Tagovi

Stavovi HNS-a #3

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo posljednji iz serijala tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima.

Prvi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1
Drugi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-2

III. VANJSKA POLITIKA
Područja: odnosi sa susjedima, regionalne integracije, EU, NATO, UN, međunarodni odnosi.

KAKO ĆETE RJEŠITI OTVORENA GRANIČNA PITANJA, KOJA HRVATSKA IMA GOTOVO SA SVIM SUSJEDIMA?
Pregovori su svakako najpoželjniji put. U slučaju neuspjeha, ili nemogućnosti postizanja sporazuma, potrebno je pokrenuti mehanizme za međunarodnu arbitražu, odnosno za pokretanje postupka pred međunarodnim sudom.
U oba ova slučaja, i arbitraža i sud, potreban je dogovor obiju strana o izboru medijatora, odnosno suda. Ovdje se obično govori o graničnom sporu sa Slovenijom, ali se isti princip mora primjeniti i u drugim slučajevima (BiH, Srbija, Crna Gora).

Granična crta nije zid, ali ni moneta za kupovinu prijateljstva.
DA za granice koje spajaju, a ne razdvajaju.
Za hrvatske granice kao most prema susjedima.

ODNOSI SA SUSJEDIMA (PITANJA RAZGRANIČENJA NA MORU, OPTANTI)
Hrvatska bi svakako trebala nerazriješena granična pitanja sa susjedima pokušati prvenstveno riješiti bilateralnim sporazumima. Ukoliko takvo rješenje nije moguće, granične sporove treba iznijeti pred međunarodna arbitražna tijela.
Što se tiče imovine optanata, to je pitanje riješeno Osimskim (1975. odnosno 1977.) i Rimskim sporazumom (1983.), kojim se bivša SFRJ obvezala da će Italiji isplatiti 110 milijuna američkih dolara, u 13 godišnjih jednakih rata, po 8.461.538 dolara za imovinu koja je ostala na području bivše Zone B STT-a (Bujština i Koparština).
Istim je sporazumom, u vlasništvu talijanskih državljana, ostavljeno 179 dobara. Dvije su rate plaćene u iznosu 17 mil. dolara 1990. i 1991. godine. Ostatak duga su Slovenija i Hrvatska podijelile u omjeru 62:38 posto.
Slovenija je svoj dio uplatila na račun Dresdner Banke u Luksemburgu, jer Rim nije htio isporučiti broj računa. Italija ne želi preuzeti novac, jer smatra da dug treba riješiti u cjelini.
Dug koji Hrvatska treba platiti Italiji iznosi 35 milijuna dolara. HNS-LD predlaže da se ovaj iznos uplati na istu banku u Luksemburgu, i da se o tome obavijestu talijansku Vladu.

Povijest je učiteljica života: i za velike i za male.
Demokratske države pridržavaju se međunarodnih ugovora.
Naklonost susjeda ne kupuje se popuštanjem njihovim zahtjevima.

LJUBLJANSKA BANKA
Štediše Ljubljanske banke moraju dobiti svoju ušteđevinu. Mora prestati potkusurivanje njihovim sudbinama.
Pitanje Ljubljanske banke ne smije se izdvajati iz paketa „ostavinske rasprave“ sa Slovenijom. Ljubljanska je banka sramota na meniju slovenske Vlade, za koju nikako nemaju hrabrosti pokrenuti je.

Ljubljanska banka duguje mir svojim štedišama.

ZERP
HNS-LD svakako je za početak primjene ZERP-a s 1. siječnjom 2008. godine.
Upravo zahvaljujući HNS-LD-u Sabor je u ovogodišnjem proračunu osigurao sredstva za obalnu stražu, donio Zakon o obalnoj straži, i početne pripreme za igradnju ribarskih luka i veletržnica.
Hrvatska se, dakle, tek počela pripremati za nadzor područja ZERP-a.
Bilateralno pak, sa susjedima, trebamo riješiti sve još sporne detalje, a što je Sanaderova vlada propustila kvalitetno učiniti.

ZBRINJAVANJE NUKLEARNOG OTPADA
Hrvatska, kao odgovoran vlasnik NE Krško, preuzima i dio svoje obveze u zbrinjavanju nuklearnog otpada nastalog u eksploataciji nuklearke, i to samo u vrijeme trajanja isporuke električne energije HEP-u.
U zbrinjavanju koristiti sve legalne mogućnosti: u Hrvatskoj ili, uz naknadu, u nekoj od zemalja koje imaju uređen sustav zbrinjavanja nuklearnog otpada.

REVIZIJA DAYTONA
Daytonski sporazum ispunio je svoju ulogu u prekidu rata, i osiguranju mira, u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska, kao jedna od supotpisnica, treba se zalagati za reviziju tog međunarodnog sporazuma.
Rješenja iz ovog sporazuma onemogućavaju funkcioniranje države Bosne i Hercegovine.
BiH bi se trabala ustrojiti kao složena država, u kojoj bi se redefinirala pozicija središnje vlasti, ali i povećale nadležnosti federalnih jedinica, odnosno kantona.
Na ovakav bi se način pomoglo susjednoj Bosni i Hercegovini da postane država sličnija svim postojećim i poznatim modelima.
Daytonska BiH je zajednica triju naroda u dvije države, različitog unutarnjeg ustrojstva, u kojoj se građansko društvo teško, ili nikako, ne uspostavlja.
Za trajniju stabilizaciju prostora Jugoistočne Europe, uz rješavanje pitanja Kosova, neophodan je novi dogovor za Bosnu i Hercegovinu. Njega neće biti moguće postići bez bitnijeg upliva međunarodne zajednice. Sadašnje stanje je stanje blokade i destrukcije.

Bosna i Hercegovina zaslužuje da postane državom.
Mir je dobar temelj. Treba urediti državu i društvo.
Novi Clinton za novi Dayton!

MOST KOPNO-PELJEŠAC
Most kopno-Pelješac je školski primjer neracionalnosti koju promovira HDZ.
Ovaj most nema svoje uporište u ekonomskoj računici. Sa stanovišta graditeljskih zahtjeva, vrlo bi se lako mogao pretvoriti u „poučak Galženica“, s povećanjem vrijednosti investicije za skoro 50% u odnosu na natječajnu vrijednost.
HDZ-ov most mogao bi spojiti poluotok Pelješac s kopnom, ali i dodatno produbiti jaz prema susjednoj zemlji.
Ako je HDZ toliko zainteresiran za povezivanje Pelješca s Dubrovnikom, onda je to moguće na znatno jeftiniji, a jednako efikasan način. Ako je u pozadini poboljšanje života na Pelješcu, ili pak povećanje vrijednosti nečijih nekretnina na poluotoku, treba i to jasno istaknuti.
Ovu stvar treba pojednostaviti do kraja, i to radi odgovornosti prema poreznim obveznicima, prema svakom našem čovjeku koji će biti financijer ovog mosta.
Hrvatska se u cestovnom povezivanju Dubrovnika treba držati principa zdravog razuma. Cijena projekta je na važnom mjestu, baš kao i predviđeni integracijski procesi, u kojima se cijela Europa ujedinjuje, i u njoj nestaju granice, a mi istovremeno obilazimo komadić susjedne zemlje, i to upravo da bi izbjegli granice!
Ovdje je potpuno nebitna činjenica to što u tom komadiću susjedne zemlje žive upravo Hrvati, i to što bi se na ovaj način ostvario i dio ustavnih obveza o odgovornosti za Hrvate izvan domovine.

Most koji spaja obale i razdvaja narod(e).
Most Pelješac – Obrovac na jugu.

SAMOSTALNOST KOSOVA
Zalažemo se za nezavisnost Kosova, čime bi se faktično stanje pretvorilo u međunarodno-pravnu realnost.
Osim toga, Kosovo kao federalna jedinica bivše SFRJ, imala je, kao i ostale republike, pravo na proglašenje neovisnosti.
Prije samog proglašenja neovisnosti, Kosovo bi trebalo uspostaviti sve europske standarde zaštite manjinskih prava, što se prije svega odnosi na srpsku manjinu, ali i na sve ostale manjine, te osnažiti demokratske standarde.

Kosovo – demokratska republika.
Za Kosovo nadzirana neovisnost, za Balkan trajni mir.

NATO
NATO, kao sigurnosna organizacija, osigurava dugotrajni mir.
Vojska, kao latentni faktor nestabilnosti, i mogućih političkih uplitanja u civilna pitanja, unutar NATO-a trajno zauzima sebi namijenjeno mjesto u društvu, sukladno standardima stabilnih demokratskih država.
Članstvo u NATO-u osigurava i širi politički, i gospodarski, okvir za strana ulaganja, i samim time pospješuje ubrzanje gospodarskog rasta kao preduvjeta za povećanja zaposlenosti, i osobnog standarda građana.
Referendum za članstvo u NATO-u: da ili ne?
Iako Ustavom nije propisana obveza referenduma, jer se radi o udruživanju kojim Hrvatska ne gubi prava suvereniteta, niti ga pak prenosi, kao što je to u slučaju pristupa u EU, stranka HNS-LD spremna je, zajedno s ostalim koalicijskim pratnerima, razmotriti mogućnost raspisivanja referenduma

Dugotrajan mir: zato NATO!
NATO: nacionalna polica osiguranja!

STALNI MEĐUNARODNI KAZNENI SUD (IZUZEĆE ZA AMERIKANCE)
Zalažemo se za ingerenciju stalnog Međunarodnog kaznenog suda, i to nad svim počiniteljima kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Pri tome smatramo da se ničiji državljani ne bi trebali izuzimati iz nadležnosti toga suda.

Zločin nema nacionalnost.
Zločin ne zastarijeva, ni kad se radi o Amerikancima.

STJECANJE NEKRETNINA STRANACA U RH
Približavanjem članstvu u EU, Hrvatska postaje zanimljiva za kupovine, i investicije u naše nekretnine, i bogatijim Europljanima.
Ovaj nam se proces već događa pred očima, i ne smijemo prepustiti stihiji rasprodaju, i nijemo promatrati što se događa na našoj obali.
Radi zaštite najvrijednijeg prostora, potrebno je povećati površine pod posebnim režimom zaštićenih krajolika, parkova prirode, i nacionalnih parkova.
Otpor domaćih mešetara ne smije nas obeshrabriti.
Nacionalni je interes iznad interesa pojedinaca, stranačkih poslušnika ili saveznika, a vrlo često i raznih mešetara.
Posebnu pozornost treba posvetiti kulturnom dobru zemlje, starim zaštićenim gradskim jezgrama, i spomenicima kulture, za koje treba postići izuzetke od prodaje strancima.
Hrvatska mora ostati Mediteranom kakav je on nekad bio.
Rasprodaja nacionalnog bogatstva ovisi o nama, a ne o strancima!

IV. ZAGREBAČKE TEME
Područja: Stadion, tunel, bolnica

DINAMOV STADION
Grad Zagreb treba prestati financirati maksimirski stadion, jer je u njega već uloženo 469 mil. kuna poreznih obveznika, a planira se još 200 mil. Eura.
Grad treba stadion dati u koncesiju, koja bi trajala najmanje 15 godina, a koncesionar bi do kraja izgradio stadion, i osigurao sredstva za njegovo održavanje.
U ovakvim gospodarskim uvjetima suludo izgleda najava o izgradnji još jednog stadiona u Zagrebu, onog na Kajzerici.

Dinamov stadion – teatar apsurda.
Jedan stadion za dva zagrebačka nogometna prvoligaška kluba.

DOVRŠETAK SVEUČILIŠNE BOLNICE
U okviru reforme zdravstvenog sustava, potrebno je izvršiti i reorganizaciju sustava klinika, i s tim u vezi potaknuti dovršetak Sveučilišne bolnice u zagrebačkom Blatu.
Za dovršetak izgradnje koristiti javno-privatno partnerstvo, i to kao prvo u zemlji za područje zdravstva. U okviru ovog programa predvidjeti i racionalizaciju bolničkog sustava u Gradu Zagrebu.
Novi Zagreb je jedinstven slučaj u zemlji – 300.000 stanovnika bez klinike!

Program „Arena“ za Sveučilišnu bolnicu.
Javno privatno partnerstvo na krivoj parceli u Blatu.

METRO U ZAGREBU
HNS smatra da Zagreb nije u mogućnosti financirati skupi metro, niti ima ekonomske opravdanosti za to. Radi o velikoj investiciji, koju Zagreb sam ne može podnijeti, a i metro je obično zajednička investicija države i grada. Zagreb, osim toga, ima premalo stanovnika da bi se isplatilo ulaganje u metro. U Zagrebu se javni promet može poboljšati uvođenjem sustava lake željeznice, budući da infrastruktura za nju već postoji, i nju je potrebno samo unaprijediti.

Zagrebačka željeznica za bolji grad.

TUNEL KROZ MEDVEDNICU+SJEVERNA TANGENTA
Projekt je potpuno nelogičan i preskup.
Nelogičan, jer ne bi pomogao rasterećenju prometa, zbog toga što postoje samo dva mjesta s kojih se ljudi u podsljemenskoj zoni mogu priključiti na cestu.
Taj projekt nije ni prioritet u razrješenju zakrčenosti zagrebačkog prometa.
Projekt je preskup zbog konfiguracije terena, i naknade za otkup zemljišta, za izgradnju pristupnih cesta s obje strane Medvednice.
Zagrebu je potrebno puno kvalitetnije rješavanje prometa na južnoj tangenti, te poboljšanjima cestovnih čvorišta na ulazu u grad.
U unutarnjem gradskom prometu potrebno je integrirati željeznice u javni gradski prijevoz, reorganizirati prometne tokove, te pojačati kapacitete ZET-a.
Treba poboljšati lokalni promet u Podsljemenu, primjernice u Gračanima, i Šestinama, proširiti postojeće ceste, jer bi to za sadašnje stanovništvo bilo sasvim dovoljno.

Tunel kroz Sljeme - spomenik nepromišljenosti.

U posljednjem nastavku prikazati ćemo sažeti program HNS-a.

Komentari

Mali ispravak. Kosovo NIJE

Mali ispravak.
Kosovo NIJE bila federalna jedinica u SFRJ. Kosovo NIJE bila republika u SFRJ vec je Kosovo bilo AP sve do Miloseviceva udara na Ustav SFRJ ukidanjem autonomije pokrajinama . Prema Ustavu SFRJ, Kosovo NIJE imalo pravo na odcjepljenje niti osamostaljenje.
"Zalaganje" za neovisnost Kosova je mijesanje u suverenitet susjedne zemlje i to se moze protumaciti na poprilicno stetan nacin za - Hrvatsku.
Politicki mudrije bi bilo izbaciti kosovsko pitanje iz svog programa i ostaviti jace medjunarodne igrace neka odlucuju dok bi Hrvatska trebala - taktizirati, ne mijesati se i cekati.

Tko je glasao

Evo da ponovim pošto mi na

Evo da ponovim pošto mi na prošloj temi nitko nije imao odgo....pardon..... nitko mi nije odgovorio.

Mene kao nepristranog ;) promatraca zanima da li će te rbiti čvrsti u borbi protiv korupcije i sukoba interesa u premiloj nam domovini. Korupciji koja zaistinu izjeda same temelje ove države jer večina naših problema i proizlazi iz nje, normalno uz već standardnu nesposobnost koju su dokazale sve stranke. Naime, evo primjera: da li će te vi uvesti nekakve kaznene odrede kad državna revizija nađe da je tariguz plačen 80 kuna u Rebru. Da li će za to neko odgovarati. Da li će se u doba vaše buduće vladavine :( Sanader moći izvuci s samo konstatacijom saborskog povjerenstva da nije dobro popunio imovinsku karticu ili će te ga strpat u zatvor ili mu možda oduzet imovinu koja nije bila navedena u kartici. Da li će izjava saborskog povjerenstva o Čačiću da je bio u sukobu interesa za 900 miljona kuna poslova proći samo kao jednodnevana vijest i povećati samo količinu zajebancije u kafičima. Da li će te vi uvest nekakve kaznene odredbe i kazneno goniti takve likove ili nečete zato što vam je on nositelj liste?

Tko je glasao

Cacic i sukob interesa. To

Cacic i sukob interesa. To je i vrapcima jasno da je politicka odluka u pitanju. Pa i u samom europskom izvjescu iz 2005 ili 2006 (nisam siguran) se iznose kritike na rad povjerenstva bas zbog pristranih politickih odluka, pa je i nakon toga izgubio svaku vaznost. Stvar je jasna. Tjekom njegovog mandata bilo je dogovoreno 12 ugovora vrijednih 130mil kuna (ne znam otkud ti 900mil), kad se ukupno pogleda jedno duplo manje nego sto je imao za prijasnje vlade, i za ove vlade takodjer Coning radi sa MVPom. No nije mu dokazan za to sukob interesa, jer su natjecaji izgleda bili cisti i HDZovcima, pa su mu dokazali sukob interesa jer nije prijavio Povjerenstvu za sprecavanje sukoba interesa svoje firme.

Sada dolazi najbolje :)). Kao prvo on ima udio u vlasnistvu, nema veze sa upravom i odlucivanjem u Coningu jer izasao 1995.g. iz uprave. A kao drugo, ono najsmjesnije, je da to Povjerenstvo nije niti postojalo dok je on bio ministar :)))).

A recimo Verona i maestro Sanader sa muzikasima Zuzulom i Covicem, NIJE sukob interesa prema tom Povjerenstvu. Nekoliko dana prije definitivne prodaje Plive Barru, Sanader (covjek koji odlucuje kome ce pliva biti prodana), Covic (predsjednik uprave plive) i Zuzul (lobist za Barr) odlaze gledati operu (hej, oni idu gledat operu, da ponovim jos jednom)..i to na praznik kad su oci javnosti uperene u neke druge stvari...Pa tko koga tu jebe u zdrav mozak...Jos jedan razlog da sumnjam u to Povjerenstvo.

Ajmo bacit oci na IGH, koji dolaskom HDZa dobiva sve poslove u Hrvatskoj. Cija vrijednost nakon toga raste 20 i vise puta. Na celu je bivsi ministar Radic, poslove u vladi sredjuje Dropulicka koja je i vlasnik dionica od 17mil kuna. To isto nije sukob interesa prema tom Povjerenstvu.

Eto, ne zelim spominjat Sanaderove satove, no stvar je u tome da to Povjerenstvo je totalni igrokaz. Njihove odluke su politicki montirane bez ikakvog realnog znacaja.

--
Think for yourself, question authority.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

Diletantizam i pokušaji

Diletantizam i pokušaji pravdanja unutar interesne skupina HNS stavrno nemaju granica.

Sada dolazi najbolje :)). Kao prvo on ima udio u vlasnistvu, nema veze sa upravom i odlucivanjem u Coningu jer izasao 1995.g. iz uprave.

Ovo "najbolje" je za: "shit of the year" Znači vlasnik koji nije na papiru u upravi, nema nikakvih upravljačkih prava? Ono šatro, eto nakon što sam bio ministar povirio sam nazad u firmu da pogledam kako mi zarađuje i gle čuda moje VLASTITE firme odradile nešto poslića s mojim misistarstvom. Jebate mogu zamislit koje je to iznenađenje bilo za Čačića. :rolajz:

A kao drugo, ono najsmjesnije, je da to Povjerenstvo nije niti postojalo dok je on bio ministar :)))).

ROfl, jadni HNS-ovci pa oni nite ne znaju da je ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI proglašen 7. listopada 2003 I i nakon toga je formirano povjerenstvo, te ima ima potpuno pravo zavirit u prošlost, naročito u blisku.

Nadalje pitao sam da li će te uvest kaznene odredbe u taj zakon, tako da netko može i najebat , ne deklarativno. I to retroaktivno.

Ah da...... taj stav mi smo manje lopine od HDZ-a me ne zanima. Pravdaj se nekom drugom na način iznošenja tuđeg prljavog rublja.

Tko je glasao

I meni se čini da je to

I meni se čini da je to samo nabacivanje blata na Čačića- zato ima više dokaza.

Činjenica da su za njegova ministriranja procvjetali ne samo IGH nego i cijela branša napretka i svi hdz-ovci, hss-ovci. sdp-ovci i sve, te da je vanjski neprijatelj efikasno uklonjen i ponižen nogom u dupe i nešto u vrećici (Bechtel, Astaldi ...) a da nije bilo ni znaka zamjerke ni škripe, je dokaz da se ti nezahvalnici naknadnim nabacivanjem blata na Čačića samo pokjazuju gubitnički frustriranim te da takav defetizam neće proći, jer Čačić ide dalje, na premijera, u njagorem slučaju vicepremijera sa još više ovlasti nad napretkom.

POS u Varaždinu, kao model. Grad i drugi su naštelali da neko coning zemljište bude baza POS-a, tako da rizik ako ne uspije je na Čačiću. Onda država kupuje ali Čačićeva Košiša a ne Čačić od Čačićevog coninga a gdje odavno ne upravlja on nego je samo vlasnik. Onda takva država i takav coning tako uredno odvojeno realiziraju sve, da opet ne bi rizik nespsjeha bio na nekom drugom - projekti, nadzor, ustupanje radova, ugovaranje radova, radove, dodatna cijena na radove, konačlni obračun radova, useljenje ... Samo naknadani zlobnici mogu tome naći kakav sukob interesa. Čačić jeste u svemu i us vakoj fazi, pa i sam sebe nadzire i sam sebi dodaje cijenu i obračunava sebe, ali je sve zakonito i odvojeno jer njega u biti i nema i sve je transparentno i propis o sukobu interesa je dožao kasnije a i Antun Zorislav Petrović je rekao da je sve u redu.

Ondas sa 136 napuhivanje na 900 milijuna. Pokazano jed a nije ni tih 136, jer je to došlo naknadno i jer Čačić nije ni u ime države ni tih coning alfa beta itd. Tih 900 ili koliko milijuna još manje veze ima, jer to što Čačić ima neke veze sa ostalim tvrtkama i radovima neobuhvaćenim sa tih 136 milijuna, onih koje su UZGZ koji je napravio plan, Gramat i razne druge tvrtke, zbog činjenice da je to još posrednije vlasništvo i da ni on samo vejrojatno ne zna koje su to sve tvrtke te da po tome naselju plivaju fekalije a nitko to ne rješava je najbolji dokaz da ti jalnuški diletanti nemaju sposobnosti ni drugog posla nego se nabacivati blatom na Čačića i općenito uspjeh.

I kao ključno, što je najbolje dokaz. Čačić od početka odsmsdsetih intenzivnio i stalno surađuje na državnim poslovima i dokazni je državnik sa svim tim političkim frakcijama, opcijama i strankama te svim sa njima povezanima odličnicima u vezi posla, koji su kao i manje više isti od tada na ovamo. Dakle, to su isti krugovi koji non stop zajedno surađuju i osiguravaju našoj državi jedan te siti stabilni napredak, U tako jasnom homegonom napretku i kontinuitetu je čisto nabacivanje blata kada netko iz takvih krugova nabacuje na Čačića i bilo koga od njih (Marina MD, Jure Radić ...).

Predlažem da se ta i takve jalnuškodiletantske teme konačno maknu ada acta da bi se na miru mogli posvetiti satovima, stanovima i sličnim nepodopštinama.

Tko je glasao

Program mi se sviđa. Lijep

Program mi se sviđa. Lijep o je da ste ga tu preznetirali. Međutim, ljudi koji bi ga trebali provoditi, osobito u VI izbornoj jedinici, mi nisu baš uvjerljivi, da ne kažem vjerodostojni.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci