Tagovi

Što je lijevo?

Prošloga petka, na zadnji dan kampanje za euro parlament gostovao sam u Sloveniji gdje sam obišao poneki izborni stožer i pojedine ljude zadužene za euro kampanju. Šetajući ulicama Ljubljane i niste baš mogli zaključiti kako je nekakva kampanja u tijeku niti da se broje posljednji sati pred izbore - no to se eto događalo.

Rezultate možete pogledati na stranicama BBC-a, i ono što je u stvari ovdje zanimljivo je to što se nije desilo ono što je bilo (barem meni) logično za očekivati. A to bi bila promjena odnosa snaga u euro parlamentu. Naime, nakon godina neo-liberalne pijanke (kako bi to neki nazvali) i brzinskog upoznavanja s time što riječ kriza u stvari znači nekako bi očekivali da ovi koji su nas u to stanje uveli snose i posljedice svojeg djelovanja. No, to se nije desilo. EPP je izašao kao slabija stranka u EU parlamentu, no još tragičnije posljedice po sebe je osjetio PES (ili stranka europskih socijalista) - a jedina grupacija koja je zabilježila značajniji rast su oni "nesvrstani" čiji je rast uglavnom uzrokovan izlaskom Cameronovih konzervativaca iz EPPa (što je pak posebna tema)."

No, ono što je bitno za reći, a što je bilo bolno vidljivo i kod nedavnih lokalnih izbora u nas, je činjenica kako se ljevica (da je zasada tako nazovemo) jednostavno ne snalazi u motiviranju birača ne samo u njihovom izlasku na izbore nego općenito za prihvaćanjem lijeve ideje - pa koja god ona bila.

Gledajući domaću politiku i to na naivno-idealaistički način kako to volim raditi, čini mi se da cijeli problem proizlazi iz iskrivljene ljestvice vrijednosti u kojoj rad ne zauzima neko osobito značajno mjesto. Da li je to priča o godinama komunističke vlasti pa frustraciji koja je iz toga proizašla da bi se danas ponašali kao potrošačko društvo koje živi iznad svojih mogućnosti ili nešto drugo, to je pitanje o kojem bi se dalo razgovarati. Drugi problem je demagogija i populizam, tj. politika koja funkcionira od danas do sutra i totalni nedostatak odgovornosti aktera na vlasti, pa do toga da biračko tijelo ne inzistira na odgovornosti vladajućih.

S druge strane medalje su tu ljevičari (ili ono što je od njih ostalo, ili još bolje, ljudi koji su zatečeni na lijevoj strani u času kada se radila anketa), a koji ne uspijevaju formulirati svoj "unique selling point". Što je to što danas ljevica predstavlja? Kako se ljevica uopće može natjecati primjerice u našim domaćim okolnostima kada je sustav sagradio društvo koje je na ovaj ili onaj način ovisno o vladi i vlasti? Samo ako pobrojite skupine koje su "stimulirane" od strane vlasti to su nevjerojatne količine ljudi koje u stvari ne odgovaraju stvarnom stanju i stvarnim potrebama društva. No istovremeno, društvo se definitivno nalaz u krizi i prirodno bi bilo preoteti inicijavitu od onih koji su nas u krizu i doveli no to iz nekog razloga ne funkcionira dobro. Pitanje je zašto? Da li smo u ovome trenutku u povijesti odjednom ostali bez ljudi s idejom ili pak oni ne dolaze do izražaja, ili njihova poruka iz ovog ili onog razloga ne "rezonira" s potrebama većine?

Da li je realno sjesti i pričekati da se društvo osvijesti (iz kojeg god stanja se trenutno nalazi) ili bi pak oni od kojih se očekuje napredak morali krenuti i sami stvoriti okolinu u kojoj bi preuzimanje vlasti bilo moguće? Ja si nekako mislim da je nešto potrebno učiniti.

I još pitanje za kraj; da li je uopće ljevica ta koja nešto mora učiniti ili je to netko sasvim drugi? Ako pogledate trenutnu političku sliku Europe, u svim zemljama dominiraju stranke desnog centra dok je jedina zemlja u kojoj taj isti desni centar nije na vlasti ostala Britanija - no i tamo je dekadencija došla do svog vrhunca i pitanje je koliko će Gordon Brown uspjeti zadržati vladu Laboura na vlasti.

Nekako mi se čini da novo vrijeme zahtjeva drugačije podjele i da postojeći odnos snaga i ideološka podjela međusobno ne odgovaraju jedno drugome i da se možda dogodilo to da je u novi poredak već nastupio te da je možda on uspio pomiriti ili zdržati najviše desno-centričkih atributa, dok je ono što je do nedavno bilo ljevica danas nešto sasvim drugo.

Misao dana:
Justice without force is powerless; force without justice is tyrannical.

Komentari

"Ako pogledate trenutnu

"Ako pogledate trenutnu političku sliku Europe, u svim zemljama dominiraju stranke desnog centra dok je jedina zemlja u kojoj taj isti desni centar nije na vlasti ostala Britanija."
Socijaldemokrati - Španjolska, Portugal, Island, Norveška, Bugarska, Slovenija, Mađarska
"Komunisti" - Cipar, Moldavija
Socijaldemokrati u "velikim koalicijama" - Njemačka, Austrija, Rumunjska
A Labour party u "zemlji u kojoj taj isti desni centar nije na vlasti" ima fino neoliberalno naslijeđe Tonya Blaira.
Bože moj, ne bi škodilo malo istraživanja u istraživačkom novinarstvu. Što je najbolje, ovo sam iz sjećanja, vjerojatno sam zaboravio pokoju zemlju.

Tko je glasao

Harry Truman, Doris Day, Red

Harry Truman, Doris Day, Red China, Johnnie Ray
South Pacific, Walter Winchell, Joe DiMaggio

Joe McCarthy, Richard Nixon, Studebaker, television
North Korea, South Korea, Marilyn Monroe

Rosenbergs, H-bomb, Sugar Ray, Panmunjom
Brando, "The King and I" and "The Catcher in the Rye"

Eisenhower, vaccine, England's got a new queen
Marciano, Liberace, Santayana goodbye

CHORUS
We didn't start the fire
It was always burning
Since the world's been turning
We didn't start the fire
No we didn't light it
But we tried to fight it

Joseph Stalin, Malenkov, Nasser aand Prokofiev
Rockefeller, Campanella, Communist Bloc

Roy hn, Juan Peron, Toscanini, dacron
Dien Bien Phu falls, "Rock Around the Clock"

Einstein, James Dean, Brooklyn's got a winning team
Davy Crockett, Peter Pan, Elvis Presley, Disneyland

Bardot, Budapest, Alabama, Krushchev
Princess Grace, "Peyton Place", trouble in the Suez

CHORUS

Little Rock, Pasternak, Mickey Mantle, Kerouac
Sputnik, Chou En-Lai, "Bridge on the River Kwai"

Lebanon, Charlse de Gaulle, California baseball
Starkweather, homicide, children of thalidomide

Buddy Holly, "Ben Hur", space monkey, Mafia
Hula hoops, Castro, Edsel is a no-go

U-2, Syngman Rhee, payola and Kennedy
Chubby Checker, "Psycho", Belgians in the Congo

CHORUS

Hemingway, Eichmann, "Stranger in a Strange Land"
Dylan, Berlin, Bay of Pigs invasion

"Lawrence of Arabia", British Beatlemania
Ole Miss, John Glenn, Liston beats Patterson

Pope Paul, Malcolm X, British politician sex
JFK, blown away, what else do I have to say

CHORUS

Birth control, Ho Chi Minh, Richard Nixon back again
Moonshot, Woodsto/ck/, Watergate, punk rock
Begin, Reagan, Palestine, terror on the airline
Ayatollah's in Iran, Russians in Afghanistan

"Wheel of Fortune", Sally Ride, heavy metal, suicide
Foreign debts, homeless vets, AIDS, crack, Bernie Goetz
Hypodermics on the shores, China's under martial law
Rock and roller cola wars, I can't take it anymore

CHORUS

We didn't start the fire
But when we are gone
Will it still burn on, and on, and on, and on...

By Billy Joel... We Didn't Start The Fire
sada samo izmjeni imena svijetski velikana sa onima kojima su nama ovdje bili bliži po pitnaju lokalnog zemljovida, povijesti ili bilo kojeg drugog stručnjaka.. itd itd.. i eto ama odgovor na pitanje koje se postavlja!

Jakob Matovinović - Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

ajde da prospem još jednu

ajde da prospem još jednu mudrost, kad sam već razmišljao o tim razlikama između lijevo i desno. Ljevica se kakti bori protiv zliog kapitala i velikih korporacija te se zalaže za pravno uređivanje prava radnika, regulaciju privatnika itd.. desnica je kakti na strani kapitala, te lobira državu za više prava korporacija, kapitala, manje prava radnika, te općenito manje prava(barem nazivno).

Ono što nitko ne spominje jest da korporacije i krupni kapital JESU država. oni vuku sve konce, donose zakone i regulative koje njima pašu, njihovi lobisti su usvim vladama na funkcijama itd.

Kad se stvar pogleda iz tog kuta jasno je da im je manje više svejedno da li je na vlasti tzv. ljevica ili tzv. desnica, što se u krajnoj liniji i vidjelo zadnjih 20ak-30ak godina.. Reforme i regulative koračaju kontinuirano i neumoljivo.. za neke je bolje da su desničari na vlasti, za druge ljevičari, no sve to ide u jednom smjeru, sve veće i veće kontrole i moći "velikih" nad "malima". Tako da je lijevo vs. desno potpuno pogrešna paradigma. Jedina prava jest sloboda vs. ropstvo.. iz tog kuta gledanja i lijevo i desno izgleda jednako

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Lijevo, desno, vrline, mane

Lijevo, desno, vrline, mane su po pitanju euro parlamenta su manje bitne stvari, jer je sve podređeno kapitalu koji putem svojih plaćenika u politici gleda i štiti svoj vlastiti interes. U jedina razlika među njima je u retorici koju ovisno o tome dali su vlast, ili njeni oponenti, rabe u prodaji magle.

Demokracija je tu toliko tražena i u toj mjeri toliko poštovana, koliko se interesi kapitala i socijalna snošljivost mogu svesti na neku zajedničku snošljivost. Ta se snošljivost kao što vidimo održava na minimalnim granicama poštivanja prava većine.

Prioriteti su zaštita interesa kapitala s kojim moćni kapitalisti stvaraju svoja bogatstva, pazeći da što više ostane njima, a što manje moraju davati onim koji im ga stvaraju. Najbolji dokazi su kontinuirana kršenja zaposleničkih i građanskih prave i lešinarenje na primanjima zaposlenih, od koji se primanja sve češće i sve više moraju izdvajati dodatna opterećenja za osiguranje zdravlja i staračke skrbi, koja se bez dodatnih vlastitih izdvajanja više nemože osigurati.

Ona nekadašnja zamisao i smisao stvaranja tijela čiji su članovi zaštitnici naroda koji ih je izabrao, već je odavnu puka farsa. Parlamenti, skupštine,vijeća i delegatske patvorine već odavno nisu zaštitnici naroda, a još manje demokracije, koja se zasniva na obrani interesa i stvaranju dobrobiti većine i vraćanju u modernu verziju robovlasništva i beskrupuloznog kapitalizama u kojem je gomilanje kapitala i dobiti pojedinaca, iznad svih ljudskih vrijednosti.

Tek sada iz dana u dan postaje jasnije koliko su deficitarna vodstva sindikata i sijasetA organizacija i udruga koje se deklariraju kao zaštitnici i borci za ljudska prava, no međutim ne treba smetnuti s uma i najodgovornije za takvo stanje, a to je svaki od nas, POJEDINAC koji čeka da mu netko drugi podmetne leđa i izbori prava koja mu prIpadaju, A KOJA MU PRAVA SPREGA KAPITALA I POLITIKE SUSTAVNO KRATE I ODUZIMAJU.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Politička Evropa gubi

Politička Evropa gubi glasače. Tačno je da levica gubi, i, najverovatnije je da će nastaviti da gubi ako ne uspe da se organizuje na novim idejama.
Ali je isto tako tačno da i desnica gubi glasače.

Uzmimo glasanje u Italiji: premda se svi proklamuju na jedan ili na drugi način zadovoljni glasačkim ishodom, stvarni dobitnik izbora je "Lega Nord", koja lagano oduzima teren Berlusconiju.
Ko su legisti?
Verovali, ili ne, nova laburistička partija u Italiji!
Za one koji su spremni da likvidiraju fenomen kao ksenofobičan, među novim predsednicima opština na severu će i jedna egipćanka, imigrantkinja i legistikinja.
Nova politička mapa "in fieri".

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Ljevica ima problem u

Ljevica ima problem u današnjem svijetu jer se definira kao ne-desno. Pogotovo kod nas.
Kod nas se čak i HNS počesto doživljava(čak i sami članovi) kao lijeva stranka iako ne vidim po čemu bi to oni bili lijeva stranka.
Kod nas čak postoji i HSLS. Socijalno-liberalna stranka!? To je nešto kao lijevo-desna stranka. Doduše, i ponašaju se kao bez kompasa i identiteta.
Ili recimo HSP koji bi po svome nazivu trebao biti lijeva stranka, a znamo da to nije.
I tako dalje...

Postoji jedna izreka da se svi sefovi u svim bankama svijeta otvaraju desnom rukom. Dakle, desno je tamo gdje je novac. Meni se to čini kao najtočnija definicija onoga što je desno u modernom svijetu.

Ljevica traži svoj identitet još od druge polovice XX. stoljeća i nikako da ga pronađe. Ima problem iz jednostavnog razloga jer je masa lijevih ideja iz prošlosti postalo općeprivaćeno i jednostavno ne postoji potreba za borbom za ostvarivanje ideja koje su tako i tako postale sastavni dio svakog društva.
Ima još jedan problem. Kroz povijest je ljevica bila na strani radnika, a nasuprot industrije. Ali da sad nekoga upitamo definiciju radnika u današnjem svijetu našli bi se pred velikim problemom. Vjerojatno bi bilo toliko različitih odgovora koliko bi bilo upitanih. U povijesti je bilo lako, radnici su bili oni sa plavim koletima, no danas to nije ni izbliza tako, a plavih koleta ionako je sve manje. Pogotovo kod nas.

Slažem se s tobom da je nastupio novi poredak u kojem se neke stvari trebaju redefinirati. Dok se to ne učini, ljevica će imati gadnih problema. To će naravno povući sa sobom i probleme na desnici jer se postavlja pitanje potrebe postojanja desnice u uvjetima bez ideološkog suprotnog pola. Tko zna, možda će tek tada u stvari doći do novih definicija što je to lijevo, a što desno, kad potpuno nestanu današnja poimanja toga.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Kod nas čak postoji i HSLS.

Kod nas čak postoji i HSLS. Socijalno-liberalna stranka!? To je nešto kao lijevo-desna stranka.
Eh ljudi, zašto ne provjerite malo, prije nego što ustvrdite tako nešto?

Social liberalism

"Socijalno-liberalna partija" postoji u Belgiji, Moldovi, vjerojatno ih ima još.

KOncepcija je stara i sasvim razumna.
Zoran Oštrić

Tko je glasao

Zanimljivo da link koji si

Zanimljivo da link koji si dao navodi da u Hrvatskoj postoji socijalno-liberalna stranka i da se zove IDS. :-O

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Zanimljivo da link koji si

Zanimljivo da link koji si dao navodi da u Hrvatskoj postoji socijalno-liberalna stranka i da se zove IDS

Viš, to nisam ni primijetio! :) Nego, tom sam se temom bavio prije točno 20 godina, kad je Hrvatski socijalno-liberalni SAVEZ bio osnovan, pa se odmah pojavilo logično pitanje o spoju "socijalnog" i "liberalnog". Kako tada nije bilo interneta, pitao sam neke osnivače, ne sjećam se više tko mi je tada dao podrobnije podatke (Božo Kovačević, Slavko Goldstein, Dafinka Večerina...), i konzultirao neku literaturu u knjižnici. Tako sam vidio da spoj nije tako rogobatan, kako mi se u početku činilo. No, nažalost, HSLS nije imala valjanog teoretičara, koji bi mogao jasno artikulirti o čemu se radi.

Liberali su za slobodne osobe kao konkurente na tržištu, ali - tu je kvaka - treba osigurati uvjete da slobodne osobe ulaze u borbu ravnopravne. A ako si ti, recimo, sin bogatih roditelja koji su se snažno brinuli za tvoje obrazovanje, a ja neukih koji nikad nisu vidjeli olovku, nećemo naravno startati ravnopravno. Pa onda neki liberali prihvaćaju socijaldemonkratsku kritiku i argumentaciju za besplatno školstvo. Slično onda za zdravstvenu zaštitu idr.. S druge strane, socijaldemokrati odustaju od tendencije kolektivizmu, kojeg pak boljševici apsolutiziraju. KOnzervativci, također, iz raznih motiva (kršćanski humanizam, pragnamtizam, nacionalna homogenizacija...) prihvaćaju socijalnu ulogu države. Tako je nastala sinteza, na kojoj su izgrađeni "država klasnog kompromisa" i "država blagostanja". Radikalne svjetonazorske razlike postale su samo razlike u stupnju, s općom tendencijom jačanja socijalne uloge države i onoga što smatramo da kao samorazumljivo svakome pripada (prvo četiri, pa osam, pa čak 11-12 godina obaveznog i besplatnog školovanja, radni tjedan od 66 pa 48 sati pa 40 idr.). "Država blagstanja" zbog preopterećenosti poraslim očekivanjima 1970-ih ulazi u krizu i događa se određeni korak nazad u tome, ali relativno malen, imajuć u vidi prethodni znatan napredak.

Koncepcija mi se svidjela, pa sam se čak 1993. bio i učlanio u HSLS, kad je izgledalo da će ona postati realna alternativa HDZ-u (30% glasova na izborima za Županijski dom Sabora 1993.), s dovoljno širokom platformom da sintetski, a ne puko eklektički, spoji "H", "S" i "L" - a onda bi se možda našlo mjestašce i za "Z". :) Nisam međutim tada bio politički aktivan - nisam nažalost bio spreman za to. Sve se raspalo u golom pragmatizmu i frakcijskim sukobima, pa kad se stranka raspadala 1997. nisam se pridružio nijednoj grupaciji. SDP ih je prešišao, onda je 1998. došlo do neočekivane koalicije koja je bila uspješna, i HSLS je bio na putu da se ustali kao treća stranka u državi sa oko 15% glasova. Onda dolazi do novog raskola i potpune marginalizacije stranke do današnjih 2%, a izgubljeni su se glasači podijelili između SDP-a i HDZ-a i tako imamo sustav sa dvije jake stranke.

I sad, kad se osvrćem unazad, iako znam kakve su se sve dnevne igre i sukobi odigravali, u kojima je eto Dražen Budiša donio strateški pogrešne odluke, iako mi je jasna nezavisna uloga dnevne pragmatike, ipak mislim, da je jedan od ključnih problema pada taj, što HSLS nikad nije imala valjanog teoretičara, koji bi mogao postići da gore navedena dilema bude svima jasna. :( Puno puta su mi razni ljudi objašnjavali da je politička teorija i teorija ideologije traćenje vremena jer se politika 100% svodi na dnevni pragmatizam, ali moj je sud da tako izgleda samo ako u svakom trenutku gledaš samo taj trenutak i neposrednu budućnost, a da se manjak teorije vidi na dulji rok (recimo pet godina i dalje). Vidim da stabilne stranke po europama, svih orijentacija, svako malo ozbiljno diskutiraju o svojem programu i programskim osnovama (vrednotama, ideologiji), iako i tamo ima mnogo onih, koji misle da je to samo gnjavaža.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Silverci, u svom komentaru

Silverci,
u svom komentaru kažeš:
"Slažem se s tobom da je nastupio novi poredak u kojem se neke stvari trebaju redefinirati. Dok se to ne učini, ljevica će imati gadnih problema. To će naravno povući sa sobom i probleme na desnici jer se postavlja pitanje potrebe postojanja desnice u uvjetima bez ideološkog suprotnog pola."

Molio bih te da mi kao neukom desničaru, objasniš nekoliko navoda iz tvog komentara.
1. Kakav je to, po tebi novi poredak nastupio i kada?
2. Tko to postavlja pitanje postojanja desnice, i radi čega? ( jednako tako bih ja mogao tebi reći istu stvar za ljevicu).
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

ja bih rekla da su to bile

ja bih rekla da su to bile šezdesete i sexsualna revolucija! jednostavno, izmakle smo se kontroli i preuzele sve što se moglo. time smo zablokirale pravu desnicu: obitelj kao takva nije više bila strogo u četri zida, tehnika je napredovala neslućenom brzinom, do informacija je svakim danom lakše doći, jednostavno ništa više nije tamo gdje bi "trebalo" biti. nekako sam sklona tvrdnji da se muški dio planeta nije u novoj situaciji najbolje snašao. bauljajući tražeći ono što bi trebalo biti tako a nije, poremetio je i sve ostalo. grčevito se trga držat sve financije pod kontrolm kako bi povratio svoje počasno mjesto. kad se velika većina pomiri s tim da je dobila ravnopravnog partnera, moći će se okrenuti i nekom napretku, nadam se i želim u pravcu intelektualnog, moralnog i emocionalnog napretka....

ps nisam feministica, samo gledam oko sebe i slušam i starije i mlađe

Tko je glasao

nekako sam sklona tvrdnji da

nekako sam sklona tvrdnji da se muški dio planeta nije u novoj situaciji najbolje snašao.

Fumi,

Nebi se složil sa tim, jel sam primjetil da su žene te koje se nisu snašle u novoj situaciji. U vama radi jedna biološka urica i protiv nje se nemre borit preko reda. Čak bi osobno rekel da su žene gubitnici u novoj situaciji, no svako ima svoje mišljenje.

Tko je glasao

sada još uvijek da. ali se

sada još uvijek da. ali se toplo nadam da kazaljka ide u drugom smjeru....

bude li ljudski rod htio opstat, dečki će se morat brže mjenjat....

Tko je glasao

Ja se nadam da če se

Ja se nadam da če se obadvoje mjenjat i to jedni prema drugima.

Tko je glasao

ps nisam feministica Ne bih

ps nisam feministica

Ne bih rekla, ali tvoje je pravo da se takvom ne smatraš. Ima situacija kad i meni dođe da se ogradim od popularnog shvaćanja feminizma (ili, kako bi ti rekla, onog što slušam od starijih i mlađih), ali onda poslušam sebe i shvatim da sam sama sebi jedini autoritet za pitanja identiteta.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

samo gledam razliku između

samo gledam razliku između shvaćanja moje mame i mene, i mojih kćeri i mene!
mojoj mami je suprug zakon, to je on rekao i dalje se ne razmišlja, moj može reći što misli ali ja ću napraviti što ja mislim da treba, moje kćeri kažu što su napravile!
izgubila sam bitku s odgojem, još uvijek najprije rješim sve potrebe obitelji pa što ostane za mene, dok kćeri rješavaju svoje potrebe pa što ostane za vezu. malo im "zavidim" ali si ne mogu prebaciti klik....to mi daje nadu da će nove generacije već u kući stvoriti bolje ozračje za borbu u životu, pa ako u startu nemaš "nedodirljive" onda ih ne prihvaćaš ni kasnije. bar se nadam....

Tko je glasao

@fuminanti draga moja, ti si

@fuminanti
draga moja, ti si izgleda preblaga ;)
ja ne vidim to na takav način. za što se izboriš, to imaš. bez obzira na spol. kćer oduvijek odgajam tako da ima što više slobode i bude što samostalnija u svojim razmišljanjima i svom životu. muž će me podržati apsolutno u svemu što hoću uraditi (da dodam da mi je muž ono što se kaže - teška desnica?). jednostavno se ne dam gaziti, nikome.
daleko od toga da ja za njih neću uraditi sve ako im je to potrebno, ali doista potrebno. dapače, rastepst ću se na sve strane da im pomognem. no, isto to rade i oni kada sam ja u pitanju.
žene koje se u današnje vrijeme nisu prilagodile novoj situaciji i ne prilogadjavaju se i dalje, same su to izabrale. i nemoj molim te shvatiti ovo kao kritiku, ti si meni jako ok osoba. samo mislim da imaš malo preveliko srce, a to ljudi uvijek iskorištavaju. čak i oni najbliži, na žalost. znači, srce da, al i iskešeni zubi po potrebi :D

Tko je glasao

ma ne, jednostavno je to na

ma ne, jednostavno je to na podsvjesnoj razini. ono kako sam ja odrastala kod mojih i što ti se usječe u mozak a da toga nisi svjestan dok te netko ne pita zašto tako radiš. ( da ti moj muž ima priliku objasnit rekao bi da sam kobra.)

Tko je glasao

1. Novi poredak nije

1. Novi poredak nije nastupio u jednom trenutku nego nastaje cijelo vrijeme još od pojave termina ljevica i desnica. Definicija i desnice i ljevice se mijenjala vremenom. Međutim, stvari se odvijaju sve brže i brže i političke ideologije se ne prilagođavaju dovoljno brzo. Ono što je moglo stajati kao definicija desnoga(ili lijevoga, svejedno) još prije samo 20-30 godina ni blizu ne može dati odgovore za današnje vrijeme.

2. Žao mi je što nisi pažljivo čitao što sam napisao. Moj komentar nije bio ni za ljevicu ni protiv nje, ni za desnicu ni protiv nje. Govorim o tome kako sve mora imati svoju protutežu. Ako jednog pola nema kako može postojati drugi pol? Samo zamijeni riječi ljevica i desnica u mom komentaru i shvatit ćeš što želim reći.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Kod nas čak postoji i


Kod nas čak postoji i HSLS. Socijalno-liberalna stranka!? To je nešto kao lijevo-desna stranka.
Dakle, desno je tamo gdje je novac. Meni se to čini kao najtočnija definicija onoga što je desno u modernom svijetu.

ne čini ti se ovo malo kontradiktorno? liberalno = desno?

i opet te podjele na "radnike", prava radnika i valjda zle "kapitaliste".. taman priprema za novu komunističku ideologiju..

a priori svrstavanje sebe u u percepiranu nižu klasu nije zdrav pogled na svijet. tako ukalupljen, možeš se samo boriti da se tvojoj nižoj klasi daju te i te povlastice, umjesto da kažeš kako ti ne pripadaš nikakvoj nižoj klasi "radnika", nego si čovjek i želiš svoja prava na vlasništvo, slobodu isl. a koja će ti se sutavno ograničiti u borbi za "radnička prava". znači mijenjaš svoja ljudska prava za robovske povlastice

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe, Jednostavno rečeno:

Debe,

Jednostavno rečeno: ljevicu je pregazilo vrijeme.

Tko je glasao

Ako znamo da je ideja

Ako znamo da je ideja ekonomskog liberalizma što manje uplitanja države u novčane tokove(odnosno puštanje tržištu da samo sebe regulira, što je i dovelo do trenutne gospodarske krize u svijetu) i tržište onda nije kontradiktorno.

Dok sam ti odgovarao promijenio si komentar, pa moram napraviti dodatak u svom odgovoru.
i opet te podjele na "radnike", prava radnika i valjda zle "kapitaliste".. taman priprema za novu komunističku ideologiju..
Ne znam zašto vidiš u mojim komentarima ono čega tamo nema.
Pišem kako je podjela izgledala u povijesti.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

K R I V O! kriza je

K R I V O!

kriza je uzrokovana sistematskim uplivom u ekonomiju od strane države i raznoraznih organizacija kojima su države prepisale dio svojeg suvereniteta da im donose regulative i vode "ekonomsku politiku".

npr. kada država dodijeli koncesiju privatnoj korporaciji za određeno područje za vodoopskrbu, a tebi zabrani isto na tvojem zemljištu, to nije liberalizam, to je neo-liberalizam, a što je drugo ime za ekonomski fašizam. neo-liberalizam je uzimanje općeg dobra iz ruku naroda i dodjeljivanje monopola uskom krugu privatnih interesa, koristeći autoritet državnog aparata. donošenje regulativa, standarda, sistema dozvola i kontrola za najtrivijalnije djelatnosti nije liberalizam. To je jako stara kolonijalna praksa, koja je doživjela reinkarnaciju pod imenom neo-liberalizma, a koji je dijametralna suprotnost liberalizmu u originalnom smislu riječi.

pogledaj East India company pa reci vidiš li sličnost sa sadašnjošću

zato rasprava koristeći mutne pojmove, a bez jasne definicije, ne može biti rasprava sa razumijevanjem, vrlo je plodno tlo za zamjenu teza i širenje dezinformacija, te pušenje propagande.

što se tiče toga da pišem ono čega tamo nema.. tvoji su stavovi mi se čine u skladu sa tom "povijesnom podjelom" koja je vrijedila/ili nije u istoj mjeri koliko vrijedi i danas. oduzmi ljudima mogućnost samostalne djelatnosti i dobiješ blue collara, white collara i ostalih collara koliko hoćeš

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

zaboravio si na španjolsku

zaboravio si na španjolsku i zapatera koji je član PES-a i na vlasti je.

no za što to lijevo se zalaže PES?

Podržavanje lisabonskog ugovora nije ljevice, smanjivanje radničkih prava, rast moći kapitale, konstantno uništavanje socijalnog modela.... što je tu lijevo u PES-u?

Pravo je pitanje zašto bi ljevičćar uopće pomislio da glasa za stranku iz PESove grupacije?

Tko je glasao

Nekako mi se čini da novo

Nekako mi se čini da novo vrijeme zahtjeva drugačije podjele i da postojeći odnos snaga i ideološka podjela međusobno ne odgovaraju jedno drugome i da se možda dogodilo to da je u novi poredak već nastupio te da je možda on uspio pomiriti ili zdržati najviše desno-centričkih atributa, dok je ono što je do nedavno bilo ljevica danas nešto sasvim drugo.

A meni se čini (bez ljutnje, molim) da ste se ti i takvi previše ufurali u demokraciju tipa EU!
Izbori za EU parlament su obična farsa, zato im i pristupa tako malo ljudi, jer većina u EU i ne zna što taj parlament radi i kakve ovlasti ima!
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/zadnji-dan-izbora-za-europski-parlament...
Stoga je i rekordno nizak odaziv birača, jer ih nije, najjednostavnije rečeno, previše briga tko će sjediti u tom parlamentu.
Neki će s te funkcije otići u upravne i nadzorne odbore multinacionalnih kompanija odakle su i došli u parlament i zamijeniti će ih neki drugi, mlađi, koji tek trebaju naučiti kako iz velike kase isisati sebi novac na uštrb malih i siromašnih. Nakon 5 godina krug se zatvara i ide iz početka- ništa novoga i sve već viđeno (pa i kod nas...).
Inače je EU parlament produžena ruka legislative multi- kulti kompanija koji kroz bezbrojne zakone legaliziraju pljačku širokih masa (valjda se zato i naša politička elita ugledala na europljane...).
I nije čudno da stranke nacionalističkoga usmjerenja i uvjerenja dobivaju sve više mandata, jer prosječni europljanin napokon shvaća kakva je obmana ta EU.
Samo da netko, napokon, to i kod nas shvati!

cogito ergo sum

Tko je glasao

"unique selling point",

"unique selling point", kažeš ti.... Evo, ja sam već sita "politike" koja pokušava nešto "prodati" (to uglavnom znači - uvaliti rog pod svijeću). Budući da ne postoji niti lijevi niti desni marketing, nego samo marketing, onda je bilo normalno očekivati da će razlika između lijeve i desne političke opcije koje već nekoliko desetljeća svoje djelovanje podređuju upravo pravilima marketinga (tj. zanatu plasiranja proizvoda na tržište) izblijediti ili čak sasvim nestati.

Danas (posebno nakon pobjede Baracka Obame) je manje više jasno da je politički marketing dostigao svoj vrhunac i da je njegova agresivna i ekscesivna primjena proizvela neodrživu krizu političkog. Ulazimo u eru ponovnog pronalaženja politike i otuda svo ovo nesnalaženje, kako samih stranaka tako i političkog tijela, u artikulaciji smislenog stava o načinima tranzicije iz anti-političkog postmodernog razdoblja druge polovice XX st. u refleksivno doba nove moderne. Nije sasvim nemoguće da u toj tranziciji odbacimo i klasičnu političku podjelu na lijevo i desno.

Mislim da će se političko tijelo u skoroj budućnosti orjentirati prema nekoliko ključnih tema (globalizacija, opstanak planete i života na njoj, novi načini proizvodnje, javna dobra, participativna demokracija...), a ta orjentacija neće proizvoditi podjelu na "njih" i "nas", nego sinergiju ljudske kreativnosti (uz pomoć ICT) u rješavanju problema i refleksivnoj primjeni novih lokalno/regionalno/globalnih rješenja (inovacija). Drugim riječima, iznova ćemo kreirati svoj svijet i pronalaziti razloge zbog kojih ga želimo dijeliti kao jednaki i slobodni ljudi.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@nemesis, potpisujem sve, a

@nemesis, potpisujem sve, a posebno da politika pokušava nešto "prodati" (to uglavnom znači - uvaliti rog pod svijeću).

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Mislis? Zbog cega toliko

Mislis? Zbog cega toliko optimizma u prognozama? Koliko vidim, tenzije izmedju podanika i vladara su sve vece, a razdor koji se javlja mogao bi poluciti prilicno intenzivna kretanja koja nemaju previse veze sa deliberacijom.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Mislim da ste oboje u pravu,

Mislim da ste oboje u pravu, a po mojem misljenju ce buducnost donijeti nestanak tradicionalne podjele na dvije vece stranke- lijevu i desnu , vec mnostvo stranaka koje ce se u jednom trenutku zalagati za rjesavanje sasvim konkretnog problema koje zanima biracko tijelo. Primjer je sad recimo Piratska stranka u Svedskoj, koja je dobila desetak posto glasova i tako postala druga ili treca stranka u drzavi. Kad se odredjeni problem rijesi, ili postane nezanimljiv za biracko tijelo, takva stranka vise nece imati zasto postojati i nestat ce s politicke scene, a pojavit ce se nove.

Tko je glasao

buducnost donijeti nestanak

buducnost donijeti nestanak tradicionalne podjele na dvije vece stranke- lijevu i desnu , vec mnostvo stranaka koje ce se u jednom trenutku zalagati za rjesavanje sasvim konkretnog problema koje zanima biracko tijelo.

Što se kod nas već dogodilo - Stranka umirovljenika - a u određenoj mjeri u tu bi se skupinu mogle svrstati i manjinske stranke stranke i zastupnici, iako to nije posve isto. Čudi me da se već nije pojavila Stranka nezaposlenih.

Slažem se da bi stvari mogle ići u tom smjeru, tim više što je jako izražen zamor postojećim političkim elitama. No, pitanje je kamo to vodi i je li to dobro. Što ako u parlamentu imaš pet ili šest stranaka, od kojih svaka ima po desetak posto i zastupa vrlo određene i specifične interese? Morat će se, čini mi se, osmisliti sasvim drukčiji način donošenja odluka, na strateškoj (a moguće i taktičkoj, odnosno operativnoj) razini od onog s kojim imamo sad posla...

Tko je glasao

razdor koji se javlja mogao

razdor koji se javlja mogao bi poluciti prilicno intenzivna kretanja koja nemaju previse veze sa deliberacijom

Uvijek, ali uvijek, eskalacija društvenih proturječnosti izaziva ljude da učine izbor između pada u "prirodno stanje" tj. rat svih protiv sviju i širenja prostora slobode tj. afirmacije političkog. Ako kao primjer razdora o kojem govoriš uzmemo studentske zahtjeve i akciju za jednak pristup obrazovanju kao javnom dobru, onda vidimo da se radi o "intenzivnom kretanju" koje se organizira i artikulira upravo na javnom deliberativnom procesu. To je IMO put kojem se teško može suprotstaviti suvislija alternativa. Što se pak nasilnih metoda tiče, sustav još uvijek može mobilizirati dovoljno efikasne mehanizme za njegovu neutralizaciju (uključujući i javno mnijenje). Naravno, neugodna iznenađenja su uvijek moguća.....

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Mislim da studentska akcija

Mislim da studentska akcija najmanje demonstrira deliberativni pristup. Umjesto forme deliberacije koja uvijek zaklanja društvene antagonizme, studenti su shvatili da jedino "politike preskripcije" otvara "pukotinu" za autentični Događaj političkog (Badiou). O čemu se radi i u kojem smislu je to negacija deliberativnog demokratskog pristupa možete više saznati u izvrsnom tekstu Petera Hallward. Zaista vrijedi pročitati. Držim da je ovaj tekst teorijska abeceda svake autentične političke akcije..

http://abahlali.org/files/Peter%20Hallward.%20The%20Politics%20of%20Pres...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Koliko sam uspjela brzinskim

Koliko sam uspjela brzinskim čitanjem vidjeti i shvatiti, autor nigdje niti ne spominje deliberaciju, a kamoli da ju suprotstavlja "preskriptivnoj politici". Inače (a to sam napomenula i u diskusiji s Oštrićem o Žižeku), primjećujem da većina autora na koje se, kao na nekakve autoritete, vole pozivati razni aktivisti, ima problem misliti dvije stvari istovremeno. Pritom upadaju u zamku da postanu isto ono što pokušavaju kritizirati. Tako, primjerice, ne vidim gdje bi točno bila proturječnost između deliberativne, participativne demokracije i preskripitivne politike. Konkretno, studenti su na van (prema državi i društvu) nastupili preskripitvno, a odluke su donosili politički deliberativno.

Ako govorimo o društvenim antagonizmima, njih vrlo efikasno uklanja tehnološki razvoj kojeg ne može stvoriti nikakva preskripcija. Ako pak govorimo o politici, dakle, onom društvenom pod-sistemu koji funkcionira u uvjetima slobode i jednakosti ljudi, onda se prostor slobode i jednakosti proširuje samo političkom revolucijom ili, ako baš hoćeš, politikom preskripcije (tipa: "od danas je ukinut svaki oblik nejednakosti žena"). Kad jednom postanemo slobodne/slobodni i jednake/jednaki o zajedničkim stvarima odlučujemo putem deliberacije. I na koncu, tko, kada i kako odlučuje o stvarima koje će biti preskribirane? O odgovoru na to pitanje ovisi hoćemo li živjeti u slobodi ili u diktaturi.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Evo da pokušam pojasniti

Evo da pokušam pojasniti razliku između preskriptivnog i deliberativnog pristupa, te zašto držim da je studentska akcija ogledni primjer prvog. Čin preskripcije postavlja aksiom kao polazišnu točku i zahtijeva njegovo neposredno uvođenje kao vodečeg načela naših djela. Deliberacija ne postavlja nikakav neumitan temelj, ona polazi od kontinuiranog refleksivnog preispitivanja (racionalnosti) samih normativnih i proceduralnih osnova našeg djelovanja. Preskripcija postavlja pravo na besplatno obrazovanje ne kao cilj koji valja postići, već "kao točku odlaženja, pretpostavku od koje treba poći u svim okolnostima". Deliberacija pravo na besplatno obrazovanje postavlja kao temu rasprave i uvjetni cilj kojem se trebamo približavati postupno, strateški razrađujući moguće alternative i odmjeravajući okolnosti (sve one teze koje kažu da prijedlog za besplatnim obrazovanjem kao takav nije razrađen oslanjaju se na deliberativni, kompromisni i reformistički pristup). Kod preskripcije je na djelu neka vrsta kružne-retroaktivne temporalnosti - postupno uspjevamo ostvariti aksiom tako što se prema njemu već ponašamo kao da je ostvaren. "Preskripcija je prije svega i ponajprije anticipacija svoje nadolazeće moći, posvećenost svojim posljedicama, uvjerenje u vlastitu snagu". Kod preskripcije je na djelu sljedeće: "najprije odlučiš, a zatim opravdavaš svoju odluku nudeći za nju opravdane motive i razloge. Najprije se obvezeš, a zatim istražuješ granice onoga što ti ta obaveza dopušta da činiš. Preskripcija je progresivno-regresivna metoda. najprije djeluješ i zatim, u novom svjetlu tog djelovanja, rekonstriraš okolnosti koje su te dovele do djelovanja". Deliberacija se s druge strane zapliće u beskonačni proces preispitivanja samih osnova djelovanja, ona pretpostavlja mogućnost neusiljenog konsenzusa svih involviranih i jedino njemu daje legitimitet za odluku. Ukoliko do takvog konsenzusa ne može doći, odbacuje se svako definitivno zauzimanje strane, već se odluka donosi kompromisnom inkorporacijom djela zahtjeva svake strane. Preskripcija odbacuje takvu logiku kompromisa, ona je umjesto toga s jedne strane divizijska (ona kompleksnoj društvenoj teksturi okrutno nameće liniju koja razgraničava "nas" i "njih") i istovremeno univerzalna (divizija je rezultat neposredne primjene univerzalnog aksioma). Zbog svega toga preskripcija nam omogućava da povućemo istinsku liniju razgraničenja između radikalne emancipacijske politike i prevladavajuće politike statusa quo. A radi se o razlicici između politike utemeljene na setu univerzalnih aksioma i politike koja se odriče konstitutivne dimenzije političkog.
Najjasnije se razlika između preskriptivnog i deliberativnog pristupa mogla uočiti na samim plenumima. Na njima su pojedinci nastojali deliberirati samu osnovanost zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, pa zatim deliberirati njegovu razradu itd, što im je dakako onemogućeno jer direktno negira aksiomatski pristup. Kasnije su se ti isti pojedinci žalili da Plenum nije demokratsko tijelo jer ne dozvaljava deliberaciju. Plenum jest demokratsko tijelo ali ne zasnovano na "lošoj beskonačnosti" deliberacije već na odlučnosti preskripcije. Naravno, plodotvornost rasprave je upravo omogućena takvim aksiomatskim pristupom, ali uvijek u smislu retroaktivnog pronalaženja motiva i razloga za opravdanje zahtjeva za besplatnim obrazovanjem..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

ups, hvala za hallwardov

ups, hvala za hallwardov tekst i ovu elaboraciju. dolazim s malim zakašnjenjem, jer mi je pristup ograničen, a i malo sam se bila "navukla" na one manjinske rasprave (gay pride, juliana mirkov, iako su prilično beznadne).

halward i preskriptivan pristup stižu mi kao missing link na habermasa i slične rasprave o deliberaciji u kojima se doista pokazalo problematičnim kako se vratiti radikalnom početku.

dvije stvari mi padaja na pamet: postoje konteksti (tzv. sređene i funkcionirajuće demokracije u kojima nema prostora, a dijelom ni potrebe za radikalnim diskontinuitetom) deliberacija se čini dobrom metodom, u svakom slučaju poželjnijom od majorizacije i "preskriptivnog postupanja" s pozicije većinske, ekonomske ili političke moći. u našim uvjetima slobodnifilozofski je primjeren, jer nikakve mogućnosti za deliberaciju nije bilo. OK?

ipak, ostaje pitanje koje je postavila nemesis. na plenumu, koji se legitimirao svojom vlastitom definicijom (preskripcijom), postavilo se pitanje procedura i načina donošenja odluka. nije li pronađeno rješenje: ponekad i beskonačne rasrpave na putu do konsenzusa, a ponekad i odluke većine, ipak jedan vid deliberacije? uostalom, ne polazi li i deliberacija u funkcionirajućim demokracijama od nekih preskriptivnih vrednota, recimo ustavnih ( habermas, muller, rorti)?

može li se napraviti distinkcija između tehnike i metode?

Tko je glasao

@hrvoje štefan dobro je da

@hrvoje štefan

dobro je da si ovo obrazložio radi ljudi koji možda nisu čitali tekst, ali ako si obratio pažnju, ja nisam negirala da je studentski zahtjev primjer preskripitvne političke akcije, nego sam kazala da su studentice i studenti zauzeli taj pristup prema van (prema društvu i državi). Deliberacijom su se služili u odlučivanju o metodi i taktici (preskripitvnog) djelovanja, što je, po mom sudu, argument protiv međusobne isključivosti deliberativne demokracije i preskriptivne političke akcije.

Usprkos činjenici da su mnogi politički pokreti bili preskriptivni (po logici stvari sloboda i jednakost ili postoje ili ne postoje, nema trećeg), poznato je iz povijesti liberalnih demokracija da se na zahtjev za jednakošću prvo odgovorilo formalno-pravnom logikom, da bi tek kroz nastavak komunikativne prakse bila dostizana (i to slučaj po slučaj, klasa po klasa, sektor po sektor itd.) razina substancijalne jednakosti. Inače, mislim da se u opisivanju deliberacije previše oslanjaš na Habermasa. Učinio bi sebi uslugu kad bi proširio horizonte.

Evo, kao mali poticaj: http://www2.law.columbia.edu/sabel/papers/DDP.html

nemesis

nemesis

Tko je glasao

nisam još pročitao do

nisam još pročitao do kraja, ali da pitam prije nego što zaboravim.. neki aksiomi moraju postojati, ne? jer iz ničega ne može nastati nešto.. slažem se da je u ovom slučaju aksiom kriv

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

who funded the womens lib

who funded the womens lib and why..

http://www.youtube.com/watch?v=lhJCTFZf03A

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

može još jednom, samo na

može još jednom, samo na hrvatskom?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Prije godinu dana je isfuran

Prije godinu dana je isfuran Natonareferendum. U zimu je isfurana Bandalopovska. Sada je isfurana blokada. A sve to je djecija igra za ulazak u politicku borbu.

Ovim tempom mozemo ocekivati sazrijevanje scene jos nekih 10-tak godina. Istovremeno je pitanje dana kad ce nam krahirati proracun i kad ce tisuce ljudi kupljeni koricom kruha biti najjaci borci za rezim i sve ono sto to predstavlja.

Cenzura u novinarstvu je danas veca nego prije 5 godina. Trendovi su negativni po pitanju temeljnih demokratskim standarda na kojima se i gradi politicko. U takvoj uzavreloj atmosferi procesi demokratizacije ulaze u corsokak, a u prvi plan ulaze oni koji imaju realnu moc represije i nasilne sprovedbe svojeg interesa.

Sveukupno govoreci, vjerujem da ne bi bilo zgorega postaviti bilo kakve strateske projekcije u postojeci kontekst i izanalizirati stvar sa worst case scenariom, s obzirom da je to po obicaju i krajnji ishod politickog procesa.

A to ti onda znaci, 10 godina vs potreba da se stvari rjese unutar maksimalno 4 godine dok nisu ukinute niti one nulte slobode na kojima ideja alternative uopce i egzistira.

Nije dobro u ovome trenutku niti najmanje.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

A to ti onda znaci, 10

A to ti onda znaci, 10 godina vs potreba da se stvari rjese unutar maksimalno 4 godine dok nisu ukinute niti one nulte slobode na kojima ideja alternative uopce i egzistira.

Nemam nikakvih iluzija kad je u pitanju Hrvatska. Mainstream političko tijelo neće niti štucnuti, ukoliko mu se ukine i ovo malo preostale slobode (narod je programiran na kruh i igre). Ono malo grupacija koje se pokušavaju organizirati uglavnom ne korespondira s kretanjima u bližem i daljem okruženju (EU i globalno). Ostaju studentice i studenti sa svojim zahtjevom za besplatnim obrazovanjem koji je "osuđen" da bude i jest jedina dodirna točka Hrvatske s preoblikovanjem političkog kako u EU tako i u ostatku svijeta. Ako budemo imali sreće i pameti to ćemo znati i moći prepoznati i taj zahtjev umrežavati s drugim javnim djelovanjima. Koliko će to trajati ne znam, ali brijem da će "rješavanje" ići paralelno sa sličnim djelovanjima u EU.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ne cveta cvece ni u EU

Ne cveta cvece ni u EU poduzece.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

al tamo nema prasića :)

al tamo nema prasića :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Da bi reč rekla, gale

Da bi reč rekla, gale :-))

nemesis

nemesis

Tko je glasao

mrak, ako ti treba 5.000

mrak,

ako ti treba 5.000 čitanja ove objave, primjerice, onda O.K.
Naravno, nije riječ ni o drugom problemu, kojega spominješ u ovoj objavi tj. o demagogiji i populizmu. :)

Tko je glasao

a nemesis kaže (narod je

a nemesis kaže
(narod je programiran na kruh i igre)

luka

Tko je glasao

Slažem se sa autorom

Slažem se sa autorom članka kada govori o promjenama u društvu i da je potrebno reagirati kako bi popravili situaciju. Lijevi centar očito nema snagu za tako nešto i izgubio je povjerenje. Čak cijela politika iz razloga što je odaziv birača bio vrlo malen... Potrebna je nova generacija političara i napredak u doktrini jer sadašnja doktrina je "filozofiranje", "politiziranje", nesposobnost i neiskrenost. Nije lako danas uopće krenuti u borbu protiv političke elite zbog toga što se ona prilagođava trendovima novca i marketinga, a ne ljudskim istinskim, prvotnim ili nekadašnjim potrebama... Mislim da rješenje nije u nekoj sadašnjoj političkoj opciji.

Tko je glasao

Srce u junaka na lijevoj je

Srce u junaka na lijevoj je strani,
za njeg nikad nema...stani...pani.
Lijepa naša u gadnoj je banani,
desnica je kriva...al se ne srami.

Tko je glasao

Lako je dokono u

Lako je dokono u miru
ljevičarske stihove smišljati
Domovinu u ratu trebalo je obraniti
Od ljevice tada koristi ne bijaše
Desnica junačka neprijatelja otjeraše!

My Soul

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 2
  2. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 63
  3. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 74
  4. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 17
  5. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 29
  6. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 30
  7. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  8. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  9. Delanec od pravednik vz komentara 22
  10. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  11. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 75
  12. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 38
  13. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 39
  14. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  15. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  16. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  17. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  18. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  19. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  20. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  21. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  22. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  23. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  24. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  25. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • hlad
  • indian
  • Jura
  • profesor

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko