Tagovi

Štrajk glađu jedne odvjetnice: promašena metoda

Članak objavljen an mojem blogu na blog.hr odlučio sam prenijeti i ovdje. Vjerujem da će ljude zanimati, iako se ne radi o politici u užem smislu riječi; ali svakako o politički relevantim društvenim pojamava.

Počeo sam pisati nastavak jučerašnjeg napisa o kontroverzaam pacifizma. Onda mi je pažnju privukao aktualni slučaj štrajka glađu u Hrvatskoj. Kako je tekst o tome narastao, opća razmatranja ostavljam za neku drugu priliku.

Pristaše nenasilne akcije u borbi za pravdu promoviraju metode koje su razradili i primjenjivali Mahatma Gandhi, Martin Luther King, Stjepan Radić i drugi. Naravno, također i Isus iz Nazareta i kršćani u prva tri stoljeća (kasnije su i oni posegli za nasiljem u međusobnim obračunima i likvidiranju "paganstva".).

Jedna od tih metoda je štrajk glađu. Pojedinac dovodi svoj život u opasnost odbijajući hranu, čime stvara moralnu snagu koja se suprotstavlja moći države ili neke druge nadmoćne institucije. Metoda je relativno česta u svijetu (Google za frazu "hunger strike" daje 1.890.000 rezultata), a također i u Hrvatskoj, čija je javnost u posljednjih godinu dana bila svjedokom nekoliko takvih štrajkova.

Blogeri ne pružaju podršku

Posljednji je slučaj neobičan, jer gladuje jedna odvjetnica, zastupajući interes svojeg klijenta, koji se njenom činuj otvoreno protivi. Protiv Ljubomira Čučića se,,tvrdi ona,, "provodi institucionalni i medijski linč". Osuđen je zbog zlostavljanja svoje supruge i oduzete su mu kćeri, što je po njenom sudu nezakonito i plod "represije, kriminala i korupcije".. O tome je otvorila i blog, na kojem je u dan i pol napisano 244 komentara! To me potaklo da ih istražim, te da napišem ovaj komentar.

Malo komentatora izražava potporu ("Sramota i za sve novinare i medije koji na ovaj način presuduju i stvaraju sliku o tatama zlostavljačima", "politika koja je u ovom slučaju samo sredstvo za osobne ciljeve pojedinca"). Neki iskazuju razumijevanje ali pozivaju da prekine ("trošite život i zdravlje na štrajk glađu...zašto?"; "Dajte sredite se svi, i dajte da djeca imaju sretno djetinjstvo", "znam da imate kćer i zbog nje prestanite sa štrajkom").. Drugi su sarkastični ("baš nas zanima kakva li je pozadina štrajka glađu odvjetnice koja je skrivala djecu od majke "), prezrivi ("Baš krasno, nasilnik i umno poremećani idiot otme djecu, a ti štrajkaš glađu"),, pa i prostački . Čak i oni koji imaju simpatija i izraza potpore za nju, gotovo nikad nemaju za njenog klijenta ("svi znamo da je manijak bio", "Dajte se probajte urazumiti i ostavite tog bolesnog čovjeka da se liječi", "Gospodine Čučić, zašto netko drugi gladovanjem vodi vaše bitke?")

Nema uočljive društvene nepravde

Problem je ovog slučaja što je štrajk glađu kao sredstvo društvene akcije usmjeren ka ispravljanju neke šire društvene nepravde. Mora postojati neko šire načelo za koje je jasno, da je povrijeđeno, i za koje štrajkač glađu ulaže svoj život. Ovdje međutim štrajkačica glađu, odvjetnica Nataša Pifar Mihelić, iznosi zahtjeve vezane isključivo uz taj poseban slučaj.

To doprinosi da komentatori dovode u pitanje i metodu štrajka glađu kao nemoralnu:: "Što se štrajka glađu tiče, osobno o tome nemam dobro mišljenje, tko god to provodio. To je klasična ucjena i ja mislim da bi to trebalo kažnjavati kao i svaku drugu ucjenu." ili pak kao bezizglednu: "Najbolje da citava planeta zapocne strajk gladju jer, nazalost, toliko je nepravdi na ovom svijetu da je ni kolektivna smrt ne bi ispravila"

Spomenut je nekoliko puta i Branimir Glavaš: "Slažem se da se ne smije odustati dok god čovijek misli da je u pravu. Ali borba ne podrazumijeva uništavanje sebe, posebno sada kada je štrajkanje glađu izgubilo pravi oblik (Glavaš i sl.)". "Glavaš je kriv za popularizaciju štrajkova glađu. još malo pa će na taj način protiv kazni prosvjedovati oni koji su pregazili ljude na cestama, oni koji nisu platili porez". Glavaš je svojem gladovanju uspio dati širi smisao i mobilizirati znatnu podršku, ali samo u Slavoniji.

Prekinuti štrajk i vratiti se poslu odvjetnice

Ljubomir Čučić osuđen je kao nasilnik koji je zlostavljao svoju suprugu, pa čak i ako je sada povrijeđeno njegovo pravo da viđa kćeri neće zadobiti simpatije javnosti. Sam Čučić rekao je da je njen postupak besmislen i da će je silom nahraniti ako kolabira. Sve to pridonosi da gospođa Pifak Mihelić bude javno percipirana kao nerazumna osoba (i gore), a njena akcija kao besmislena. Često joj, na prvi pogled paradoksalno, predbacuju egoizam, jer ne misli na vlastito dijete (koliko sam shvatio, samohrana je majka). Tek rijetki dovode u pitanje ponašanje medija ("zbog udruzenog medijskog lincha oca, gut-feeling mi govori da je on tu prije zrtva nego zlikovac"), ili pak način ponašanja sudova, koji su u brakorazvodnim parnicama nepravedni prema očevima.

Štrajk glađu u ovom je slučaju neuspješno sredstvo borbe. Gospođa Pifar Mihelić trebala bi ga prekinuti prije nego dovede do ozbiljnih posljedica, te nastaviti obavljati svoj posao odvjetnice, koja unutar pravnog sustava treba učiniti sve u korist svojeg klijenta. A kao osoba, kako sama kaže, emotivno vezana uz njega, podršku mu treba dati na drugi način.

Komentari

Štrajk glađu je zapravo

Štrajk glađu je zapravo čin agresije prema okolini koji se demonstrativno i ucjenjivački usmjerava na sebe sa mogućim i vjerojatnim oštećenjem vlastitog zdravlja i moguće života. Zakon regulira npr. eutanaziju kada bolesnici žele sebi skratiti muke, a za štrajk glađu smatraju da je to legitimni način borbe za vlastita prava političkog, moralnog i pravnog predznaka. Sjetimo se Iraca, Mahatme Gandija ili novijih štrajkača poput Glavaša ili gore spomenute odvjetnice. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama međutim određuje slijedeće ( smatra se da kada netko radi protiv svoga zdravlja ili života automatski ulazi u takovu kategoriju): http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1997/1672.htm

Tko je glasao

Kao što možete vidjeti, ja

Kao što možete vidjeti, ja se bavim štrajkm glađu sa teorijskog stanovišta; u neka suptilnija razmatranja ovdje nisam mogao ulaziti. "Ćin agresije prema okolini koji se demonstrativno i ucjenjivački usmjerava na sebe " je čudna formulacija. Morao bi se svojski potruditi i koristiti suptilne filozofske metode da tu tvrdnju utemeljiš.

Da se "Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama" automatski na nekoga primjenjuje stravična je ideja. Koristili su je totalitarni režimi, trpajući disidente u ludnicu. No također i demokratski, recimo britanski protiv sufražetkinja (borkinja za žensko pravo glasa), proglašavajući ih umobolnima da bi ih mogli prisilno hraniti.

Kad bi netko pokušao na štrajkača glađu, čak i u ovakvom slučaju koji smatram sumnjivim, primjeniti takvu logiku, to bi bilo vrijedno svake društvene pobune; recimo, štrajka glađu. :-> Svatko tko je kao dragovoljac sudjelovao u domovinskom ratu također bi potpao pod tu kategoriju. Na sreću, u zakonu koji spominješ to ne piše.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

A evo šta kaže i Malteška

A evo šta kaže i Malteška Deklaracija o štrajku glađu kako se ne bi opet demonizirala uloga liječnika :

Malteška Deklaracija o štrajku glađu
usvojena na 43. Skupštini Svjetskog medicinskog udruženja, Malta, studeni 1991.
dopunjena na 44. Skupštini Svjetskog medicinskog udruženja,
Marabela, Španjolska, rujan 1992.

Predgovor
1. Liječnik koji liječi štrajkače glađu suočava se sa sljedećim konfliktima vrijednosti:
Svaki čovjek ima moralnu obavezu poštivati svetost života. Ovo je posebno očigledno u slučaju liječnika koji koristi svoje vještine da bi spasio život i, također, djeluje u najboljem interesu svojih pacijenata (načelo dobročinstva).
Liječnik ima dužnost poštivati autonomiju pacijenta nad svojom ličnošću. Prije primjene bilo koje svoje vještine pomoći pacijentima, liječnik je dužan dobiti od njih informiranu suglasnost, osim u hitnim slučajevima kada mora postupiti na način koji je u najboljem interesu za pacijenta.
2. Ovaj konflikt postaje očigledan kada štrajkač glađu koji je dao jasne instrukcije da mu se ne spašava život, upadne u komu i ugrozi život. Moralna obaveza primorava liječnika da spasi pacijenta čak i ako je to protiv njegove volje. S druge strane, dužnost liječnika je da poštuje autonomiju pacijenta.
2.1. Intervencija liječnika može narušiti autonomiju koju pacijent ima nad sobom.
2.2. Nepoduzimanje intervencije može suočiti liječnika sa tragedijom smrti koja se mogla izbjeći.
3. Prihvaćeno je da odnos između liječnika i pacijenta postoji uvijek kada se liječnik obavezao svojom profesijom, a koja potiče iz njegove odgovornosti prema pacijentu, da pruži svoje vještine bilo kojoj osobi, bez obzira da li se radi o savjetu ili liječenju.
Ovaj odnos može postojati usprkos tome što pacijent možda nije suglasan sa izvjesnim oblicima liječenja ili intervencija.
Jednom kada liječnik prihvati posjet štrajkača glađu, ta osoba postaje njegov pacijent. To povlači za sobom sve implikacije i odgovornosti inherentne u odnosu liječnik-pacijent, uključujući i suglasnost i povjerljivost liječenja.
4. Konačna odluka o poduzimanju intervencije ili o neinterveniranju treba biti prepuštena individualnom liječniku, bez utjecaja treće strane, čiji primarni interes nije dobrobit pacijenta. Ipak, liječnik mora jasno reći pacijentu da li je u mogućnosti prihvatiti pacijentovu odluku da odbije liječenje ili, u slučaju kome, umjetnu ishranu riskirajući tako smrt. Ako liječnik ne može prihvatiti pacijentovu odluku o odbijanju takve pomoći, pacijent ima pravo na drugog liječnika.

Smjernice za postupanje sa štrajkačima glađu
Kako je svetost života fundamentalna za medicinsku profesiju, preporučene su sljedeće praktične smjernice i preporuke za liječnike koji liječene štrajkače glađu:

1. Definicija
Štrajkač glađu je mentalno zdrava osoba koja je izjavila da je odlučila početi štrajk glađu i koja odbija uzimati hranu i/ili tekućinu u značajnijem vremenskom periodu.
2. Etičko ponašanje
2.1. Kada je to moguće, liječnik treba dobiti detaljne medicinske podatke o pacijentu.
2.2. Liječnik treba obaviti detaljan pregled pacijenta na početku štrajka glađu.
2.3. Liječnik ili drugo zdravstveno osoblje ne smiju primjenjivani neprikladne pritiske bilo koje vrste na štrajkače glađu kako bi prekinuli štrajk. Liječenje ili njega štrajkača glađu ne smije biti uvjetovana prekidom štrajka glađu.
2.4. Štrajkač glađu mora biti stručno informiran od strane liječnika o kliničkim posljedicama gladovanja i o svim specifičnim opasnostima u njegovom posebnom slučaju. Informirana odluka može biti donijeta samo na osnovu jasne komunikacije. Ako je potrebno treba biti angažiran i prevoditelj..
2.5. Ako štrajkač glađu želi mišljenje drugog liječnika, ono mu mora biti osigurano. Ako štrajkač glađu želi da liječenje nastavi drugi liječnik, to mu se mora omogućiti. U slučaju kada je štrajkač glađu zatvorenik, ovo mora se provesti po dogovoru i konzultacijom sa određenim zatvorskim liječnikom.
2.6. Liječenje infekcija ili savjetovanje pacijenta da poveća unos tekućine (ili da intravenozno primi fiziološke rastvore) je često prihvatljivo za štrajkača glađu. Odbijanje ovakve intervencije ne smije biti na uštrb bilo kojeg drugog aspekta zdravstvene zaštite pacijenta. Bilo koje liječenje pacijenta mora biti uz njegovo odobrenje.
3. Jasne instrukcije
Liječnik se mora svakog dana uvjeriti da li pacijent želi nastaviti sa štrajkom glađu. Također, treba svakodnevno se uvjeriti što pacijent želi kada je u pitanju liječenje i da nije postao nesposoban za informirano odlučivanje. Ove nalaze liječnik mora unijeti u medicinsku dokumentaciju i oni se moraju čuvati kao povjerljivi.
4. Umjetna ishrana
Kada štrajkač glađu postane konfuzan i zbog toga nesposoban za donošenje nesmetane odluke ili kada upadne u komu, liječnik je slobodan odlučiti u ime pacijenta o daljem tretmanu u najboljem interesu pacijenta, uvijek uzimajući u obzir odluku pacijenta po dolasku pod njegovu zaštitu tijekom štrajka glađu i reafirmirajući član 4 preambule ove Deklaracije.
5. Prinuda
Štrajkači glađu moraju biti zaštićeni od prinude da štrajkaju. To može zahtijevati odvajanje od drugih štrajkača.
6. Obitelj
Liječnik ima obavezu informirati obitelj pacijenta da je pacijent započeo štrajk glađu, osim ako mu to pacijent nije posebno zabranio.

Tko je glasao

Ne primjenjuje se automatski

Ne primjenjuje se automatski sam zakon već tvrdnja da takva osoba koja ugrožava svoje zdravlje ima duševne smetnje.

Tko je glasao

Hvala što si poslao

Hvala što si poslao Maltešku deklaraciju. Znam za nju, naravno, ali nisam znao, da postoji prijevod na hrvatski. Evo, nalazim i vrlo bogat sajt Medicinska etika i medicinsko pravo, odakle si valjda i ti taj prijevod skinuo! Sasvim sigurno nisu liječnici kao takvi oni, koje "demoniziram"! Pravnici, hm... :) No naravno: prvenstveno, politički režimi!

Tvoj me komentar dovodi u nedoumicu, jer nisam siguran, što zapravo želiš reći. Napisao si:

Zakon regulira npr. eutanaziju kada bolesnici žele sebi skratiti muke, a za štrajk glađu smatraju da je to legitimni način borbe za vlastita prava političkog, moralnog i pravnog predznaka.

Međutim, iz daljnjih tvojih riječi stekao sam utisak da se ti s time ne slažeš, te da se osobe koji primjenjuju "legitimni način borbe za vlastita prava" istovremeno ipak zakon smatra duševno poremećenima.

Nisam pravnik, naravno ni liječnik, pa nisam siguran koje su konzekvence tvoje tvrdnje da se "automatski primjenjuje tvrdnja da osoba koja štrajka glađu ima duševne smetnje". Napominjem da u Malteškoj deklaraciji piše:

Štrajkač glađu je mentalno zdrava osoba

Ja recimo sasvim sigurno imam "duševne smetnje"; u krajnjoj liniji - tko ih nema? To ipak ne znači, da sam mentalno bolestan. (A čak i ako jesam - koliko znam, postoje vrlo stroge procedure kako je nekoga moguće proglasiti neubrojivim i prisilno liječiti.) Zanima me dakle pravničko objašnjenje pojmova i njihovih konzekvenci.

Malteška deklaracija kaže da slobodna volja štrajkača glađu, barem dok pokazuje da je suvisao, treba biti poštovana. Možda je on/ona zapravo samo poremećena osoba - ali to se sasvim sigurno može zaključiti tek na osnovu drugih pokazatelja, a ne samo na osnovu toga što "ugrožava svoje zdravlje".

Prije stotinu godina, žene koje su u Velikoj Britaniji i SAD tražile pravo glasa, pa provodile razne nenasilne akcije (recimo, vezale se pred vratima parlamenta, pa galamile i nasrtale, izazivale nježnoj ženskoj duši neprimjerene javne skandale), pa onda u zatvoru štrajkale glađu odbijajući da da budu tretirane kao obične kriminalke, psihijatri su službeno proglašavali umobolnima, što je omogućilo da ih nasilno hrane - vrlo ponižavajuća procedura. Sam zahtjev da žene dobiju pravo glasa time se nastojao prikazati kao ekces malobrojnih žena koje imaju "duševne smetnje". Da li su bili u pravu? Malteška deklaracija, koliko razumijem, kaže da nisu.

Da i ne govorimo o psihijatrima u SSSR-u, koji su političke "disidente" na temelju njihove pobune protiv uvriježenog poretka proglašavali mentalnim bolesnicima. Na temelju toga, umjesto da ih se izvodi pred sud (gdje je ipak postojala neka procedura dokazivanja i pravo na obranu), godinama su držani zatvoreni u ludnicama. Ako bi slučajno štrajkali glađu, bez posebnih formalnosti, kao luđake, hranili su ih prisilno. To je bila česta procedura - imam negdje literaturu o tome (prije interneta...).

Kako rekoh, ako se "ugrožavanje vlastitog života" (pa čak i samo zdravlja!) smatra znakom "duševnih smetnji", onda svatko tko se dragovoljno javi u rat (recimo, 1991. je živio u relativnoj sigurosti u Krapini ili Puli, ili u inozemstvu), ima duševne smetnje.

Da li bi svoj početnu tvrdnju da je štrajk glađu "zapravo čin agresije" mogao pravnički obrazložiti? (U prvom postu spomenuo sam filozofiju ,ali ostavimo to po strani.) Postoji li u pravu neka prihvaćena definicija "agresije" iz koje to izlazi?

Inače, upravo sam na blog.hr objavio nastavak svojih razmišljanja Kontroverze nenasilne akcije i građanske neposlušnosti. Neću prenositi ovdje, da ne opterećujem.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Sve bi ovo bilo apsurdno da

Sve bi ovo bilo apsurdno da nije bolesno (našla vreća zakrpu).

ragusa

Tko je glasao

meni je uvijek štrajk

meni je uvijek štrajk glađu bio neshvatljiv i najblaže rečeno čudan put rješavanja stvari. ipak, nakon glavaševog štrajka glađu, činilo mi se da bi ipak malo trebala prispitati svoj stav.
bilo kako bilo, kada odvjetnika štrajka radi svog klijenta-ljubavnika, cijela je stvar već u startu apsurdna i mislim da joj štrajk glađu neće nimalo pomoći.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

skviki, kad si mi već dao

skviki, kad si mi već dao jedinicu, možda imaš i sam nešto reći na ovu temu?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Po mojem skrečeš s teme

Po mojem skrečeš s teme koja je čisto privatna, na političku i to s spominjanjem Glavaša.

Tko je glasao

aha a po tebi je štrajk

aha a po tebi je štrajk glađu posve privatna stvar kojom se ne želi postići neka politička svrha (nego se valjda želi skinuti špek oko trbuha?)?
štrajk glađu itekako je politička tema jer se njime želi izvršiti određeni pritisak na državne institucije da djeluju onako kako onaj koji štrajka želi. treba obratiti pažnju na to S KOJIM SVRHOM se taj štrajk glađu vodi.
a u čemu je problem sa spominjanjem glavaša? pa on je najpoznatiji "štrajkač" glađu u hrvatskoj, i to toliko da se čak može reći da ga je on popularizirao jer mu je namjera (djelomično) i uspjela.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

U dnevniku se radi o jednoj

U dnevniku se radi o jednoj odvjetnici i njezinom štrajku glađu.
Jedna odvjetnica je privatna osoba, a ne političar ili optužena osoba za ratne zločine.
Ja o tom činu koji neki ljudi rade imam svoje mišljenje i nije mi poznato da sam u odgovoru tebi to spominjal.
I nije mi jasno od kud si to izvadila.

Tko je glasao

od kud sam što izvadila?

od kud sam što izvadila? koji ti je dio sporan?
osim toga, glavaš je onoga trenutka kad mu je skinut zastupnički imunitet postao privatna osoba, iako možemo raspravljati da li je to uopće ikada prestao biti.
štrajk glađu bilo koje osobe po svojoj je naravni isti jer ima za cilj izvršiti pritisak na državne inistitucije da nešto učine ili ne učine. po tome su štrajk branimira glavaša, štrajk ove osobe i štrajk N.N. posve isti jer postvaljaju ultimatum da će naštetiti (u najgorem slučaju ubiti se izgladnjivanjem) sebi i svom tijelu ako se ne udovolji njihovom zahtjevu.
dakle, bit štrajka glađu je da postoji OSOBA, ljudsko biće, koje ne može funkcionirati bez hrane i da ta osoba ima neki zahtjev.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

aha a po tebi je štrajk

aha a po tebi je štrajk glađu posve privatna stvar kojom se ne želi postići neka politička svrha
Su to tvoje riječi ili moje.
Ak mu je skinut zastupnički imunitet, to nr znači da je političar i javna osoba.

Tko je glasao

Madona Mislim također da se

Madona
Mislim također da se gospođa odvjetnica ponaša nerazumno i neozbiljno. Slažem se s vama da treba učiniti sve u korist svog klijenta ali unutar pravnog sustava. Bolje bi joj bilo da svoje emocije stavi pod kontrolu.

Madona

Tko je glasao

Mene bi zanimalo tko je

Mene bi zanimalo tko je zataškao istragu o Čučićevim financijskim marifetlucima u Europskom domu?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Stranke za predsjednika RH od Mucke komentara 2
  2. Rizične izjave državnih dužnosnika, prva od rodjen komentara 0
  3. Ima li nade? od Weteran komentara 6
  4. Čermak - zločinac uz pokroviteljstvo Tuđmana od sjenka komentara 67
  5. Panika u Rusiji od Zlatno doba kap... komentara 18
  6. bogataš biti tko izbjegava? od aluzija komentara 0
  7. Rast 2015. = nastavak propadanja države od rodjen komentara 10
  8. Sirotinjo i Bogu si teška od boltek komentara 40
  9. stranački birači biraju predsjednika RH od aluzija komentara 0
  10. Rad lokalne samouprave od bosancero komentara 3
  11. Nekoliko 'pravih' pitanja predsjedničkim kandidatima, ali ne u stilu a'la ramljak od StarPil komentara 92
  12. Znanost: Ratnik i ubijanje – killology od bube komentara 36
  13. 1% od magarac komentara 30
  14. državni proračunci u krizi gospodarenja čovjekom i prirodom od aluzija komentara 0
  15. Ispovijed «neoliberalističkog» savjetnika na samrti* od rodjen komentara 3
  16. Ne poštivanje sudske presude pod pokroviteljstvom inspekcije od Mucke komentara 12
  17. Kako ih nije sram? od Weteran komentara 31
  18. Dr. sc. Franjo Tuđman / Veličanstven čovjek u strašnom vremenu od Laganini komentara 206
  19. SONJA SAMOKOVLIJA, i tamo gdje nema ljudi ostaje čovjek od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  20. Predizborna glupiranja kandidata od Weteran komentara 35
  21. Ugroženi Sr... Crnac usred gomile Rakarovih krvožednih Ku Klux Klanovaca od MKn komentara 65
  22. Deset smiješnih pitanja predsjedničkom kandidatu gđi Kolindi Grabar Kitarović od Laganini komentara 117
  23. čovjek je NJIMA višak ili otpad ili smeće od aluzija komentara 0
  24. Merkel i dvostruki standardi. od mario121 komentara 3
  25. Užasni EFZG i studentice od rodjen komentara 2

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bet
  • drvosjek
  • Laganini
  • laufer
  • lignja
  • Mucke
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • ljubbica
  • mario121
  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...