Tagovi

Što ACTA jest, a što nije? Koliko je tu laži?

Nemam živaca pisati dnevnik u lirskom stilu – pa ću se pokušati koncentrirati na, po meni, par najbitnijih stvari. Što donosi ACTA i zašto?

Prvo – većina stvari koje se priča o ACTI su laži. Evo jednog citata: "Jedna od najcjenjenijih stranica koja se bavi IT-em, Ars Technica, već mjesecima uvjerava ljude da su mnoge tvrdnje o ACTA-i koje se dadu čuti na internetu zapravo pogrešne. 'ACTA ne daje ISP-ovima mogućnost da prate vaš internetski promet, niti ih tjera da konstantno provjeravaju nalaze li se na serverima korisnika materijali zaštićeni autorskim pravima', tvrdi Ars. Također, iz prvih nacrta ACTA-e kasnije su izbačeni kontroverzni prijedlozi ukidanja pristupa internetu piratima nakon tri prekršaja (tzv. three strikes zakon), a nema ni govora o crnim listama i brisanju piratskih stranica iz DNS zapisa."
http://www.tportal.hr/scitech/tehno/175577/Koliko-je-ACTA-zapravo-opasna...

Drugo – ACTI se zamjera gušenje internetskih sloboda. A da malo pogledamo dokle su nas dovele te "slobode"? Svake novina, svaka knjiga, svaki CD, DVD ima izdavača – i ima glavnog i odgovornog urednika – osobu koja ODGOVARA za objavljeni sadržaj.

Dovođenjem interneta na razinu gdje svatko može pisati što mu se prohtje, gdje se najnormalnije kradu vijesti i fotografije s tuđih portala – doveo je, pogotovo tiskane medije, na rub preživljavanja. Isti su se okrenuli prihodu od reklamiranja, što je naravno – suzilo mogućnosti njihova objektivnog pisanja. Sada imamo situaciju da profesionalni novinari obrađuju teme "vezanih ruku", a novinari-amateri više nemaju što krasti – zato medijske scena i izgleda kako izgleda. Upravo su ti amaterski novinarski portali – koji, jadni, niti stignu odgovarati za ono što je napisano, niti što je iskomentirano – najveći krivci za katastrofalno stanje interneta danas. Budimo iskreni – internet je postao prepun smeća.

Koliko puta ste na ovim stranicama kliknuli neku reklamu i time pomogli vlasniku? Vrlo malo, jel' tako? Naše je PRAVO da imamo ovakvu stranicu, naše je PRAVO da pišemo (anonimno, kao što i ja to radim) što želimo, a vlasnikova je OBAVEZA da plaća zakup domene i da ga hapse. I to je sloboda interneta? Hvala lijepo

Treće – ACTA uvodi drakonsko kažnjavanje piratstva – po cijeni po kojoj prodaje ono što ste ukrali ? Točno. Kad ukradem šampanjac od 1000 eura, ne mogu na sudu dokazivati da je proizvodna cijena šampanjca 35 eura, a ostalo je snobizam. Ako ukradem citostatik – ne mogu objašnjavati da direktor farmaceutske kuće zapravo vozi avion i ima skupu ljubavnicu, te da lijek košta jedan euro. Platit ću cijenu koju proizvođač traži za proizvod. Sada su ljudi u čudu jer kazne iznose otprilike 1 eur / pjesmi. Da. To im je cijena. Ne želite kupiti? Ne morate.

Četvrto – ACTA će ugušiti društvene mreže? Neće. Gdje to piše? ACTA se ne miješa u nikakvu slobodu izražavanja, okupljanja, u niti jednu ljudsku slobodu – barem ja do sada nisam vidio niti jedan potez u tom smjeru. Po čemu će to ACTA braniti da ja na FBu osnujem grupu Dolje Vlada ili Dolje Nošenje Krzna ili bilo što? Odakle je uopće nastala ta ideja. Naravno – bilo bi pametno – dok se zalažem za neke slobode, da pritom nemam na kompjuteru sprženo 100 najnovijih filmova i 10.000 ukradenih mp3ca – jer time sam sebi skačem u usta. A ako inače baš i ne razumijete kako internet funkcionira, kako se štiti privatnost, kako se skriva IP i slično – vaš problem. 99% vaših dosadašnjih aktivnosti na internetu je precizno zabilježeno, svejedno što ste si dali maštovito ime na jednom forumu Đuro, a na drugome Pero, a na megauploadu TurboCroat.

Peto – fascinantna mi je retorika protivnika ACTAe, tj. "boraca za slobodu izražavanja". Na pokušaj da se o problemu priča trezveno i s argumentima – svaki drugi argument se svodi na "ti si Hitler" priču. Za što se ti borci za slobodu izražavanja uopće bore? Da svi misle kao i oni? Fantastično. Ajmo se svi boriti za slobodu da ostali misle kao i ja. Evo, ja ću povesti tu borbu.

Zaključak: Ovaj dnevnik je pokušaj da objasnim što mislim, te pokušaj da kažem da nije sve tako crno-bijelo i da mnoge naočigled "bijele stvari" (tipa internetske slobode, sloboda laprdanja bez odgovornosti i slično) mogu u konačnici dovesti do jako "crnih stvari" (internet koji na upit Gotovac – daje Antu Gotovca, nevjerojatna količina smeća od vijesti i nefiltriranih informacija, te gomila korisnika koji nikada nisu vidjeli ništa osim Facebooka i misle da je velika revolucija kada stisnu nekakav Lajk na nekoj stranici). Postoje mnoge ljudske slobode i sve ih treba štititi. Od prava na privatnost u javnim prostorima, pravo na slobodno izražavanje, pravo na slobodno kretanje. I danas su mnoga ugrožena. No praviti od jedne slobode takvu svetinju – u svijetu gdje se i dalje umire od gladi – meni zna biti malo degutantno.

Osim toga – ne postoji sloboda bez odgovornosti. Želite slobodan internet? Želite pravo na informacije, pravo na anonimnost? Zašto onda kradete filmove, zašto pod "anonimnim nikovima" pišete da je ovaj ili onaj političar ovakav ili onakav? Internet je upravo onakav kakav smo ga sami stvorili. I mislim da je dobro da se malo "pospremi".

Komentari

STOP ACTA

Potpišite peticiju Avaaza - http://www.avaaz.org/en/acta_time_to_win//?cl=1634959168&v=13001

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

STOP ACTA u Beogradu i Novom Sadu – DONE!!

Izlivanje digitalne populacije na ulice u organizaciji 99posto, Anon Srbija i uz podršku Pirata se dogodilo tokom vikenda u Beogradu i Novom Sadu, istovremeno kada i Stop ACTA protesti u Parizu i Beču. Ko nije bio žaliće večno. Pogledaj video!
http://piratskapartija.com/blog/2012/02/28/stop-acta-u-beogradu-i-novom-...

Tko je glasao

"Content mafia" - dvije

"Content mafia" - dvije riječi koje objašnjavaju sve!

B-52

Tko je glasao

Kakva ACTA, kakvi bakrači?!?!

Kakva ACTA, kakvi bakrači?!?!

Policija ove zemlje nikad neće stići na vrijeme
Jer niko se ne drži svoje struke
Noćas uzimam pravu u svoje ruke
U svoje ruke...

Uzet ću pravdu u svoje ruke

Tu nema čestitih građana
Za zaustavljane zločina
A ima ih i previše
Ja nemam vremena za gubljenje

Uzet ću pravdu u svoje ruke

Jednoga dana kupit ću pištolj
I roknut ću te
A i sebe ću...

Rock me baby
Ma, nije važno što me rokno bejbe.

Jednoga dana kupit ću pištolj
I roknut ću te
A i sebe ću...

Tko je glasao
Tko je glasao

Najveća pljačka u povijesti Rock'n'Rolla

Do 1991. Štulić potražuje 12 milijuna eura, a za ukradeni copyright i period od 1991. naovamo još barem toliko. S obzirom da Štulić ne daje intervjue, preko svog "portparola" Zorana Živkovića i urednika njegova YouTube kanala, Index je zamoljen da objavi objašnjenje koje se nalazi u nastavku. Štulićev tekst objavljujemo u identičnom obliku u kojem smo ga dobili:
Zamp i dalje automatski ubire novce od mene. Moguće je pre deset godina neka zaposlenica iz Zampa zvala da imam dve hiljade maraka (koje pokrivaju moju celokupnu karijeru), pošto oni postoje od '50. (premda kao "mala prava" nisu postojali u moje vreme, buduci ni Sokoj, koji je predstavljao "velika prava", nije isplaćivao autorske honorare zbog prelaska na kompjutere), pa sam stoga od '81. izašao iz Sokoja i direktno poslovao s Jugotonom. Dakle, ja se nisam odrekao honorara, pošto ne radim sa njima kao ni sa Crorecom, već samo ne uzimam ozbiljno dve hiljada maraka. To što oni mene prodaju ilegalno, ne znači da ću to ozakoniti legalnim poslovanjem sa njima.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/branimir-stulic-ekskluzivno-za-index-...

Tko je glasao

ovo otvara onu temu na kojoj

ovo otvara onu temu na kojoj je yuga pala a koja se sustavno nastavlja:
zakonske odluke za reketarenje svih u službi pojedinaca i politički podobnih skupina
dok se ove (ex yu) zemlje ne suoče sa tim ovdje neće ići stvari na bolje

Tko je glasao

i sad ti budi pametan...

Isti (vrlo vjerodostojan izvor - index):

Branimir Štulić ne želi ostvarivati svoja prava i tu njegovu volju svi trebaju poštivati, bez ovako grubog iskrivljavanja činjenica, kao što to čini gosp. Obradović. Dakle, nije istina da Branimir Štulić ne prima novce temeljem svojih prava zato što nije član HDS ZAMPa, već zato jer se svojih prava koja se kolektivno ostvaruju odrekao. Da ostvari prava putem ZAMP-a, Branimir
Štulić ni ne treba biti našim članom, treba biti članom bilo kojeg našeg sestrinskog društva u svijetu – ako želi i nizozemskog društva BUMA/STEMRA, ali on to jednostavno ne želi.
Nekoliko puta smo i pisanim putem i u telefonskim razgovorima s Branimirom Štulićem, upravo tu činjenicu i njemu objašnjavali, provjeravajući njegovu volju, no njegova želja i njegov odabir u tim kontaktima uvijek je bila i dalje jest da u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava ne bude. Tu činjenicu svi trebaju poštovati, svakako se to odnosi na cijeli međunarodni sustav kolektivnog ostvarivanja prava i nas kao udrugu koja u Hrvatskoj ostvaruje prava autora.
Ponavljamo dakle, prema vlastitoj želji Branimira Štulića HDS ZAMP ne naplaćuje naknadu za korištenje njegovih prava. Ne postoje dakle nikakva sredstva koja bi administrativni aparat HDS ZAMP-a zadržavao za sebe.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/reakcija-zampa-ne-poznate-teoriju-zak...

Tko je glasao

Hahaha

Branimir Štulić ne želi ostvarivati svoja prava i tu njegovu volju svi trebaju poštivati,

ROFLMAO i LOL

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

možeš se ti smijati...

ali naknada za puštanje štulićevih pjesama - koliko ja znam - na radio-stanicama je NULA... pjesma se prijavljuje (kao i svaka druga unutar minutaže ZAMPu) ali nema naknade za njih...

... postaje teško raspravljati kad je argumentacija politikantska ili samo zajebantska...

Do sada se nitko, ali nitko od autora nije žalio da je pokraden od ZAMPa. Ne moramo se uopće slagati da je ZAMP nužan ili potreban, ali ne vidim zašto bi izdvojili jednog čovjeka, koji bi sa stranom kućom koju i autor u citatu spominje - mogao pravno smlaviti ZAMP. Bezveze.

Tko je glasao

koliko se sjećam Roling Stonsi su se pobunili, naši

ili nisu živi, ili su disidenti ili nemaju više šanse ako se pobune
Obradović u svom znanstvenom radu dokazuje kako je Josipović zapravo iskoristio “rupe u zakonu“ koje omogućavaju diskriminaciju mnogih autora u odnosu na autore i izvođače glazbe i službenike koji prikupljaju tu naknadu izjednačavaju s interesima Republike Hrvatske i Europske unije.
“Zaštita autorskih prava jest interes Republike Hrvatske, ali nametnuta naplata nečega što nitko nije koristio može biti samo zakonska otimačina i nepravda, a nikako naknada za uporabu autorskog djela”, kaže Obradović dodajući da to što od naplaćene naknade i od onih koji nisu koristili nikakva autorska djela ima osobnu korist i nekadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i sadašnji predsjednik Josipović samo još više pokazuje da je sprega moći i vlasti ozakonila nepravdu.

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:0FPGh0bCn_QJ:www.ud...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/cetvrti-dio--od-zampa-do-actae-rollin...
"ZAKON o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske omogućio je praktičnu diskriminaciju velikog broja autora likovnih, književnih, znanstvenih, fotografskih, arhitektonskih, dizajnerskih, kartografskih i djela primijenjene umjetnosti u odnosu na autore glazbenih, dramsko‐glazbenih i filmskih djela", tvrdi za Index dr. Obradović koji je u svom radu "Diskriminacija autora prema Zakona u o autorskom pravu i srodnim pravima RH" obradio djelovanje ZAMP-a.
http://www.dulist.hr/clanak.php?id=17919

Tko je glasao

rupa u zakonu...

...definitivno nije jedini, evo još jedne:

http://www.dznap.hr/index.php?page=odluka-o-raspodjeli&hl=hr_HR
(društvo za zaštitu novinskih autorskih prava)

To je samo jedna, ima ih još. To je europsko zakonodavstvo, za svaku granu postoji krovna udruga koja brine o pravima članica, kao i naknadama...

Meni iz plaće uzimaju za naknadu nezaposlenih a nikada nisam bio nezaposlen - je li riječ o nezakonitom nametu?

Neke stvari se rješavaju na općem nivou, a ne na pojedinačnom. Meni je to normalno. Iako možda nije moralno :)

Tko je glasao

pa ajmo onda to riješiti za sve

za glazbenike, nezaposlene, tiskovinu i grafičku djelatnost, arhitekturu, likovnu umjetnost, performanse, filmađije, glumce, kontejnerologe .....

Tko je glasao

ovaj...

... mislim da imamo to, zove se - državni proračun :)

Tko je glasao

slažem se

imamo i zoapisp
i ne znam čemu onda
zamp?

Tko je glasao

čemu?

Zato jer jedna Zaz nema vremena tražiti dnevne izvještaje Radio-Banovine da vidi je li puštena neka njena pjesma - što diže slušanost i prihod od reklama, a kamoli da bi Radio-Banovina znala uplatiti 1 euro-cent pjevačici na njezin račun.

Kolektivna prava se ostvaruju upravo tako kako se ostvaruju. I prije je postojao Zakon o autorskom pravu, pa je postojao i SOKOJ.

Tko je glasao

građanska udruga CIGLA

pa sad kad bolje razmislim, mislim da je jedini spas budućim generacijama (koje sad studiraju, plaćaju to studiranje a sigurno se neće moći zaposliti u građevini i arhitekturi ako se stvari ovako nastave) u udrugama zampovskog tipa
nema druge nego zampirati svaku kupljenu ciglu, vreću cementa, kilu armature, prozor vrata koji će morti biti ugrađeni u neku kuću kraj koje neću moći prolaziti a Zaz će lijepo pjevati ispred prerivoja te kuće .....

Tko je glasao

cigliranje...

Eto - lijepo se zampira svaka cigla i onda se raspoređuje za "honorare koji su ugovoreni a nisu plaćeni", "za dumping cijena" itd. - i svi sretni i zadovoljni...

Tko je glasao

sa napomenom da je svaka

sa napomenom da je svaka cigla i drugi građ. materijal sigurno za gradnju za razliku od CDeja koji ja npr uopće ne koristim za prženje glazbe, samo i isključivo za svoje projekte, ali za svaki uredno plaćam zampu

Tko je glasao

ovaj...

... žao mi je što ti to moram reći - ali nisi u tijeku toka... odakle ti ideja da "naknada za CD" ide samo ZAMPu? :)

Tko je glasao

pa, bilo bi sasvim u redu da

pa, bilo bi sasvim u redu da ide udruzi građana osnovanih iz nekih drugih pobuda - recimo udruz građana koja uživa ćaskati na polll.comu i koja tu i tamo ima neke ideje što napraviti sa cdeovima ili sa kutijama cedeova..... koja bar ima neke suvisle praktične ideje

Tko je glasao

... zvuči nevjerojatno...

... ali na dobrom si tragu :)

Tko je glasao

naknada za nezaposlene jest

naknada za nezaposlene jest namet

i to potuno kriv namet, nepotreban i kontraproduktivan

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Meni iz plaće uzimaju za

Meni iz plaće uzimaju za naknadu nezaposlenih a nikada nisam bio nezaposlen - je li riječ o nezakonitom nametu?

Vrckave li usporedbe...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

vrckavost...

Meni jednako tako nije zanimljivo stati bezrezervno iza svakoga tko protestira zbog nečega. OK, naravno da cijenim građanski aktivizam oko mnogih tema, želju da se neke stvari mijenjaju.

No kada imamo situaciju da je puno ljudi "protiv" nečega - pri čemu većina njih ne zna kako sustav funkcionira, niti nude neko drugo rješenje - ja tu postajem skeptičan, takav sam.

Nije to rat ili nešto slično - da je dovoljno biti protiv. Ovdje bi argumentacija trebala biti malo ozbiljnija - treba uključivati nešto kao "protiv, ali predlažem..."

U svim ovim raspravama oko autorskih prava (ne oko ACTAe, to je nešto drugo) ispostavlja se da argument "autor" nema skoro nikakvu važnost, već samo mišljenje onoga tko to autorsko djelo koristi. Podsjeća na rasprave o mlijeku gdje se (na početku) svi svrstaju ZA seljačku blokadu mliječne tvornice, a da nitko ne pomisli na radnike u tvornici.

Tko je glasao

Koliko sam shvatila

Štulić namjerava tužiti CR...

(sorry na neozbiljnosti, imala sam pogrešni osjećaj da si se nakon lepršave poezije o najlonkama i cd-ima malo priklonio zajebanciji, oprosti još jednom, od sad samo seriozno;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bolje mu je da se ne vraća

samo se sjećam da prije nego li je otišao nije imao prebite pare, bio je prisiljen sam prodavati i brojati karte na koncertima
a cijela scena tog doba je počišćena
kakti drogama i boleštinama ... poneko preživio a da se nije uklopio u sustav poput Idola .... recimo Koja.... EKV - svi mrtvi, sva scena pometena, uzdigla se ona koja trešti po narodnjačkim klubovima

Tko je glasao

Vi pricate lazi i pisete gluposti!

Kako vas nije sram lagati nas i nakon svega sto nam je ovaj sustav napravio jos ste nam pokusali zabranit i jedino mjesto na kojem mozemo imati slobodu!
Ova vaša izjava:''I mislim da je dobro da se malo "pospremi".'' je dokaz koliko ste ne intelignetni i dokaz zatupljenosti zakona,a ti zakoni nebi trebali ni postajati!
Srusit ce se ACTA,SOPA,PIPA! U to nemojte sumljati,pretjerujete,svakim danom sve vise tlacite,iskoristavate ljude! Trebali bi biti nama na usluzi,slusati nase zelje i sluziti samo nama,a ne sebi u u svoju korist! Oduzimate nam pravo slobode u bilo kojem smislu i uostalom tu se radi o privatnosti, zar ti nemas privatnost?! Zar zelis da te kontroliraju preko interneta i da gledaju svaki tvoj korak?! Otvori oci! Otvorite svi vi na ovoj stranici oci!!! Nije uvijek vlast upravu!! POBUNITE SE ZA SVOJU SOLOBODU I ZA SVOJU PRIVATNOST!
Cijeli ovaj članak nema smisla i niti malo istine!

Expect us.

Tko je glasao

...

Expect us.

we expect the unexpected!

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

ali janus, ako ocekujes, onda

ali janus, ako ocekujes, onda ne moze biti neocekivano.

dakle, ocekuj ocekivano :D

Tko je glasao

Ispravak netočnog navoda:

Ispravak netočnog navoda: nitko ne očekuje Španjolsku inkviziciju.

Tko je glasao

...

futur shock 2002. :)))

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

:)

lol...pardon, future shock 2002:)))

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Europska komisija: ACTA pred Europski sud pravde

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=DDFE41B7-BE27-406E-8D9D-1D1ECF23F1F9
Europska komisija u srijedu je objavila da je odlučila zatražiti pravno mišljenje Europskog suda pravde kako bi se razjasnio slučaj ACTA-e te da njegova provedba mora biti u potpunosti u skladu sa slobodom izražavanja i slobodama na internetu

Tko je glasao

By-pass by UN

U Ženevi će 27. veljače početi diplomatski proces koji bi mogao rezultirati sa novim sporazumom koji će Ujedinjenim narodima dati prve velike moći nad internetom. Deseci država, uključujući Rusiju i Kinu, snažno pritišću kako bi svoj cilj ispunile do kraja godine.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/vlade-se-osjecaju-ugrozenima-i-un-zel...

Tko je glasao

jep. epska bitka izmedju jota

jep. epska bitka izmedju jota i velikog brata upravo krece .-)

Tko je glasao

analiza kod susjeda

Bez obzira što su namere redaktora izražene u preambuli legitimne (zaštita autorskih prava i drugih prava intelektualne svojine, suzbijanje falsifikovanja intelektualnih dobara i sprečavanje piraterije) pravni metodi koje sadrže ACTA su agresivni i protivni brojnim međunarodnim i regionalnim dokumentima o ljudskim pravima. Ljudska prava koja se u ACTA najviše ugrožavaju jesu: pravo na privatnost, sloboda izražavanja, pravo na lečenje (pristup medikamentima) i pravo na pravično odlučivanje (suđenje). Evo nekoliko primera:
.........
1. Na osnovu čl. 27. st. 4. ACTA država može naložiti provajderu da hitno otkrije titularu (nosiocu) prava intelektualne svojine, informacije o korisniku za kojeg se tvrdi da svoj nalog kod datog provajdera koristi za povredu prava intelektualne svojine. Kako se ispravno primećuje u mišljenju stručnjaka za pravo intelektualne svojine, ACTA ne pravi razliku između korisnika za koje postoji osnovana sumnja da povređuju pravo intelektualne svojine i drugih korisnika. Dovoljno je da nosilac prava tvdi da je određeni korisnik njegovo pravo povredio. U ovom pogledu, naglašava se, ACTA ide znatno dalje od TRIPS-a, koji ovakvu obavezu provajdera propisuje samo za one korisnike za koje je dokazano da vređaju pravo intelektualne svojine. Na ovaj način se uspostavlja pretpostavka da je svaki korisnik istovremeno i prekršilac. Iako je u ovoj odredbi propisano da država potpisnica može (ne mora) dati nalog provajderu, i iako se određuje da države potpisnice treba da vode računa o slobodi izražavanja, privatnosti i pravu na pravično odlučivanje, u navedenom mišljenju se podvlači da ACTA ne sadrži specifična pravila o očuvanju i zaštiti ljudskih prava, te je neizvesno kako bi ona uopšte mogla biti zaštićena pri ovako formulisanim odredbama, za razliku od Direktive EU 2004/48, koja zaštitu ljudskih prava uglavnom obezbeđuje.
..........
2. ACTA, pored građanskopravne zaštite, nameće državama potpisnicama obavezu krivičnopravne zaštite, tj. kriminalizaciju povreda prava intelektualne svojine u čl. 23, što odstupa od EU standarda, jer Direktiva EU 2004/48 uopšte ne predviđa kriminalizaciju. Pored toga ACTA ne obezbeđuje pravično suđenje i zaštitu procesnih prava okrivljenih. Iako se državama potpisnicama nameće obaveza kriminalizacije, u ACTA se ne pravi razlika između kopiranja koje je korisnik izvršio za sopstvenu upotrebu i onog za nezakonito sticanje profita, budući da se pojam komercijalne upotrebe intelektualnog dobra neodređeno i široko definiše.
..........
3. U čl. 12 ACTA nisu sadržane uobičajene procesne garantije za tuženog (navodnog prekršioca prava intelektualne svojine), zato što seprivremene mere oduzimanja i zaplene njegovih dobara, za koje se tvrdi da su rezultat povrede prava intelektualne svojine, mogu izreći, a da se tuženom i ne pruži prilika da se izjasni (inaudita altera parte).
.............
4. Državni organi koji kontrolišu granicu, na osnovu ACTA mogu uživati ovlašćenja koja inače, sme da ima samo sud: prema nekim tumačenjima granični službenici carine mogu da narede pregled lap topa ili IPad-a i njihovo oduzimanje na osnovu obične sumnje da sadrže falsifikovana intelektualna dobra (snimke muzike, filma i sl.) koji bi navodno bili namenjeni komercijalnoj, a ne, kao što uobičajeno jesu, ličnoj upotrebi (na primer, čl. 16).
.........
5. U Evropskom parlamentu je naglašavano da se ACTA odnosi i na generične medikamente (lekove sa generičnim imenom), iako se ne radi o falsifikovanim lekovima, nego i o onim za koje je isteklo vreme zaštite ili se iz razloga unutrašnjeg prava, stavljaju u promet pod generičnim imenom. Zaplena i uništavanje takvih lekova kao falsifikovanih sprečiće pristup lečenju naročito u nerazvijenim zemljama.
.......
.......Kratko rečeno, ACTA traže od država potpisnica takve promene njihovih unutrašnjih pravnih poredaka koje mogu dovesti do ograničenja ljudskih prava, pre svih privatnosti, slobode izražavanja i pravičnog suđenja i odlučivanja, koja su nelegitimna i neproporcionalna, kao i suprotna međunarodnim standardima. Ono što bitno razlikuje ACTA od ostalih međunarodnih sporazuma za zaštitu prava intelektualne svojine je upravo agresivna neproporcionalnost. Da su u pitanju opasnosti masivnih terorističkih akata (stvarnih i neposredno predstojećih, a ne fingiranih), opasnosti teških ratnih razaranja i gubitaka ljudskih života, ovolika neproporcionalnost bi se možda i mogla braniti. Ovde se, međutim, radi o korporativnim interesima prekomerne zaštite očekivanog profita, što nije u srazmeri sa štetom koja će nastupiti usled teškog i nelegitimnog ograničenja ljudskih prava..............Ako im smeta gužva na internetu, zašto za početak ne bi „zatvorili“ pristup sajtovima koji osporavaju sudski utvrđene ratne zločine, kao što su genocid, kršenje humanitarnog prava, pravila i običaja rata. Jer, to je evropski standard. Na primer, Direktiva EU o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2007, Konvencija Saveta Evrope o internet kriminalu iz 2001. godine sa dodatnim protokolom, koju je, zajedno sa protokolom, Srbija ratifikovala i Ministarstvo pravde se time po medijima ponosilo. I toliko – tj. samo se hvalisalo, a ništa nije učinilo.

http://pescanik.net/2012/02/opasne-pravne-posledice-acta/

Tko je glasao

ACTA ne pravi razliku između

ACTA ne pravi razliku između korisnika za koje postoji osnovana sumnja da povređuju pravo intelektualne svojine i drugih korisnika. Dovoljno je da nosilac prava tvdi da je određeni korisnik njegovo pravo povredio.

Ovo jednostavno nije istina.

U ACTA-i piše da vlasnik prava mora svoj zahtjev potkrijepiti dokazima (što i kakve dokaze treba podnijeti propisuje zakon države) da kršenje prava postoji, a jesu li dokazi dovoljno jaki ili nisu i hoće li se narediti provajderu da da podatke o osumnjičenom korisniku, odlučuje ovlašteno tijelo - u pravilu sud.

The Observer

Tko je glasao

žena je prof. prava i za ulazak Srbije u EU

Vesna Rakić-Vodinelić, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
http://pescanik.net/2012/02/zivimo-u-nepodnosljivoj-kolicini-apsurda/

Tko je glasao

Gospodja profesorka, u

Gospodja profesorka, u tvrdnji na koju sam reagirao, valjda referira na ovaj stavak Članka 27, koji se bavi digitalnim aspektima AVTA-e:

4. A Party may provide, in accordance with its laws and regulations, its competent
authorities with the authority to order an online service provider to disclose
expeditiously to a right holder information sufficient to identify a subscriber whose
account was allegedly used for infringement, where that right holder has filed a legally
sufficient claim of trademark or copyright or related rights infringement, and where
such information is being sought for the purpose of protecting or enforcing those rights.
These procedures shall be implemented in a manner that avoids the creation of barriers
to legitimate activity, including electronic commerce, and, consistent with that Party’s
law, preserves fundamental principles such as freedom of expression, fair process, and
privacy.

Ja nisam profesor prava, pa čak niti "obični" pravnik, ali vidim da tu lijepo piše da država može (may=može, ali ne mora), u skladu sa vlastitim zakonima, dati ovlast kompetentnim organima vlasti (to bi u civiliziranim zemljama bili policija i sud) da narede otkrivanje identiteta korisnika čiji se je account navodno koristi za kršenje prava vlasnika, POD UVJETOM DA VLASNIK PRAVA PODNESE PO ZAKONU DOVOLJNO POTKRIJEPLJEN ZAHTJEV (legally sufficient claim).... Ti postupci MORAJU SE PRIMJENITI (shall be implemented)... u skladu sa zakonima države, tako da se očuvaju temeljni principi kao što je sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.

Nije jasno kako se ovo može interpretirati kao:

ACTA ne pravi razliku između korisnika za koje postoji osnovana sumnja da povređuju pravo intelektualne svojine i drugih korisnika. Dovoljno je da nosilac prava tvdi da je određeni korisnik njegovo pravo povredio.

"Legally sufficient claim" nije isto što i obična tvrdnja da neko krši nečija prava, jer o tome je li "sufficient" ili nije, ne odlučuje podnositelj zahtjeva , nego kompetentni organi vlasti na temelju zakona.

The Observer

Tko je glasao

Profesoric dovoljno dobro pak poznaje pravne tekovine

u zemljama koje se ne moraju držati slova zakona kao pijan plota
pa je izraz DOVOLJNO POTKREPLJIV ZAHTJEV zapravo sasvim dovoljno rastezljiv

Tko je glasao

A upada u oči i da su,

A upada u oči i da su, nasuprot tome, za obveze država fino utkani izrazi poput "dužna", "mora", treba" i "će" a za slobode, prava i privatnost korisnika "voditi računa".

Ne moraš čak dubinski ni poznavati pravo da znaš kako se manipulira, te cilj i svrha češće postiže na temelju implicite nego explicite ("na temelju čega prizlazi da..."). Zato je uputno ovakve sporazume čitati između redova.

Uočljivo je i da nigdje u tom "benignom sporazumu" ne stoji exkluzivna i explicitna zaštita sloboda, prava i privatnosti krajnjih korisnika mreže. "Voditi računa" je ni v rit ni mimo pa se zato i najlakše izigra.

B-52

Tko je glasao

"Voditi računa" je ni v rit

"Voditi računa" je ni v rit ni mimo pa se zato i najlakše izigra.

Nigdje u cijeloj ACTA-i ne piše "voditi računa" ("take into account"), osim na jednom mjestu gdje stoji zajedno sa rječju "shall" (mora), a u vezi principa proporcionalnosti represivne akcije i veličine prekršaja - to vrijedi za sveukupno područje kršenja IPR-a, a ne samo na Internetu.

Ako se ograničimo na ovaj konkretni stavak (koji očigledno jest najkontroverzniji), za represiju piše da "može" (may), a za zaštitu prava se kaže da se ti postupci "MORAJU PRIMJENITI (shall be implemented)... u skladu sa zakonima države, tako da se očuvaju temeljni principi kao što je sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.".

ACTA po pitanju zaštite prava i privatnosti korisnika eksplicitno upućuje na zakone pojedinih zemalja, iz jednostavnog razloga što u jednom globalnom sporazumu nije moguće postići jednak nivo koji bi vrijedio za sve. Hrvatska će uskoro u EU, pa će srećom vrijediti visoki standardi propisani EU direktivama i pod zaštitom Europskog Suda

The Observer

Tko je glasao

Detaljčić

1. Svaka ugovorna strana osigurava da je prema njezinim zakonima, dostupan postupak za provedbu prava u mjeri u kojoj je navedeno u Odjeljku 2 (Izvršavanje
civilnopravnih postupaka) i Odjeljku 4 (Izvršavanje kaznenopravnih postupaka) koji
omogućavaju učinkovito djelovanje protiv kršenja prava na intelektualno vlasništvo u
digitalnom okruženju, uključujući i žurne pravne lijekove za sprječavanje prekršaja i
pravne lijekove koji odvraćaju od daljnjih prekršaja.
2. Pored stavka 1, postupci za provođenje prava svake ugovorne strane se koriste i za
kršenje autorskih i srodnih prava preko digitalnih mreža, koji uključuju nezakonitu
uporabu sredstava za široku distribuciju u svrhu povrede prava. Ti postupci trebaju biti implementirani na način da spriječe stvaranje prepreka za legitimnu aktivnost,
uključujući i elektroničku trgovinu, i, u skladu sa zakonima ugovorne strane, čuvaju
temeljna načela
kao što su sloboda izražavanja, pravično suđenje i privatnost13.

U cijelom tekstu ugovorna strana osigurava zaštitu autorskih prava a po pitanju sloboda izražavanja, pravičnog suđenja i privatnosti tek "treba čuvati temeljna načela".

Pravno i na svaki drugi način, "osigurava" i "treba čuvati temeljna načela" nije ni isto niti jednako.

Pravo je pitanje da zašto se npr. sve iz ugovora ne "treba implementirati na način da se štite temeljna načela autorskih prava" dok bi se sloboda izražavanja, pravično suđenje i privatnost (morala) "osigurati".

Trebati čuvati temeljna načela nečega i nešto osigurati nema ni blizu jednako pravno značenje pa ni jednaku pravnu snagu, odnosno zaštitu. O tome se radi, autorska prava i pravo na privatnost se sporazumom ne štite ni blizu jednako već se autorskim pravima više nego jasno daje prioritet.

Može se to sažeti i ovako, da se bolje razumije što u svemu smrdi:

Temeljna načela sloboda i privatnosti se trebaju čuvati na način koji osigurava zaštitu autorskih prava.

Ovako rečeno, zvuči li ti i dalje prihvatljivo?

B-52

Tko je glasao

Što znači "shall"?

Ovdje se radi o tumačenju značenja pomoćne egleske riječi "shall". Razna područja koja koriste engleski jezik, imaju različitu upotrebu i značenje, ovisno o tradiciji.

Ali, svatko tko je bio u situaciji tumačiti ugovore i druge pravne dokumente na engleskom jeziku (ili poslovati po njima) zna da riječ "shall" znači bezuvjetnu obavezu. Npr. u EU direktivi 74/408 (nasumice izabrano):

Article 3a
1. The installation of side-facing seats shall be prohibited in vehicles of categories M1, N1, M2 (of class III or B) and M3 (of class III or B).

Što znači da se u odredjenim vrstama vozila MORAJU zabraniti bočna sjedala

Ipak, ima iznimaka, pa tako u Wikipediji piše:

Legislative acts and contracts sometimes use "shall" and "shall not" to express mandatory action and prohibition. However, it is sometimes used to mean "may" or "can". The most famous example of both of these uses of the word "shall" is the United States Constitution. Claims that "shall" is used to denote a fact, or is not used with the above different meanings, have caused discussions and have significant consequences for interpreting the text's intended meaning.

Ipak, ja mislim da se u ovom kontekstu (osim u slučaju želje za postizanjem odredjenog značenja) "shall" nikako se ne može prevesti na hrvatski kao "treba", što, kako ti ispravno primjećuješ, sadrži niži stupanj obaveze i mogućnost izvrdavanja. "Shall" u modernom pravnom kontekstu u pravilu znači isto što i "morati".

U oba dijela koja si boldao, ACTA koristi riječ "shall". Dakle, "ugovorna strana MORA osigurati postupke...", i "postupci MORAJU biti...".

(u prvome se govori o općim zakonskim mehanizmima i postupcima koji vrijede za čitavo područje IPR-a, a u drugome o postupcima specifično vezanim za privatnost na Internetu, gdje ugovorne strane MOGU ("may" znači nedvosmisleno mogućnost, a nikako obavezu) uvesti represivne mjere).

U svakom slučaju nema razloga diferencirati u prijevodu i razumjevanju, pa jednom prevesti kao "ugovorna strana osigurava..." (dakle nešto što se podrazumjeva), što a drugi put kao "postupci TREBAJU biti...", (dakle nešto što može, ali ne mora) . Prijevod mora biti konzistentan. Moram nažalost reći da po mom skromnom mišljenju, ovaj prijevod koji si podastro, nije.

Tako da tvoja interpretacija kako ovdje postoji neravnoteža u korist vlasnika prava čija prava se "osiguravaju", a privatnost korisnika samo "treba čuvati", jednostavno ne stoji. Smisao se izgubio negdje u prijevodu.

No, čak ako prepostavimo da je "shall" upotrijebljen sa dvosmislenom značenjem (dakle u značenju "may = može") u slučaju zaštite prava korisnika, to nikako ne znači da one zemlje (npr. EU) ako hoće zaštiti ta prava na visokom (postojećem) nivou, to više ne smiju.

The Observer

Tko je glasao

No, čak ako prepostavimo da

No, čak ako prepostavimo da je "shall" upotrijebljen sa dvosmislenom značenjem (dakle u značenju "may = može") u slučaju zaštite prava korisnika, to nikako ne znači da one zemlje (npr. EU) ako hoće zaštiti ta prava na visokom (postojećem) nivou, to više ne smiju.

Da ne bi i ovdje ispalo kao s famoznim "stickom" iz sporazuma o arbitraži sa Slovenijom, još dvije napomene:

1.-Da se ne radi o jednakom stupnju pravne zaštite govori i nedvosmislena odredba da se, s jedne strane, štite i osiguravaju konkretna prava dok s druge, tek temeljna načela. Tu nema dvojbi oko prijevoda.

2.-Pored ovoga, pogledamo li koliki dio sporazuma se odnosi na što od ovoga dvoje, jasno je kolika se pažnja poklanja jednom a kolika drugom. Proba li se osjetiti duh sporazuma, također je jasno da je zaštita autorskog na prvom mjestu. I konačno, pošto se polazi od trenutnog stanja i odnosa, a stvar funkcionira isključivo na principu spojenih posuda, nije moguće pojačati pravo i zaštitu jednog bez narušavanja prava i zaštite drugog.

U vezi citiranog, točno je da zemlje potpisnice nitko ne priječi da na visokom nivou zaštite slobode i prava na privatnost ali taj nivo, upravo zahvaljujući ovom sporazumu, nikako ne smije ići dotle da ugrozi izvršavanje preuzete obveze i nivo autorskih prava koja se tim sporazumom od strane zemalja potpisnica uvode. U tome je kvaka.

Njihovo se neupitno osigurava 100% a naše u granicama prostora koji je ostao. To je tako po kakvom god hoćeš prijevodu.

B-52

Tko je glasao

U vezi citiranog, točno je da

U vezi citiranog, točno je da zemlje potpisnice nitko ne priječi da na visokom nivou zaštite slobode i prava na privatnost ali taj nivo, upravo zahvaljujući ovom sporazumu, nikako ne smije ići dotle da ugrozi izvršavanje preuzete obveze i nivo autorskih prava koja se tim sporazumom od strane zemalja potpisnica uvode. U tome je kvaka.

Zaštita slobode i privatnosti upisana je u zakone EU i pojedinih država. Ako ACTA u jednom članku ( zapravo na više mjesta) eksplicitno obavezuje potpisnice da u skladu sa svojim zakonima zaštite privatnost i prava, onda ne može zahtjevati da se ta prava ograniče. Ne mogu vladati dva zakona koja su u medjusobnom sukobu. Zato je EK dala slučaj na sud, da i najviša instanca potvrdi je li ACTA u skladu s važećim EU zakonima ili nije. EK tvrdi da je, neki drugi (relativno malobrojni) tvrde da nije. Biti će interesantno čuti što će reći sud.

Skepsa koju su neke države i EP pokazali zaustavljanjem, odnosno odgodom ratifikacije više se temelji na političkom poentiranju i na objektivno nejasnoj situaciji zbog nepostojeće javne rasprave (do nedavno), a manje na stvarnim pravnim ili ljudsko-pravnim argumentima.

The Observer

Tko je glasao

P.S. Sasvim jasan dokaz je da

P.S. Sasvim jasan dokaz je da se prava zaštićuju "pod obavezno", a ne tentativno (kako se ćefne) jest činjenica da se u istoj rečenici "osigurava" da se legalne aktivnosti mogu nesmetano (bez ikakvih barijera) odvijati. Izvan pameti je da bi industrija (koja je izvorni "naručitelj" ACTA-e), sama sebi stvarala barijere za obavljanje legalnih aktivnosti, dvosmislenom formulacijom.

The Observer

Tko je glasao

Opet griješiš, nepostojanje

Opet griješiš, nepostojanje barijera za obavljanje "legalne aktivnosti" nikako ne znači da je pravo na privatnost zaštićeno.

Privatnost nije "aktivnost" već "stanje".

Primjerice, aktivnost posjećivanja stranica i skidanja legalnih sadržaja može se odvijati i u uvjetima apsolutnog nadzora, bez ikakvih problema. Međutim, ako se apsolutno nadzire, potpuno je jasno da nikakve privatnosti nema.

Jasno je također da zaštite autorskih prava tu ne može biti bez određene razine nadzora.

Kako razina nadzora i razina privatnosti funkcioniraju na principu spojenih posuda, problem ovakvih sporazuma je pronalaženju zadovoljavajućeg odnosa. Maksimum jednog potpuno isključuje drugo. Do sadašnjeg se teksta došlo objektivno prevelikim uvažavanjem interesa samo jedne strane i kao takav se ne smije prihvatiti.

B-52

Tko je glasao

Opet griješiš Kako opet? Ja

Opet griješiš

Kako opet? Ja se ne sjećam da je neki moj argument u ovoj diskusiji bio pogrešan.:)

nepostojanje barijera za obavljanje "legalne aktivnosti" nikako ne znači da je pravo na privatnost zaštićeno.

Naravno da ne znači, ali ja to nisam niti napisao. Ja sam napisao da tumačenje riječi "shall", koje je gdja. prof. prevela sa "treba", nije ispravno, jer taj isti "shall" se odnosi i na osiguranje odvijanja legalnih aktivnosti bez barijera kao i na očuvanje principa privatnosti. Ista riječ ne može imati jedno značenje za prvi dio rečenice, a drugo značenje za drugi. A kako je nevjerojatno da bi industrija mislila nešto drugo nego "MORA" u slučaju osiguranja legalnih aktivnosti bez barijera, onda po logici zaključujem da isto vrijedi i za očuvanje principa privatnosti.

Primjerice, aktivnost posjećivanja stranica i skidanja legalnih sadržaja može se odvijati i u uvjetima apsolutnog nadzora, bez ikakvih problema. Međutim, ako se apsolutno nadzire, potpuno je jasno da nikakve privatnosti nema.
Jasno je također da zaštite autorskih prava tu ne može biti bez određene razine nadzora.

ACTA se uopće ne bavi pitanjem nadzora. Države se obavezuju osigurati pravni okvir prema priloženoj skici, i nipošto se ne obavezuju na bilo kakav nadzor. Privatni nositelj prava mora podnijeti dokaze da netko krši njegova prava ( s nekog accounta), i u tome slučaju država može omogućiti da se dodje do identiteta dotičnog korisnika.

A kako će tužitelj do tih dokaza doći drugo je pitanje - u svakom slučaju ne na temelju nečega propisanog ACTA-om. Moguće je da podmiti providera koji ima uvid u promet koji se odvija preko njegovih servera, i da mu ovaj (pro)da te podatke i bez suda. Ali, ako to provajder neće, ne može ga nitko prisili osim u slučaju opravdane sumnje i po odluci suda. Tu nema razlike u odnosu na postojeće stanje.

Točno je da se ACTA neproporcionalno bavi zaštitom vlasničkih prava u odnosu na zaštitu korisnika. To je jedan od vjerodostojnijih prigovora o kojem se dosta diskutira. Umjesto ekspliciranja mjera zaštite prava korisnika, ACTA upućuje na zakone koji to osiguravaju u pojedinim zemljama, čak naglašavajući da se moraju sačuvati plemeniti principi privatnosti itd. To je zato jer jednostavno nije moguće postići zajedničku platformu koja bi vrijedila u cijelom svijetu, zbog različitih standarda zaštite prava u različitim zemljama, a ne zato jer se je taj element namjerno zanemario.

U cjelini, na teritoriju EU, ACTA neće na području Interneta imati nikakav značaj, odnosno neće donijeti nikakve promjene. Ono gdje ACTA uistinu ima težinu je masovno falsificiranje industrijske robe.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  2. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 0
  4. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 90
  5. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  6. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  7. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  8. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  9. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  10. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  11. gospodari naši od aluzija komentara 0
  12. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  13. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  14. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  15. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  16. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  17. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  18. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  19. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  20. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  21. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  22. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  23. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  24. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  25. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0

Tko je online

  • boltek
  • drvosjek

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 46

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron