Što donose novi porezi?

• Dnevnik Daniel N. - Pet, 07/05/2010 - 11:23
• Glasujte
  8 Up Down
• Komentari 10 dodaj komentar

Već se tjednima raspravlja o novim porezima na dohodak kao da se spremaju drastične promjene. Konačno je poznato kako će izgledati novi sustav (iako se vlada nije baš jasno izrazila) — zapravo se radi o maloj modifikaciji starog sustava. Što to konkretno znači?

Kako je stari sustav uopće radio? Evo kako se svaki mjesec računala vaša plaća, polazeći od onog što poslodavac mora izdvojiti sa svog računa:

1. prvo se od toga oduzimaju doprinosi, koji se dijele na doprinose "na plaću" i "iz plaće". To je ukupno 31,7% koje nikad ne vidite i nikad nećete dobiti natrag: taj novac se troši za zdravstvo, umirovljenike, Zavod za zapošljavanje, itd.
2. Od onog što ostane se oduzima "neoporezivi dio". To je 1800 kn, ali ako uzdržavate nekog (muža/ženu, djecu) ili živite na područjima posebne skrbi, to se povećava. Recimo, dok je moja žena bila nezaposlena, moj neoporezivi dio je bio 2400 kn. To se uvećava za troškove životnog osiguranja, kamate na kredit za stan, troškove za zdravstveno osiguranje, zubara, itd. Taj novac je vaš, nitko vam ga ne uzima; ako ga platite previše, sljedeće godine će vam vratiti to što ste preplatili: to je bit povrata poreza...
3. Ono što ostane se dijeli na "razrede" ili "kriške" — maksimalno 3600 kn ide u "prvu krišku", ono što ostane (ako ostane), se opet dijeli tako da maksimalno 5400 kn ide u "drugu krišku", pa ako nešto ostane, maksimalno 16200 kn ide u "treću krišku", a ono što ostaje je "četvrta kriška"
4. Od prve kriške (razreda) država uzima 15%, od druge 25%, od treće 35%, a od četvrte 45%.
5. Od onog što ostane, grad ili općina uzimaju svoj postotak ("prirez")
6. Na račun dobijete "neoporezivi dio" iz točke 2 i ono što je ostalo nakon ovog silnog oduzimanja

Sve ovo izgleda jako komplicirano, i zapravo je — godinama jednostavno skinem tablicu u MS Excelu s interneta (svake godine se radi nova), ispunim je a ona sama izračuna sve te brojeve i trebam li što dobiti natrag.

Što se sada mijenja? Izjave iz vlade nisu sasvim precizne, ali čini se sljedeće:

1. sve ostaje po starom
2. uglavnom ostaje po starom, osim što se više ne priznaju neki troškovi, kao životno osiguranje, kamate za stan itd.
3. imamo samo tri kriške, u prvu ide maksimalno 3600 kn (kao i prije), a od onog što ostane u drugu ide maksimalno 7200 kn — ovdje je promjena, a u treću sve što ostane — opet promjena.
4. prva kriška se oporezuje s 12% (to je promjena), druga s 25% (dakle, isto), a treća s 40% (promjena, to je točno između dvije stare stope, 35% i 45%
5. sve ostaje po starom
6. sve ostaje po starom

Pa dobro, to znači da će svi dobivati više? Koliko više? Baš i ne — nakucao sam sve formule u MS Excel, i evo rezultata koliko ćete dobivati više. Na x-osi je vaša dosadašnja plaća "na ruke" (pretpostavka da je vaš prirez nula, ali nije neka velika razlika, te da je vaš neoporezivi dio 1800 kn), a na y-osi koliko ćete dobiti više (ili manje):

Je li vlada mogla predložiti nešto bolje? Odmah se vidi da najviše dobijaju oni s plaćama oko 12000-13000 kn. To su lijepe plaće, mora se priznati. Najviše gube oni s plaćama oko 27000 kn. Iako neki izjavljuju da su to "inžinjeri, liječnici...." — vjerojatno nema baš mnogo inžinjera plaću "na ruke" od 27000 kn, osim ako ne rade recimo kao direktori IGH.

Budući da se stope smanjuju, ne može se izbjeći da većina dobije više. Moglo se ostaviti najvišu stopu na 45%, i tada ne bi bilo ovog efekta "što više imaš, to više dobijaš" na vrlo visokim plaćama.

Prava korist od ovog će biti pojednostavljeni obračun, i smanjeni broj prijava za povrat poreza na dohodak.

Pažljiviji promatrači hrvatskih poreznih razreda (gore spomenutih "kriški") mogu uočiti i sljedeće

1. neoporezivi dio = 1800 kn
2. prvi razred = maks. 3600 kn = 2 × 1800
3. drugi razred = maks. 5400 kn = 3 × 1800
4. novi drugi razred = maks. 7200 kn = 4 × 1800

itd, sve je u jedinicama od 1800 kn. Vjerojatno netko negdje ima neki model u kojem je 1800 kn "cigla". Zanimljivo je da je 1800 kn oprilike nekadašnjih 500 DM, a današnjih 250 €, što je opet nekako "okruglo".

Još jedna zanimljivost dosadašnjeg sustava:

1. neoporezivi dio = 1 × 1800 kn = 0%
2. prvi razred = 2 × 1800 kn = 15%
3. drugi razred = 3 × 1800 kn = 25%
4. treći razred = 9 × 1800 = 35%

Sve izgleda logično, ali zašto 9 × 1800? Volio bih vidjeti taj model i razloge. No vjerojatno je bilo "oćemo osam ili devet"? "Daj devet, ajde... šta ja znam....".

Danas su ti brojevi 1, 2 i 4 (neoporezivo, prva i druga kriška). Zanimljivo, zar ne?

Hajdemo malo dublje razmisliti o porezima.

Kad malo dublje promislimo, porezima se novac može i usmjeravati. Naš problem nije premala potrošnja. Mi nismo Amerika 1950-ih da imamo ogromne proizvodne kapacitete (ostale od rata) i goleme prirodne resurse, a nedostaje nam potražnje: naprotiv, mi previše trošimo, naročito uvoznu robu.

Svako oporezivanje potrošnje (dakle, povećanje PDV, što je već učinjeno) i smanjivanje poreza na dohodak (što će se sada napraviti) je korak u pravom smjeru. Naravno, moramo smanjiti i rashode države!

Naime, ako ljudima ostaje više novaca, tada oni mogu novac i uštedjeti, staviti na banku. Novac se seli iz potrošnje u štednju.

Kontraargument bi bio sljedeći: ljudi će kupovati švercanu robu, zaobilazit će PDV, odlaziti na selo i kupovati meso od seljaka itd. Ali i dohodci se mogu utajiti, plaće se mogu dijeliti i ispod stola, mnogo jednostavnije nego zmuljati na PDV-u.

Mislim da su ove promjene korak u pravom smjeru. Naravno ostaje pitanje koje nam nitko nikad neće reći — zašto ovakvi razredi, zašto ovakve stope, koji su to principi koji stoje iza toga — zato što najvjerojatnije ne stoje nikakvi principi, već isprobavanje u Excelu dok se ne dobije rezultat kojim su svi sretni.

Samo je jedno pitanje: zašto se sve ovo nije napravilo u ljeto prošle godine? Zašto nitko nije uzeo MS PowerPoint i nakucao one ipak zdravorazumske mjere prošlog ljeta?

• Dnevnik Daniel N. - Pet, 07/05/2010 - 11:23
  
• Komentari 10
• 27000 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar