku ću Vam dati daljnja pojašnjenja.

Na lokaciji u Karlovcu koji kroz projekte EU postaje glavno prometno čvorište Europe planira se projekt koji obuhvaća više međusobno kompatibilnih poslovnih cjelina, kako slijedi:

1. Međunarodni informativni centar dijaspore

2. Pravno savjetodavni centar za dijasporu

3. Odjel za nekretnine

4. Turistička agencija

5. Centar za inovacije i zaštitu inovativnih prava

6. Inženjering centar za vođenje i upravljanje gospodarskim resursima

7. Komercijalni dio:
- Međunarodni biznis centar
- Kongresni centar
- Institut prometa za vođenje i upravljanje – Edukacijski centar
- Art galerija
- Financijski centar – banka
- Poticajni centar proizvodnje
- Međunarodni centar mladih
- Centar stalne izlože vina

8. Stambeno apartmanski dio
9. Ugostiteljski sadržaji - otvoreni - zatvoreni bazeni sa pratećim sadržajima

10. Sjedište HSSD-a i SHZ

3.1. Međunarodni informativni centar dijaspore

O ovome sam pisao i prethodnom dnevniku, pa ću nastaviti gdje sam stao.

3.2. Pravno savjetodavni centar za dijasporu

Danas više nije potrebno posebno naglašavati značenje pravne sigurnosti, a time i korektne informiranosti o pravnim normama koje se primjenjuju u svakoj zemlji, odnosno regiji. Pravna sigurnost je, dakle, postala ključnim preduvjetom svih poslovnih, životnih, osobnih, općih i drugih poteza, odnosno programa rada i razvoja – donošenja odluka. U prilog tome govore i pregovori Hrvatske sa Europskom unijom u kojima se pravosuđe razvuklo sve do pozicije zadnjeg pregovaračkog paketa, jer se na njega gleda s osobitom pozornošću i oko njegovog dovršetka se vode posebne polemike i zahtjevi, koji su potakli Hrvatski Sabor na donošenje većeg broja novih i adaptaciju postojećih zakona, radi usklađivanja hrvatskog pravosuđa sa pravnim stečevinama EU.
Nije dvojbeno da će Hrvatska, po dovršetku pregovora s EU, posjedovati suvremenu legislativu, ali će sasvim sigurno biti puno otvorenih problema oko njezine aplikacije, osobito u svezi poslovnih, osobnih i brojnih drugih potreba hrvatske dijaspore, koja je pokazala veliki interes za sigurnost i pouzdanost svojih ulaganja kapitala te drugih aktivnosti na području stare Domovine. Slijedom toga HSSD kao realizator i autor, a SHZ kao politički nositelj preuzeli su obvezu da će, u okvirima „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, osigurati odgovarajuće prostorne, tehničke, tehnološke, kadrovske, financijske i druge uvjete za sustavno pružanje pravne pomoći dijaspori i domicilnom stanovništvu, u svezi svih njihovih zahtjeva i potreba, što je posebno istaknuto na gotovo svih skupovima koje je HSSD organizirao i održao diljem svijeta, a SHZ u Hrvatskoj.
U ovu svrhu već duže vrijeme HSSD istražuje najbolje primjere sličnog centra u svijetu te pregled pravnih stručnjaka sa odgovarajućim iskustvom i građanskim moralom, koji bi trebali preuzeti ovu složenu i osobito važnu funkciju, odnosno servis korisnicima usluga ovoga Centra. Osiguravanje cjelovitog pravnog i imovinsko-pravnog servisa, na jednom mjestu svim ulagačima kapitala u predmetne programe i projekte, predstavlja temeljni cilj i zadatak ovoga Centra u kojeg će investitori ulaziti s investicijskim programima, a iz kojeg će izlaziti s sveukupnim pravnim aktima koji su potrebni za realizaciju konkretnog investicijskog pothvata. To, praktično, znači da će se u ovom Centru posebna pozornost posvetiti potrebama ulagača iz dijaspore, jer je utvrđeno da se otežano snalaze u pravnim procedurama na području Republike Hrvatske, ali će se isti pravni servis osigurati i svim ostalim investitorima, odnosno korisnicima, bez obzira od kuda budu dolazili, pod jednakim uvjetima.

3.3. Turistička agencija

Razvoj cjelogodišnjeg turizma na području RH predstavlja jedan od osobito važnih strateških programa i projekata. More i razvedena morska obala, nacionalni parkovi prirode, kulturni i povijesni spomenici, kruzer-sustavi, kongresni turizam, zdravstveni i drugi turizam predstavljaju samo realni potencijal koji još uvijek nije postao predmetom nacionalne strategije, a time niti stvarnim izvorom nacionalnog i poslovnog bogatstva. Iz raspoloživih pokazatelja može se utvrditi da je hrvatski turizam 2008.g. sudjelovao sa čak 19% (po nekim statističkim pokazateljima i 22%) u strukturi BDP te da je sve to ostvareno po načelu sretnog slučaja, kao rezultat prirodnih i drugih ljepota, a ne smišljene i svjesno upravljane državne strategije. Tijekom brojnih skupova hrvatske dijaspore, u proteklih 30-tak godina poduzetnici su isticali brojne ideje i programe ulaganja novog razvojnog kapitala u cjelogodišnji turizam na sveukupnom području RH. Osobito su vrijedne najnovije ideje i razvojni programi koji su prezentirani u posljednjih 15-tak godina iz kojih se može detektirati osobiti interes za ulaganje novog razvojnog kapitala u tzv. turističku logistiku, koja obuhvaća cijeli niz resursnih ekonomija, od servisa za nekretnine do proizvodnje i distribucije ekološki zdrave hrane, koja se jedino na zapuštenim hrvatskim poljima može uspješno ostvariti, jer se radi o poljoprivrednim resursima koji su, zbog lijenosti i poslovne inferiornosti hrvatskih poljoprivrednika i strateške statičnosti matične države, ostali u izvornom prirodnom obliku, što znači ne zagađeni pesticidima, fungicidima, herbicidima, umjetnim gnojivima i drugim onečišćivačima.
Budući da se „Međunarodni poslovni centar Karlovac“ nalazi na glavnoj turističkoj i robno-prometnoj ruti svjetskog značenja razumljivo je da treba iskoristiti svoju poziciju i ulogu u regulaciji glavnih turističkih resursa tijekom cijele godine kroz funkcionalnu integraciju „plave“ i „zelene“ Hrvatske, ljetnog i zimskog turizma, stacionarnog i mobilnog turizma (posjeta nacionalnim parkovima i kulturnim – povijesnim znamenitostima, …), kongresnog i lječilišnog turizma, itd., a sve putem FDI hrvatske dijaspore i drugih investitora, koji čekaju početak rada ovoga Centra, odnosno drugog sličnog servisnog nacionalnog centra, koji još uvijek ne postoji, čime RH gubi enormne godišnje prihode koji se mjere u milijardama EUR-a. Nova nacionalna turistička agencija s lokacijom u ovome Centru ima zadatak osigurati sve potrebne uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma kroz moderni sustav upravljanja svim turističkim resursima na dugi vremenski rok posredstvom sinergije koju emitira novi Centar preko FDI.

3.4. Odjel za nekretnine

Rezultati istraživanja hrvatske diplomacije i HSSD-a nedvojbeno pokazuju da se hrvatski iseljenici sve više sukobljavaju s problematikom utvrđivanja svojih nekretnina, odnosno svoga nasljedstva na području Hrvatske, njezine izmjere i procjene te uknjižbe u zemljišne knjige (katastar). Također se sukobljavaju s nepotpunim i nedovoljno pouzdanim sustavom informiranja o prometu nekretnina te njihovog hipotekarnog korištenja u dobivanju bankarskih servisa u poslovne svrhe, osobito u procesima pokretanja novih ulaganja na hrvatskom području. Isto tako nova greenfield ulaganja, koja se prvenstveno nude na riječkom, odnosno glavnom hrvatskom i srednje-europskom međunarodnom prometno-industrijskom pravcu, koji predstavlja središnje područje interesa „Međunarodnog poslovnog centra Karlovac“, promet i uknjižba nekretnina predstavlja temeljni input za pokretanje novih ulaganja. Ovaj servis se posebno ističe u regionalnoj zoni primarnog i sekundarnog gravitacijskog područja predmetnog međunarodnog centra „Karlovac“, koje se prostire na područje Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Mađarske, što ga obvezuje da se opremi s odgovarajućom skupinom visoko kvalitetnih stručnjaka koji će biti u mogućnosti brzo i učinkovito rješavati sve otvorene probleme, iz područja nekretnina i izvan granica Republike Hrvatske. Na SHZ je da stvori politički okvir u kojem će se olakšati provedba ovog dijela projekta u praksi.
Slijedom toga pojavila se potreba otvaranja suvremenog međunarodnog servisa za rješavanje svih zahtjeva korisnika usluga ovoga Centra iz područja nekretnina, koje može biti u funkciji poslovnih ulaganja ili šireg područja osobnih interesa iseljenika.

3.5. Centar za inovacije i zaštitu inovativnih prava

Rezultati istraživanja prometne i industrijske potražnje na riječkom – glavnom srednje-europskom i hrvatskom prometnom pravcu pokazuju da će promet velikog broja različitih vrsta robe, kapitala, ljudi, ideja i drugih resursa kretati preko karlovačkog područja na najvećoj svjetskoj prometno-industrijskoj relaciji: Europska unija – Bliski, Srednji i Daleki Istok. Današnja razina međunarodnog javnog prometa koja se kreće u intervalu 10 – 15 milijuna tona tereta generira veći broj tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, informacijskih i drugih inovacija čija se autorska prava, uz puno poteškoća, zaštićuju na području grada Zagreba. Dolaskom investitora općenito i posebno iz Hrvatske dijaspore, na ovo gospodarsko i razvojno područje, a u okolnostima povećavanja međunarodnog javnog prometa na oko 40 milijuna tona tereta svih vrsta i pojavnih oblika, realno je očekivati razmjerni (proporcionalni) porast različitih inovacija. Budući da se radi o visokom intelektualnom kapitalu, koji ne npr. SAD podigao na prvo mjesto svjetske velesile, nameće se potreba osiguravanja svih važnijih preduvjeta i uvjeta za razvoj i poticanje razvoja inovacija, jer se bez toga ne može realno očekivati zadovoljavajuće učinke ovoga najvećeg hrvatskog i posebno značajnog europskog i svjetskog prometno-gospodarskog programa. U ovu svrhu posebno su rezervirani poslovni prostori, suvremena informacijska oprema, stručni kadrovi i moderna koncepcija rada u središtu predmetnog Centra „Karlovac“. Utvrđeno je da hrvatski inovatori imaju problema oko zaštite svojih patenata posebno oko pronalaženja investitora koji će osigurati proizvodnju za patente koji imaju svjetsko tržište.Putem centra za inovacije treba postići svjetsku zaštitu patenata i osigurati proizvodnju novih proizvoda za hrvatsko i svjetsko tržište.

3.6. Inženjering centar za vođenje i upravljanje gospodarskim resursima

Istraživanjem brojnih pozitivnih europskih i svjetskih pozitivnih iskustava, među kojima je i Europski centar „ARA“ (Amsterdam, Rotterdam, Antwerpen), utvrđeno je da je neophodno potrebno instalirati suvremeni centar za vođenje i upravljanje prometno-gospodarskim resursima, koji su u funkciji rada i razvoja predmetnog programa te kreiranje sustava za njegovo uspješno funkcioniranje na dugi rok. Naime, iz strukture i funkcije predmetnog prometno-industrijskog svjetskog robno-transportnog koridora proizlazi da se u njega nužno mora uključiti veliki broj različitih sudionika sa odgovarajućim infrastrukturnim, suprastrukturnim, tehničkim, tehnološkim, kadrovskim, informacijskim, financijskim i drugim resursima radi proizvodnje i prodaje širokog spektra, međusobno tehnički divergentnih, a tehnološki-organizacijskih ovisnih djelatnosti (željeznički, pomorski, cestovni, riječni, …., promet, špediteri, robne agencije, osiguravajuća društva, banke (transportni akreditivi, praćenje poslovanja, …), fito i sanitarne službe, carina, policija, itd.). Svaki od navedenih sudionika mora raspolagati sa odgovarajućim poslovnim resursima i svaki od njih treba uspješno obavljati svoj dio sveukupnog tehnološkog procesa (međunarodnog tehnološkog lanca), što se ne može postići bez sustavnog upravljanja s svim tim resursima i njihovim tehnološkim funkcijama i to iz jednog centra.
U cilju racionalizacije složene prometno-industrijske funkcije Inženjering centar ima zadatak da projektira optimalnu razinu i vrste svih resursa za svakog sudionika u predmetnom tehnološkom lancu i da mu osigurava logističku podlogu za donošenje njegovih strateških i taktičkih odluka, koje će biti kompatibilne s interesima svih sudionika, jer se radi o tehnološkom programu, ne samo od hrvatskog nego i šireg svjetskog – europskog općeg interesa. Kada se ne bi radilo o općem interesu sasvim sigurno ne bi Europska Komisija ulagala svoja nepovratna financijska sredstva u njegovo projektiranje i aplikaciju. Uspješnom funkcijom ovoga Centra Hrvatska osigurava jedan od temeljnih preduvjeta uspješnu uporabu globalnih svjetskih i europskih interesa za vlastiti rad i razvoj na dugi rok, a sve to uz svoja minimalna ulaganja razvojnog kapitala i uz minimalne rizike za uspješnost funkcioniranja ovoga velikog međunarodnog programa i projekta

3.7. Marketinško-komercijalno središte

Iz rezultata istraživanja međunarodnog projekta INTERIM može se utvrditi da je karlovačko područje određeno kao središnje međunarodno prometno-industrijsko i financijsko središte koje treba vrlo brzo (odmah) funkcionalno integrirati zemlje Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka, na kojima živi i radi čak 2/3 sveukupnih svjetskih potrošača, sa područjem EU sa preko 500 milijuna stanovnika, visokog životnog i proizvodno-potrošačkog standarda. Nije dvojbeno da se radi o jedinstvenom i trenutno najvećem svjetskom razvojnom potencijalu, što nije problem. Međutim, problem nastaje u trenutku kada se taj, neupitni i po EU projektirani te precizno elaborirani, potencijal treba pretvoriti u konkretne razvojne programe i projekte za ulaganje konkretnog kapitala, jer se to ne može postići sretnim slučajem, na kojeg Hrvatska računa od 1991. g. do danas, nego isključivo i jedino posredstvom specijalnog marketinško-komercijalnog programa i posebnog sustava za njegovo korištenje. U svrhu svjesnog i subjektivnog upravljanja svim strateškim resursima razvija se novi sustav marketinga, koji se pobliže determinira u nastavku.

3.7.1. Međunarodni biznis centar

Međunarodni biznis centar predstavlja glavno marketinško središte u kojem se osiguravaju uvjeti za pružanje stručne logistike svim potencijalnim ulagačima razvojnog kapitala u aplikaciju predmetnog programa, odnosno njegovih poslovnih projekata. Opće je poznato da je prilično vremenski dug, a tehnološko-stručno kompliciran proces realizacije poslovnih ideja u konkretnim razvojnim projektima, jer zahtijeva relativno puno stručnih i specijalističkih znanja te poslovnih vještina, koje nisu dostupne osobito malim i srednjim poduzetnicima, koji dominiraju na hrvatskoj biznis sceni. U tu svrhu ovaj Centar se priprema da, sa svojim hardware, software, lifeware i orgware, omogući svim investitorima žurnu izradu poslovnih – investicijskih poslovnih planova i programa po najvišim europskim i svjetskim standardima te njihovu prezentaciju poslovnim bankama, osobito novoj „Hrvatskoj svjetskoj banci“, koja će biti namjenski osnovana i otvorena u Karlovcu kroz izravna ulaganja poduzetnika (bankara) iz hrvatske dijaspore.
Pored toga ovaj Centar se oprema za pružanje različitih računovodstvenih, knjigovodstvenih, analitičkih i drugih administrativno poslovnih servisa poslovnim ljudima i pravnim osobama, sukladno hrvatskim i međunarodnim propisima – standardima, jer se utvrdilo da je to osobito važno za svaki veliki poslovni projekt u čijoj realizaciji sudjeluje veći broj malih i srednjih poduzetnika.

3.7.2. Kongresni centar

U okolnostima kada se karlovačko područje javlja u funkciji ključnog međunarodnog robno-prometnog središta koje funkcionalno povezuje najveća svjetska biznis područja u jedinstveni sustav na dugi vremenski rok logično se nameće potreba razvoja usluga međunarodnog kongresnog centra sa sjedištem u hotelu „Korana“. Temeljnu funkciju ovog Kongresnog centra predstavlja programirano okupljanje gospodarstvenika, bankara, burzovnih stručnjaka, znanstvenika i stručnjaka te svih ostalih sudionika u suvremenom robno-novčanom poslovanju radi rasprave i razmjene ideja o razvojnim planovima i mogućnostima ulaganja novog kapitala u veliki svjetski biznis, koji se operativno ostvaruje upravo preko ovoga Centra.
U srhu pripreme za otvaranje, rad i razvoj ovoga Centra traju operativne konzultacije s svim gospodarskim komorama u zemljama koje prirodno gravitiraju riječkom – glavnom hrvatskom i srednje-europskom prometnom pravu i robno-transportnom središtu u Karlovcu. Iz dosadašnjih konzultacija može se detektirati sasvim konkretni, ne samo interes, nego i poticaj svih zemalja za sudjelovanje u otvaranju ovog Kongresnog centra te u kreiranju sadržaja za njegov uspješan rad. Osobiti interes iskazuje Gospodarska komora Narodne Republike Kine, koja je najavila otvaranje svojega ureda u ovom Centru, jer procjenjuje da će se kroz njega godišnje transportirati najmanje 20-tak milijuna tona različitih vrsta tereta visoke vrijednosti.
Također, važan interes su pokazale visoko-obrazovne institucije kao što su sveučilišta i visoka stručna učilišta koji imaju namjeru sudjelovati u kreiranju sadržaja rada kao i programima održavanja međunarodnih skupova radi sjecanja novih poslovnih znanja i vještina kao sastavnih dijelova njihovih izvedbenih studijskih programa i planova razvoja.

3.7.3. Institut prometa za vođenje i upravljanje – Edukacijski centar

Uvažajući nepobitnu činjenicu da intelektualni kapital predstavlja temelj svih ostalih vrsta kapitala, odnosno uspješnog poslovanja, normalno se nametnula potreba otvaranja specijaliziranog edukacijskog centra za proizvodnju stručnih i specijalističkih kadrova za potrebe svih gospodarskih programa i projekata koji sadržani na predmetnom međunarodnom koridoru od općeg interesa. Budući da na području Karlovca već djeluje Tehničko veleučilište, a nedaleko od Karlovca i Željeznički edukacijski centar u Moravicama, kao danas najvećem željezničko-prometnom čvorištu u zaleđu riječke luke, onda se javlja potreba i otvaranja Instituta za suvremeni promet, koji treba objediniti sve kadrovske potencijale, prvenstveno iz navedenih edukacijskih centara i značajno šire radi izrade konkretnih domaćih i međunarodnih projekata, koje će biti nužni za kontinuirani razvoj svjetskog prometnog sustava. Naime, iz dovršenih projekata EU proizlazi da se očekuje godišnji porast međunarodnog javnog prometa na relaciji Europa (EU) – Azija od oko 15 – 20%, a što zahtijeva i razvoj svih prometno-industrijskih i drugih kapaciteta, koje treba ažurno pratiti i preventivno razvijati kako ne bi došlo do zastoja u predmetnom radu i razvoju.
Za potrebe poduzetnika na području riječkog, odnosno glavnog srednje-europskog prometnog koridora otvara se Veleučilište tehnologije i organizacije prometa, koje će ugraditi, u svoje izvedbene studijske programe, zahtjeve poduzetnika u predmetnom prometno-industrijskom sustavu čime se osigurava proizvodnja intelektualnog kapitala za poznatog korisnika i sa njime u izravnoj suradnji. Ujedno je utvrđen program operativne suradnje Veleučilišta sa svim poduzetnicima po kojem će studenti izrađivati svoje seminarske, diplomske i specijalističke radove u okvirima zainteresiranih (određenih) poduzetnika i uz njihovu logistiku, čime se uspostavlja on-line komunikacija davatelja i korisnika intelektualnih usluga po temeljnim postavkama tzv. Bologna procesa.

Nastavak slijedi.
Pozdrav,
Molotov

Novi dnevnici

  1. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 14
  2. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 9
  3. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 19
  4. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 22
  5. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  6. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  7. Delanec od pravednik vz komentara 22
  8. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  9. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 64
  10. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 37
  11. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 36
  12. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  13. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  14. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  15. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  16. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  17. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  18. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  19. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  20. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  21. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  22. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  23. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  24. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  25. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • bet
  • Bigulica
  • Busola
  • indian
  • leddevet
  • lunoprof
  • ppetra
  • rupert
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 10
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko